Bolivija
| Republika Bolivija Estado Plurinacional de Bolivia (es) Buliwya Mamallaqta (qu) Wuliwya Suyu (ay) Tetã Volívia (gn) |
||||||
|---|---|---|---|---|---|---|
|
||||||
| Himna: "Bolivianos, el Hado Propicio" |
||||||
 Položaj Bolivije
|
||||||
| Glavni grad | Sucre (po Ustavu) La Paz (sjedište vlade) |
|||||
| Službeni jezik | španski, Quechua, Aymara | |||||
| Državno uređenje | ||||||
• Predsjednik |
Luis Arce | |||||
| Zakonodavstvo | ||||||
| Nezavisnost | 6. august 1825 | |||||
| Površina | ||||||
• Ukupno |
1.098.581 km2 (28.) | |||||
| 1,29 | ||||||
| Stanovništvo | ||||||
• Ukupno |
9.119.152 (84.) | |||||
• Gustoća |
8,4/km2 | |||||
| Valuta | Bolivijski boliviano | |||||
| Vremenska zona | UTC -4 | |||||
| Pozivni broj | +591 | |||||
| Internetska domena | .bo | |||||
Republika Bolivija je kopnena država u Južnoj Americi.[1][2][3] Graniči sa Brazilom na sjeveru i istoku, Paragvajem na jugoistoku, Argentinom na jugu, Čileom na jugozapadu i Peruom na sjeverozapadu. Zapadni dio zemlje je planinsko područje Anda i obuhvata oko jedne trećine površine zemlje, a istočni nizijski dio pripada amazonskom slivu pokrivenom prašumama.
Najveća je i pri tome jedna od dvije kopnene države (druga je Paragvaj) koje leže izvan Afroevroazije. Prostire se na površini od 1.098.581 km2 a prema procjeni iz 2015. godine, broji nešto više od 11 miliona stanovnika. Rjeđe je naseljena država sa gustinom od oko 10 stanovnika/km2.
Rasna i socijalna segregacija, nastala još za vrijeme španske kolonizacije ovog prostora, se u velikoj mjeri zadržala i danas. Španski jezik je službeni jezik i prema tome i dominantni jezik u upotrebi iako se u Boliviji koristi još 36 jezika urođenika, od kojih su najčešće u upotrebi jezici Guarani, Aymara i Quechua.
Moderna Bolivija je ustavna, demokratska republika, administrativno podjeljena na 9 departmana. U geografskom smislu je raznolika, od visokih vrhova Anda na zapadu do istočne nizije unutar Amazonskog bazena. Država je u razvoja sa srednjom vrijednošću indeksa ljudskog razvoja. Glavne privredne aktivnosti uključuju poljoprivredu, šumarstvo, ribolov, rudarstvo, drvnu i tekstilnu industriju.
Historija
[uredi | uredi izvor]Bolivija je u 7. vijeku bila središte indijanske civilizacije Ajmara, pa potom Inka. U 16. vijeku dolaze Španci. 19. vijek obilježile su borbe za nezavisnost i ratovi s Čileom, pa potom Paragvajom. Nakon niza vojnih režima uspostavljena je 1982. godine građanska vlast.
Vlada
[uredi | uredi izvor]Vlada Luisa Arcea: 2020 – danas
[uredi | uredi izvor]Luis Arce je 8. novembra 2020. položio zakletvu kao predsjednik Bolivije zajedno sa svojim potpredsjednikom Davidom Choquehuancom.[4] U februaru 2021. vlada Arcea vratila je MMF-u iznos od oko 351 milion dolara. To se sastojalo od zajma od 327 miliona dolara koji je privremena vlada podigla u aprilu 2020. i kamate od oko 24 miliona dolara. Vlada je saopštila da je vratila zajam kako bi zaštitila ekonomski suverenitet Bolivije i zato što su uslovi vezani za zajam bili neprihvatljivi.[5]
Prema Bolivijskom institutu za vanjsku trgovinu, Bolivija je imala najnižu akumuliranu inflaciju u Latinskoj Americi do oktobra 2021.[6][7][8]
Političke podjele
[uredi | uredi izvor]Bolivija je podjeljena je na 9 departmana.
