Trgovačka društva - članice KZ

Komora Zagreba koja svojom djelatnošću pokriva gospodarstvo dvaju upravno-teritorijalnih jedinica - Grada Zagreba i Zagrebačke županije - obuhvaća područje na kojem se odvija između 40 i 50 posto ukupnih gospodarskih aktivnosti u Hrvatskoj. Od ukupno oko 29.300 trgovačkih društava s područja Komore Zagreb, 24.900 posluje u Gradu Zagrebu s oko 324.000 zaposlenih, a oko 4.400 s 43.600 zaposlenih u Zagrebačkoj županiji. Na razini Republike Hrvatske, udjel trgovačkih društava s područja Komore Zagreb godine 2006. bio je 39,1 posto, a u prvom polugodištu 2007. dosegao je 40,0 posto.

Gospodarstvo s područja KZ u odnosu na Hrvatsku

Poduzetnici s područja Grada Zagreba i Zagrebačke županije 2006. godine sudjelovali su u ukupno ostvarenom prihodu na razini hrvatskoga poduzetništva s 57,2 posto (Grad Zagreb - 51,7%, Zagrebačka županija - 5,5%), te ostvarili 60,3 posto ukupne dobiti (Grad Zagreb 56,3%, Zagrebačka županija 4,0%). Prema podacima FINA-e, u prvih šest mjeseci 2007. godine poduzetništvo s područja Grada Zagreba i Zagrebačke županije u ukupno ostvarenom prihodu hrvatskoga gospodarstva ostvarilo je udjel od 57 posto (Grad Zagreb 51,1%; Zagrebačka županija 5,9%). Na razini Hrvatske, udjel Grada Zagreba po broju poduzetnika 2006. bio je 33,1 posto, a Zagrebačke županije 6,0 posto, što je ukupni udjel poduzetnika s područja Komore Zagreb od 39,1 posto, dok je prema ukupno zaposlenima taj udjel iznosio 43,9 posto (Grad Zagreb – 39,0%, Zagrebačka županija – 4,9%). U prvom polugodištu 2007. Grad Zagreb je po broju poduzetnika na razini Hrvatske sudjelovao s 34,0 posto, a po broju zaposlenih s 38,4 posto, dok je udjel Zagrebačke županije iznosio prema broju poduzetnika 6,0 posto, a prema broju zaposlenih 5,1 posto.

Na području Komore Zagreb s najvećim udjelom u ukupnom prihodu hrvatskoga gospodarstva od oko 95 posto sudjeluje sektor financijskog posredovanja. Slijede opskrba električnom energijom, plinom i vodom s udjelom od oko 82 posto, te poslovanje nekretninama i poslovne usluge s udjelom od oko 69 posto. Zagrebačka prerađivačka industrija, uključujući i Županiju, u okviru tog industrijskog sektora na razini Hrvatske sudjeluje s oko 40 posto prema broju tvrtki, s nešto više od 46 posto prema ukupnom prihodu i s 32 posto prema broju zaposlenih. Udjel prehrambene industrije s područja Komore Zagreb po ostvarenom ukupnom prihodu na razini iste industrije u Hrvatskoj je oko 37 posto. Trgovina na veliko i malo s teritorijalnog područja Komore Zagreb u hrvatskoj trgovini sudjeluje s udjelom od oko 43 posto prema broju trgovačkih društava, s oko 47 posto prema broju zaposlenih, te 58 posto prema ostvarenom ukupnom prihodu. Poljoprivredni sektor s područja Komore Zagreb na razini hrvatskoga ostvaruje 31 posto ukupnoga prihoda, a prema broju zaposlenih njegov udjel je oko 42 posto. Građevinarstvo s područja Komore Zagreb u hrvatskom građevinarstvu postiže udjel od oko 49 posto u ukupnom prihodu, 40 posto u broju zaposlenih, te 38 posto u broju građevinskih tvrtki, dok turistički sektor u odnosu na hrvatski turizam ostvaruje udjel od oko 24 posto prema broju poslovnih subjekata, 19 posto prema ostvarenom ukupnom prihodu, te isto toliko prema broju zaposlenih, pri čemu se u Zagrebu ostvaruje oko 5,7 posto ukupnoga turističkog prometa Hrvatske. U ukupnom hrvatskom BDP-u udjel Zagreba veći je od 30 posto, dok je BDP per capita skoro 80 posto veći od hrvatskoga prosjeka. Na Grad Zagreb otpada i oko 37 posto ukupnoga hrvatskog izvoza, a svi ti podaci potvrđuju da je Zagreb kao glavni grad Hrvatske ujedno i najjače gospodarsko središte.

