Content-Length: 226575 | pFad | http://sr.wikipedia.org/sr-el/#cite_ref-4

Википедија Pređi na sadržaj

Glavna strana

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Sjajan članak

Proteazom

Proteazom. Aktivna mesta su unutar cevi (plavo). Kape (crveno; u ovom slučaju, 11S regulatorni molekuli) na krajevima regulišu ulaz u komoru za destrukciju, u kojoj dolazi do razgradnje proteina
Proteazom. Aktivna mesta su unutar cevi (plavo). Kape (crveno; u ovom slučaju, 11S regulatorni molekuli) na krajevima regulišu ulaz u komoru za destrukciju, u kojoj dolazi do razgradnje proteina

Proteazomi su proteinski kompleksi prisutni kod svih eukariota i arheja, i kod nekih bakterija. Kod eukariota, oni se nalaze u jedru i citoplazmi. Glavna funkcija proteazoma je razgradnja nepotrebnih ili oštećenih proteina putem proteolize, hemijske reakcije kojom se razlažu peptidne veze. Enzimi koji izvode ovu reakcije se zovu proteaze. Proteazomi su deo velikog mehanizma kojim ćelije regulišu koncentraciju pojedinih proteina i razgrađuju nepravilno savijene proteine. Proces degradacije proizvodi peptide sa oko sedam do osam aminokiselina, koji se zatim dalje razrađuju u aminokiseline i koriste u sintezi novih proteina. Proteini se obeležavaju za degradaciju malim proteinom zvanim ubikvitin. Reakcija obeležavanja je katalizovana enzimima ubikvitinskim ligazama. Vezivanje jednog ubikvitina na protein je signal drugim ligazama da vežu dodatne molekule ubikvitina. Rezultat je poliubikvitinski lanac za koji se vezuje proteazom, čime se omogućava degradacija ciljnog proteina.

Put proteazomske razgradnje je važan za mnoge ćelijske procese, uključujući ćelijski ciklus, regulaciju ekspresije gena i response na oksidativni stres. Važnost proteolitičke razgradnje unutar ćelija i uloge ubikvitina u proteolitičkim putevima bila je naglašena dodeljivanjem Nobelove nagrade za hemiju 2004. godine Aronu Čihanoveru, Avramu Heršku i Irvinu Rouzu.

Dobar članak

Milan Tepić

Milan Tepić
Milan Tepić

Milan Tepić (Komlenac kod Bosanske Dubice, 26. januar 1957Bjelovar, 29. septembar 1991) bio je major Jugoslovenske narodne armije i narodni heroj Jugoslavije.

Poticao je iz Potkozarja, oblasti koja je u toku Drugog svetskog rata teško stradala od ustaškog terora. Osnovnu školu i gimnaziju je završio u rodnom selu i Bosanskoj Dubici, a 1975. godine je upisao Vojnotehničku akademiju u Zagrebu. Nakon završetka akademije, 1980. godine je dobio čin poručnika i prvu službu u garnizonu u Slavonskoj Požegi. Godine 1986. je premešten u garnizon u Varaždin, gde se nalazila mehanizovana brigada. Kao vredan i odgovoran oficir vanredno je 22. decembra 1990. godine unapređen u čin majora.

Tokom 29. septembra 1991. u Bjelovaru ga je zatekao napad na bjelovarski garnizon od strane pripadnika Zbora narodne garde. Videvši da se nalazi u teškoj situaciji, a ne želeći da skladište municije preda hrvatskim separatistima, Tepić je odlučio da već ranije minirano skladište digne u vazduh, što je i učinio oko 10:40 časova istog dana. Jaka eksplozija koja je potresla celi Bjelovar, usmrtila je i desetak pripadnika „zengi”. Neposredno pre Tepića, poginuo je vojnik JNA Stojadin Mirković, koji je odbio majorovo naređenje da napusti skladište i nastavio da iz vojnog transportera dejstvuje po neprijatelju. Za junački podvig Predsedništvo SFRJ ga je 19. novembra 1991. godine odlikovalo Ordenom narodnog heroja, što ga čini poslednjim narodnim herojem Jugoslavije.

Izabrani spisak

Spisak reprezentativnih golova Aleksandra Mitrovića

Aleksandar Mitrović u dresu reprezentacije Srbije na Svetskom prvenstvu 2018.
Aleksandar Mitrović u dresu reprezentacije Srbije na Svetskom prvenstvu 2018.

Aleksandar Mitrović je srpski fudbaler koji je za reprezentaciju Srbije od 2013. godine postigao 50 golova na 76 odigranih utakmica i po tome je na 1. mestu liste najboljih strelaca reprezentacije. Juniorsku karijeru započeo je 2011. godine u mečevima Kvalifikacija za Evropsko prvenstvo 2012. na kojima je postigao 4 gola, a proglašen je najboljim igračem prvenstva na kojem je Srbija osvojila zlatnu medalju. Za reprezentaciju do 21 godine nastupao je u kvalifikacijama za EP 2015. gde je bio najbolji strelac zajedno sa Mičijem Batšuajijem i Andreom Belotijem sa 4 gola.