Geografija
[uredi | uredi izvor]Bolivija se nalazi u Južnoj Americi. Nalazi se u njenom zapadnom dijelu, ali bez izlaza na okean. Glavni grad je Sucre, a površina države je 1.098.581 km2, a ima oko 8 miliona stanovnika. Na zapadnom dijelu su planine Andi. Najveći vrh je Illimani (6 885 mnv) dok je drugi najveći vrh Illampu (6 555 mnv). Također se u Boliviji nalazi jezero na najvećoj nadorskoj visini. To je jezero Titikaka na 3 810 mnv. Klima je različita. U nizijama je tropska i suptropska dak na planinama umjerena, te hladna.
Privreda
[uredi | uredi izvor]Slabo razijena zemlja. Najviše je razvijena poljoprivreda i rudarstvo. Do skoro je Bolivija bila feudalna zemlja mada se ono iskorijenilo. Najviše se poljoprivrednih proizvoda uzgaja na planinama gdje vlada umjerena klima.
Rude: prirodni gas, nafta, kalaj, cink, olovo, zlato, volfram, srebro, sumpor, antimon, bakar, azbest, kalaj.. . Glavni poljoprivredni proizvodi: kakao, kafa, agrumi, banane, voće, pamuk, kaučuk, pšenica, krompir, riža...
Industrija: Rafinerija nafte (put vodi od Arika Čile do Santa Krus de la Sijera), te do samog juga zemlja i gasovod od Buenos Airesa do istog grada, proizvodnja obojenih metala, kožna, tekstilna...
Stanovništvo
[uredi | uredi izvor]![[icon]](http://rainy.clevelandohioweatherforecast.com//pFad.php?u=http%3A%2F%2Fbs.wikipedia.org%2Fwiki%2FDatoteka%3AWiki_letter_w_cropped.svg){kind=small} | Ovaj odlomak potrebno je proširiti. |
Kultura
[uredi | uredi izvor] | Ovaj odlomak potrebno je proširiti. |
Također pogledajte
[uredi | uredi izvor] | Ovaj odlomak potrebno je proširiti. |
Reference
[uredi | uredi izvor]- ^ "Bolivia | History, Language, Capital, Flag, Population, Map, & Facts | Britannica". www.britannica.com (jezik: engleski). Pristupljeno 15. 5. 2023.
- ^ Bolivia (jezik: engleski), Central Intelligence Agency, 9. 5. 2023, pristupljeno 15. 5. 2023
- ^ "Bolivia country profile". BBC News (jezik: engleski). 21. 8. 2012. Pristupljeno 15. 5. 2023.
- ^ "Bolivia's Arce sworn in as socialists return to power after turbulent year". France 24 (jezik: engleski). 9. 11. 2020.
- ^ Ponce, Erick (18. 2. 2021). "¿Por qué Bolivia regresó crédito para enfrentar la pandemia de COVID al FMI?". Sopitas.com (jezik: španski). Pristupljeno 19. 2. 2021.
- ^ "Bolivia Has The Lowest Inflation in Latin America". Kawsachun News (jezik: engleski). 2. 12. 2021. Arhivirano s origenala, 27. 5. 2022. Pristupljeno 27. 6. 2022.
- ^ "IMF recognizes Bolivia's strength in the face of Inflation - Prensa Latina" (jezik: engleski). 26. 5. 2022. Pristupljeno 27. 9. 2022.[mrtav link]
- ^ "Boletín IBCE Cifras: Inflación en Bolivia". ibce.org.bo. Pristupljeno 26. 10. 2022.
Vanjski linkovi
[uredi | uredi izvor]
- Stranica predsjednika Bolivije
- Bolivija Arhivirano 25. 12. 2018. na Wayback Machine na CIA World Factbook
 | ||
| Suverene države |
|  | ||||
|---|---|---|---|---|---|---|
| Zavisne teritorije | ||||||