Prema poslovnim pokazateljima za 2006. godinu poduzetnici s područja Grada Zagreba i Zagrebačke županije prihodovali su ukupno 339.400 milijuna kuna (306.500 milijuna kuna Grad Zagreb, udjel u RH 51,7%; 32.890 milijuna kuna Zagrebačka županija, udjel u RH 5,5%), a u novu i dugotrajnu imovinu investirali su ukupno 40.960 milijuna kuna, pri čemu je udjel Grada Zagreba u ukupnim investicijama Republike Hrvatske iznosio 59 posto. U prvom polugodištu 2007. godine vrijednost ulaganja poduzetnika s područja Grada Zagreba u dugotrajnu imovinu iznosila je 19.100 milijuna kuna, što je udjel u ukupnim investicijama RH od 60,1 posto, a vrijednost ulaganja poduzetnika Zagrebačke županije bila je 906 milijuna kuna, odnosno 2,8 posto ukupnih investicija u RH. Sliku žive gospodarske aktivnosti na području Komore Zagreb u prvih šest mjeseci 2007. godine upotpunjuju podaci o stanju zaliha, s udjelom poduzetništva Grada Zagreba u ukupnim zalihama RH od 45,1% (36.588 milijuna kuna), a Zagrebačke županije od 6,3% (5.117 milijuna kuna). Prosječna neto plaća u Gradu Zagrebu u prvom polugodištu 2007. godine iznosila je 5.288 kuna, a u Zagrebačkoj županiji 4.270 kuna. Istodobno, prosječna neto plaća na razini RH bila je 4.599 kuna.

Strukturne karakteristike gospodarstva Grada Zagreba i Zagrebačke županije

U ukupnom prihodu gospodarstva s područja Grada Zagreba u 2006. godini prerađivačka industrija sudjelovala je s 22,2 posto, trgovina s 36,1 posto, djelatnost prometa, skladištenja i veza s 10,5 posto, poslovanje nekretninama, iznajmljivanje i poslovne usluge s 8,8 posto, građevinarstvo sa 7,4 posto, a opskrba električnom energijom, plinom i vodom sa 6,5 posto. Prema podacima FINA-e, u prvom polugodištu 2007. godine, u ukupnom prihodu zagrebačkog poduzetništva koji je dosegao 148.767 milijuna kuna, što je na razini Hrvatske udjel od 51,1 posto, trgovina sudjeluje s 39,7 posto, prerađivačka industrija s 15,0 posto, poslovne usluge s 10,6 posto, a građevinarstvo sa 7,0 posto. Istodobno, prema broju zaposlenih prvo rangirana je trgovina s udjelom od 39,7 posto; na drugom mjestu je prerađivačka industrija s udjelom od 16,8 posto; treće rangirane su poslovne usluge s udjelom od 16,1 posto, a na četvrtom mjestu je građevinarstvo s udjelom od 9,9 posto. U ukupno ostvarenom prihodu zagrebačkoga gospodarstva u prvom polugodištu 2007. godine, s najvećim udjelom od 57,0 posto sudjeluju velika trgovačka društva; slijede ona mala s udjelom od 26,7 posto, a treće rangirana su srednja s udjelom od 16,2 posto. Prema broju zaposlenih, udjel velikih trgovačkih društava je 49,9 posto, malih 35,6 posto, a srednjih 14,6 posto. Po kriteriju vlasničke strukture, s najvećim udjelom od 72,2 posto u ukupnom prihodu zagrebačkoga gospodarstva i broju zaposlenih od 62,3 posto sudjeluju trgovačka društva u privatnom vlasništvu. Drugo rangirana s udjelom od 14,5 posto u ukupnom ostvarenom prihodu zagrebačkoga poduzetništva su trgovačka društva mješovitog vlasništva, a treće, ona u državnom vlasništvu s udjelom od 13,3 posto, no prema broju zaposlenih njihov udjel je 22,7 posto, dok je udjel mješivitih trgovačkih društava 15,0 posto.

