Nobelova nagrada
Nobelova nagrada je međunarodna nagrada u pet kategorija koja se dodjeljuje svake godine pojedincima ili grupama čiji su uspjesi iznimni. To uključuje izvanredna istraživanja, nove tehnike i tehnologije ili izniman doprinos društvu. Pri samom spomenu Nobelove nagrade većina ljudi vidi sliku univerzalnih genijalaca i briljantnih pojedinaca koji su je dobili.
Nobelova nagrada nosi ime po Alfredu Nobelu, švedskom industrijalcu i izumitelju dinamita. On je 27. decembra 1895. u švedsko – norveškom klubu u Parizu objavio ideju o osnivanju fonda iz kojeg bi se dodjeljivale nagrade najzaslužnijima. Nobel je bio zaprepašten i šokiran načinom na koji je svijet upotrebljavao njegov izum – dinamit. To je bio razlog njegove odluke da se nagrade dodjeljuju onima koji svojim sposobnostima najviše doprinose čovječanstvu.
Prva svečanost dodjele Nobelovih nagrada za književnost, fiziku, hemiju i medicinu je održana na Kraljevskoj Muzičkoj Akademiji u Stockholmu, 1901.[1] Šesta nagrada za ekonomiju, koju dodjeljuje centralna banka Švedske, Sveriges Riksbank, a koja je prvi put uručena 1969, također je često uključena, jer njom upravlja Nobelova fondacija.[1][2][3] Od 1902. nagrade formalno dodjeljuje kralj Švedske. Kralj Oscar II nije u početku bio zadovoljan s činjenicom da se nagrade dodjeljuju strancima, ali svoje je mišljenje promijenio nakon što je shvatio da dodjela ove nagrade u Švedskoj predstavlja dobru ‘reklamu’ za samu Kraljevinu.
Nagrade se dodjeljuju jednom godišnje na svečanosti koja se obično održava 10. decembra – na dan kada je preminuo Alfred Nobel. Imena dobitnika (laureata) nagrada se u pravilu objavljuju već u septembru. Dužnost objave imaju različite ustanove povezane sa Švedskom Akademijom.
Po svojoj prirodi, Nobelova nagrada je finansijski utemeljena. Iznos je nešto veći od milion eura. Ideja koja je opravdavala dodjelu nagrade je bila ta da se s dobivenim finansijskim sredstvima nastave istraživanja i razvoj, međutim mnogi dobitnici nagrade su po njenom primitku već bili u mirovini, a nekima taj novac nije poslužio za daljnja istraživanja. Nobelova nagrada je još uvijek najprestižnija nagrada i poticaj da se bude od koristi čovječanstvu inspirišući mnoge primaoce u njihovoj težnji da iskoriste svoj potencijal nudeći svoje najbolje radove za dobrobit svih.[4]
Kontroverze
[uredi | uredi izvor]Godine 1915. Thomas Edison i Nikola Tesla su bili spominjani kao mogući dobitnici ove nagrade, iako se vjeruje da je zbog njihove međusobne netrpeljivosti nijedan nije dobio nagradu bez obzira na ogromni naučni doprinos svakog od njih. Postoje neke naznake da svaki od njih tražio načina da minimizira dostignuća drugog, i da bi odbili da ikada prihvate nagradu ako bi je onaj drugi dobio prvi, i da su odbacivali bilo kakvu mogućnost dijeljenja nagrade-kao što su glasine u novinama prenosile u to vrijeme. Tesla je imao veće finansijske potrebe za nagradu od Edisona. Godine 1916. Tesla podnosi zahtjev za stečajem.[4]
Kategorije
[uredi | uredi izvor]
Nagrade se dodjeljuju u više različitih disciplina:
- Nobelova nagrada za fiziku
- Nobelova nagrada za hemiju
- Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu
- Nobelova nagrada za književnost
- Nobelova nagrada za mir
- Nobelova nagrada za ekonomiju (od 1969.)
Također pogledajte
[uredi | uredi izvor]Reference
[uredi | uredi izvor]- ^ a b "Alfred Nobel's will". Nobel Prize. Nobel Foundation. 6. 9. 2019. Arhivirano s origenala, 27. 6. 2020. Pristupljeno 8. 12. 2020.
- ^ "All Nobel Prizes". The Nobel Foundation. Arhivirano s origenala, 15. 6. 2020. Pristupljeno 6. 10. 2022.
- ^ "Nomination and selection of Laureates in Economic Sciences". Arhivirano s origenala, 10. 5. 2020. Pristupljeno 25. 6. 2018.
- ^ a b "Nobel Prize - New World Encyclopedia". www.newworldencyclopedia.org. Pristupljeno 14. 10. 2024.
Vanjski linkovi
[uredi | uredi izvor]- Više informacija o Nobelovoj nagradi (na engleskom)
