Sleng

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu

Sleng je specifičan govor jedne društvene grupe. U sociološkom smislu, proučavanjem slenga neke društvene grupe (vršnjačke, profesionalne i druge) može se mnogo saznati o samoj grupi, njenoj strukturi i grupnoj dinamici.

Definicija slenga

[uredi | uredi kod]

Lingvisti nemaju jednostavnu i jasnu definiciju slenga, ali se slažu da je u pitanju konstantno promenljiv fenomen prisutan u svakoh potkulturi u svetu. Neki tvrde da sleng postoji jer ljudi nekako moraju definisati nova iskustva koja prolaze u modernom vremenu.[1] U pokušaju da reše problem nepostojanja jasne definicije, Betani K. Dumas i Džonatan Lajter tvrde da se izraz treba smatrati istinskim slengom ako ispunjava najmanje dva od narednih kriterijuma:[1]

  • Umanjuje, barem privremeno, dostojanstvo formalnog ili ozbiljnog govora ili pisanja; drugim rečima, lako se može shvatiti u tim kontekstima kao istaknuta zloupotreba registra.
  • Njegova upotreba implicira da je korisnik upoznat sa onime na šta misli, ili sa grupom ljudi koji su upoznati sa upotrebom termina.
  • Predstavlja tabu termin u običnom diskursu s ljudima višeg društvenog statusa ili više odgovornosti.
  • Zamenjuje dobro poznati konvencionalni sinonim. Ovo se radi primarno radi izbegavanja neugodnosti koju izaziva konvencionalni sinonim ili iritantnosti zbog potrebe daljeg elaboriranja.

Razlozi za upotrebu slenga

[uredi | uredi kod]

Erik Partridž je izdvojio čak 15 razloga za upotrebu slenga:

  • razonoda,
  • da se bude duhovit ili dosetljiv,
  • da se bude drugačiji,
  • slikovito izražavanje,
  • skretanje pažnje,
  • bežanje od klišea,
  • obogaćivanje jezika,
  • da govor postane konkretniji,
  • ublažavanje ozbiljnosti,
  • korišćenje razgovornog jezika,
  • olakšavanje društvene interakcije,
  • podsticanje prisnosti,
  • pokazivanje pripadnosti,
  • isključivanje drugih,
  • postizanje tajnovitosti.

Kao što se vidi, sleng ima prevashodno društvenu funkciju, jer doprinosi izgradnji ličnog i društvenog identiteta i olakšava komunikaciju unutar date društvene grupe.

Vidi još

[uredi | uredi kod]

Reference

[uredi | uredi kod]
  1. 1,0 1,1 Dumas, Bethany K.; Lighter, Jonathan (1978). „Is Slang a Word for Linguists?”. American Speech 53 (5): 14–15. DOI:10.2307/455336. 

Spoljašnje veze

[uredi | uredi kod]