U ukupno ostvarenom prihodu na razini hrvatskoga poduzetništva udjel Zagrebačke županije s dosegnutih 17.287 milijuna kuna u prvom polugodištu 2007. godine, prema podacima FINA-e, bio je 5,9 posto. Na razini gospodarstva Zagrebačke županije u ukupno ostvarenom prihodu s najvećim udjelom od 41,2 posto sudjeluju mala trgovačka društva; drugo rangirana su velika s udjelom od 34,8 posto, a na trećem mjestu su srednja trgovačka društva s udjelom od 24,0 posto. Prema broju zaposlenih, prvo mjesto zauzimaju mala trgovačka društva s udjelom od 58,6 posto, drugo, srednja s udjelom od 21,2 posto, a na trećem mjestu su ona velika s udjelom od 20,2 posto. Po kriteriju vlasničke strukture, najveći udjel u ostvarenom ukupnom prihodu od 91,2 posto, te u broju zaposlenih od 67,4 posto, ostvarila su trgovačka društva u privatnom vlasništvu. Po udjelu u ukupnom prihodu poduzetništva Županije od 5,1 posto, drugo rangirana su trgovačka društva mješovitog vlasništva, a na trećem mjestu su ona u državnom vlasništvu s udjelom od 3,7 posto, no njihov udjel prema broju zaposlenih je 7,1 posto, dok je udjel trgovačkih društava mješovitog vlasništva 5,4 posto. U ukupnom poduzetništvu Zagrebačke županije najveći udjel po ostvarenom ukupnom prihodu od 57,6 posto dosegla je trgovina u kojoj je ujedno i 33,8 posto ukupno zaposlenih. Na drugom mjestu je prerađivačka industrija s udjelom od 22,0 posto u ukupnom prihodu i s 32,8 posto u broju zaposlenih, a na trećem građevinarstvo s udjelom od 6,7 posto u ukupnom prihodu i s 12,3 posto u broju zaposlenih, dok su četvrto rangirane poslovne usluge čiji je udjel u ukupnom prihodu 3,7 posto, a u broju zaposlenih 4,9 posto.

Izvoz - uvoz

Udjel gospodarstva s područja Komore Zagreb u ukupnom hrvatskom izvozu 2006. godine bio je 39,2 posto, pri čemu je udjel Grada Zagreba 36,9 posto, a Zagrebačke županije 2,3 posto. U ukupnom hrvatskom uvozu gospodarstvo s područja Komore Zagreb sudjelovalo je sa 64,4 posto (Grad Zagreb – 57,9%, Zagrebačka županija – 6,5% . Ukupno ostvaren izvoz na području Komore Zagreb 2006. godine iznosio je 4 milijarde američkih dolara, od čega na Grad Zagreb otpada 3,8 milijardi USD, a na Zagrebačku županiju 234,6 milijuna USD. Ukupno ostvaren uvoz na području Komore Zagreb 2006. godine bio je 13,9 milijardi USD (Grad Zagreb – 12,5 milijardi USD; Zagrebačka županija – 1,4 milijardi USD). Za izvozno orijentirane tvrtke s područja Komore Zagreb najznačajnija izvozna tržišta su zemlje u regiji, te zemlje Europske unije. Na tržištu EU-a gospodarstvo Grada Zagreba i Zagrebačke županije 2006. godine ostvarilo je 2,3 milijarde USD.

Radni kontingent

Grad Zagreb ima najveći udjel u ukupnom radnom kontingentu Hrvatske, koji se odnosi na dobnu skupinu od 15 do 64 godina starosti. U Gradu Zagrebu radni kontingent obuhvaća oko 530.000 stanovnika, što je strukturni udjel u ukupnom stanovništvu Grada od oko 68 posto. U Zagrebačkoj županiji radni kontingent obuhvaća oko 210.000 stanovnika, odnosno 7,1 posto ukupnog radnog kontingenta RH. Udjel zaposlenih u radnom kontingentu Grada Zagreba 2005. godine bio je 70,4 posto, a udjel zaposlenih u radnom kontingentu Zagrebačke županije 36,4 posto. U ekonomskom smislu, radni kontingent predstavlja osnovicu za planiranje tržišta radne snage i zaposlenosti.