Mitrović je za seniorsku reprezentaciju debitovao 7. juna 2013. godine protiv Belgije kada je bio član Partizana. U Kvalifikacijama za Svetsko prvenstvo 2018. postigao je 6 golova, dok je u Ligi nacija 2018/19. sa istim brojem pogodaka bio najbolji strelac takmičenja. Na Svetskom prvenstvu 2018. postigao je jedini gol na utakmici protiv Švajcarske. U Kvalifikacijama za Svetsko prvenstvo 2022. je na prve dve utakmice postigao tri gola čime je postao najbolji strelac reprezentacije svih vremena.

Nedavni događaji

Vesti

Megi Smit 1970. g.
Na današnji dan

29. septembar

Ričard II
Zanimljivosti

Da li ste znali

Kralj Aleksandar I Karađorđević Ujedinitelj
Kralj Aleksandar I Karađorđević Ujedinitelj
  • … da je grb FNRJ imao pet buktinja?
  • … da mačke mogu proizvesti preko 100 glasovnih zvukova, dok psi mogu samo oko 10?
  • … da je Aleksandar Karađorđević (na slici) prvi Srbin koji je leteo avionom, a njegov stariji brat Đorđe prvi Srbin koji je leteo srpskim nebom?
  • … da je Antarktik jedini kontinent na kojem nema gmizavaca?
  • … da loptica za golf ima 336 jamica?
  • … da je reč juriš vodi poreklo od persijske reči jureš i znači brzi napad?
  • … da je prvi animirani igrani film na svetu snimljen u Argentini 1917. i politička je satira El Apóstol?

Izabrana slika

Hala 1 Beogradskog sajma, rad arhitekte Milorada Pantovića i građevinskih inženjera Branka Žeželja i Milana Krstića. Građena je u periodu između 1954. i 1957. godine u okviru kompleksa Beogradski sajam. Kupola raspona 109 metara do 1965. godine bila je najveća na svetu. Beogradski sajam jedno je od najvrednijih dela srpske posleratne arhitekture.
Hala 1 Beogradskog sajma, rad arhitekte Milorada Pantovića i građevinskih inženjera Branka Žeželja i Milana Krstića. Građena je u periodu između 1954. i 1957. godine u okviru kompleksa Beogradski sajam. Kupola raspona 109 metara do 1965. godine bila je najveća na svetu. Beogradski sajam jedno je od najvrednijih dela srpske posleratne arhitekture.

Vikipedija

Vikipedija je enciklopedijski projekat slobodnog sadržaja na internetu koji razvijaju i održavaju dobrovoljci pomoću vikisoftvera. Članke na Vikipediji možete menjati bez obavezne registracije.

Prvobitna verzija Vikipedije započeta je 15. januara 2001, dok je izdanje na srpskom jeziku započeto 16. februara 2003. godine u 21:52. Vikipedija trenutno sadrži više od 63,7 miliona članaka napisanih na 309 jezika, od kojih je preko 694.000 na srpskom.

Doprinosi

Članke na Vikipediji zajednički pišu dobrovoljci širom sveta, a većinu stranica može da uređuje svako ko ima pristup internetu. Pritom je neophodno poštovati usvojena pravila i smernice.

Postoje stranice pomoći u kojima je objašnjeno kako se izrađuju novi ili uređuju postojeći članci, kako se otpremaju ili koriste slike i drugo. U bilo kojem trenutku možete da zatražite pomoć drugih urednika ili da se obratite svom izabranom mentoru.

Zajednica

Do sada su na Vikipediji na srpskom jeziku 384.594 korisnika otvorila nalog, a od toga je 750 aktivno. Svi urednici su dobrovoljci koji ulažu radne napore u okviru različitih tematskih celina.

Posetite našu Radionicu i Portale i saznajte kako vi možete pomoći. Konstruktivne diskusije i suvisli komentari o sadržaju članaka su uvek dobrodošli. Stranice za razgovor koristite za razmenu mišljenja i ukazivanje na manjkavosti u sadržaju članaka.

Srodni projekti









ApplySandwichStrip

pFad - (p)hone/(F)rame/(a)nonymizer/(d)eclutterfier!      Saves Data!


--- a PPN by Garber Painting Akron. With Image Size Reduction included!

Fetched URL: http://sr.wikipedia.org/sr-el/#cite_ref-4

Alternative Proxies:

Alternative Proxy

pFad Proxy

pFad v3 Proxy

pFad v4 Proxy