Zaposlenost i nezaposlenost

Godišnji prosjek zaposlenih u Gradu Zagrebu je 377.500, a nezaposlenih 40.270. Stopa nezaposlenosti je 9,6 posto i niža je od državnog prosjeka. Najviše zaposlenih Gradu Zagrebu je u trgovini (64.600) i prerađivačkoj industriji (52.700), a slijedi djelatnost poslovanja nekretninama, iznajmljivanje i poslovne usluge (33.100), promet, skladištenje i veze (25.000), financijski sektor (14.300). U odnosu na 2004. godinu, 2005. godine broj zaposlenih u Gradu Zagrebu je povećan s 369.569 na 377.500, odnosno za 7.931. Od ukupnoga broja zaposlenih u Gradu Zagrebu 87 posto otpada na zaposlene u poslovnim subjektima svih oblika vlasništva, 12,7 posto na vlasnike i zaposlene kod njih u obrtu i djelatnostima slobodnih profesija, a 0,3 posto na poljoprivrednike. (izvor: Statistički ljetopis grada Zagreba 2006.). U Zagrebačkoj županiji zaposlenih je 2005. bilo 55.200 stanovnika, od čega najviše u prerađivačkoj industriji njih 13.900, te trgovini 11.600 (izvor: Statistički ljetopis RH 2006.). Predviđena stopa rasta zaposlenosti za Grad Zagreb i Zagrebačku županiju do 2010. godine je 2,0 posto, tako da bi ta regija 2010. godine imala ukupno oko 500.000 zaposlenih.

Demografski trendovi

Prema statističkoj procjeni (izvor: Statistički ljetopis grada Zagreba 2006.), 2005. godine Grad Zagreb imao je 783.500 stanovnika, dok je prema Popisu iz 2001. godine broj stanovnika iznosio 779.145. Prirodni prirast stanovništa bio je -857, odnosno 7.585 živorođenih (9,7 promila) prema 8.442 umrlih (10,8 promila). Stopa prirodnoga prirasta -1,1. Procjena neto migracijskog salda za 2005. godinu je 1.114, odnosno 10.413 doseljenih na 9.299 odseljenih. (indeks I.-VI. 2006. 104,1). Zagrebačka županija je prema Popisu iz 2001. godine imala 309 tisuća stanovnika. Godine 2005. godine zabilježen je negativan prirodni prirast stanovništva (3.185 živorođenih prema 3.569 umrlih), a mehanički priljev bio je 8.188 doseljenih na 6.071 odseljenih stanovnika. Grad Zagreb i Zagrebačka županija, koji zajedno čine šire metropolsko područje, imaju ukupno oko milijun stanovnika.

Bruto domaći proizvod

Državni zavod za statistiku je 2006. godine po prvi put objavio podatke o bruto domaćem proizvodu po županijama od 2001. do 2003. godine. Prema tim podacima, ostvareni BDP Grada Zagreba 2003. godine iznosio je 8257 milijuna eura, a Zagrebačke županije 1386 milijuna eura. U Gradu Zagrebu BDP per capita bio je 10.586 eura, a u Zagrebačkoj županiji 4.385 eura. Godine 2005. procijenjeni BDP per capita za Grad Zagreb je 12.260 eura, a za Zagrebačku županiju 4.850 eura. BDP per capita u RH 2005. godine bio je 8.674 USD. /Izvor: Statistički ljetopis RH 2006./

Razvojna orijentacija

Polazeći od teze da je institucionalna suradnja sinergijski element za poticanje razvojnih projekata i stvaranje poduzetničkog okružja, Komora Zagreb upravo na tom području vidi i svoju značajnu ulogu, stavljajući u prvi plan investicije, posebice u proizvodnom sektoru, reindustrijalizaciju uz tehnološki razvoj, te kvalitetno korištenje inovacija i njihov transfer u proizvodnju, što može rezultirati novim zapošljavanjem i povećanjem ukupnoga društvenog standarda. Gospodarski rast Zagreba i Zagrebačke županije trebao bi se, pak, temeljiti na strukturnom skladu između proizvodnog i uslužnog sektora, te proizvodnoj orijentaciji zasnovanoj na kombinaciji modernih i klasičnih djelatnosti, regionalnoj orijentaciji gospodarstva, uz primjenu općih kriterija efikasnosti, konkurentnosti i zapošljavanja.