Prijeđi na sadržaj

Palače i parkovi Potsdama i Berlina

Koordinate: 52°24′00″N 13°02′00″E / 52.4°N 13.0333°E / 52.4; 13.0333 (WD)
Izvor: Wikipedija
Palače i parkovi Potsdama i Berlina
Svjetska baština – UNESCO
}}
Država Njemačka
Godina uvrštenja1990. (14. zasjedanje)
Prošireno 1992. i 1999.
VrstaKulturno dobro
Mjeriloi, ii, iv,
Ugroženost—
PoveznicaUNESCO:532
Koordinate52°24′00″N 13°02′00″E / 52.4°N 13.0333°E / 52.4; 13.0333 (WD)
Palače i parkovi Potsdama i Berlina na zemljovidu Njemačke
Palače i parkovi Potsdama i Berlina
Palače i parkovi Potsdama i Berlina

Palače i parkovi u Potsdamu i Berlinu su dvorski kompleksi i pejzažni vrtovi u Potsdamu i glavnom gradu Njemačke, Berlinu. Taj se pojam prvi put spominje u ovom obliku prilikom njihova upisa na UNESCOv popis mjesta svjetske baštine u Europi 1990. god. Oni su jedinstven primjer pejzažnog dizajna monarhističkih ideja pruskih vladara i njihove težnje emancipaciji. Zaštićeno područje je nadalje prošireno 1992. i 1999. god. tako da danas pokrivaju preko 500 hektara, te uključuju 150 građevinskih projekata od 1760. do 1916. god.

Spomenici zaštićeni 1990.

[uredi | uredi kôd]

Spomenici dodani 1992.

[uredi | uredi kôd]

Spomenici dodani 1999.

[uredi | uredi kôd]
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Logotip Zajedničkog poslužitelja
 Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Palače Potsdama
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Logotip Zajedničkog poslužitelja
 Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Palače Berlina
  • Lindenallee
  • Bivša škola Gardener u Kaiserbahnhofu
  • Palača i park u Lindstedtu
  • Selo Bornstedt s crkvom, grobljem i okolicom na sjeveru od parka Sanssouci
  • Pejzaž Seekoppela sjeverno od planine Ruins
  • Voltaireweg (Zeleni pojas i put između parka Sanssouci i Novog vrta)
  • Područje ulaza u park Sanssouci
  • Naselje Alexandrowka
  • Pfingstberg s područjem do Novog vrta
  • Južna obala Jungfernseea
  • Kraljevska šuma (s obje strane palače i parka u Sacrowu)
  • Prilazi parku Babelsberg
  • Opservatorij u Babelsbergu


Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]
v • u
Svjetska baština u Njemačkoj
Kulturna baština (48)
Aachenska katedrala (1978.) • Augsburški sustav vodoopskrbe (2019.) • Dvorci Augustusburg i Falkenlust u Brühlu (1984.) • Bamberg (1993.) • Mjesta Bauhausa u Dessau (Bauhaus Dessau), Weimaru (Škola umjetničkih zanata Weimar) i Bernau (ADGB škola trgovačke unije) (1996.) • Bremenska gradska vijećnica i Bremenski Roland (2004.) • Karolinški westwork i civitas opatije Corvey (2014.) • Dessau-Wörlitzersko vrtno carstvo (2000.) • Granice Rimskog Carstva - Donji germanski limes (2021.) 9) • Granice Rimskog Carstva - Dunavski limes (zapadni dio) (2021.) 10) • Kultivirana pokrajina drezdenskog dijela doline Elbe (2004.) 1) • Dvorci i vrtovi Potsdama i Berlina (Dvorac Sanssouci, Babelsberg, Cecilienhof) (1990.) • Tvornica Fagus u Alfeldu (2011.) • Fürst-Pückler park u Bad Muskau 2) (2004.) • Arheološki pogranični kompleks Hedeby i Danevirke (2018.) • Katedrala u Hildesheimu i Crkva sv. Mihovila u Hildesheimu (1985.) • Kölnska katedrala (1996.) • Arhitektonska djela Le Corbusiera, izniman doprinos modernom pokretu7) (2016.) • Limes Germanicus (Gornjogermanska i raetinska granica Rimskog Carstva) 3) (1987.) • Opatija Lorsch (1991.) • Hanzeatski grad Lübeck s gradskim vratima Holstentor (1987.) • Markgrofovska opera u Bayreuthu (2012.) • Mjesta Martina Luthera u Eislebenu i Wittenbergu (1996.) • Mathildenhöhe, umjetnička kolonija u Darmstadtu (2021.) • Opatija Maulbronn (1993.) • Muzejski otok u Berlinu (1999.) • Katedrala u Naumburgu (2018.) • Prapovijesne naseobine sojenica oko Alpa4) (2011.) • Zavjetna crkva, dvorac i stari dio grada Quedlinburga (1994.) • Gornjorajnski tok između Koblenza i Bingena (2002.) • Rudnik Rammelsberg i stari dio grada Goslara (1992.) • Stari dio grada Regensburga (2006.) • Samostanski otok Reichenau (2000.) • Rimski spomenici u Trieru (Porta Nigra, Amfiteatar u Trieru, Kaiserthermen, Konstantinova bazilika u Trieru, Barbarine toplice, Rimski most u Trieru, Igelski stup), Trierska katedrala i Gospina crkva u Trieru (1986.) • Rudarsko područje Rudne gore (2019.) • Speicherstadt i Kontorhaus s Chilehausom (2015.) • ShUM gradovi: Speyer, Worms i Mainz (2021.) • Stambena naselja berlinske moderne (2008.) • Povijesne gradske jezgre Stralsunda i Wismara (2002.) • Katedrala u Speyeru (1981.) • Špilje i umjetnost ledenog doba Švapske Jure (2017.) • Veliki lječilišni gradovi Europe (Baden-Baden, Bad Ems i Bad Kissingen) (2021.) • Željezara u Völklingenu (1994.) • Dvorac Wartburg (1999.) • Klasicistički Weimar (1998.) • Hodočasnička crkva u Wiesu (1983.) • Park Wilhelmshöhe (2013.) • Würzburška rezidencija s vrtom i rezidencijalnim trgom (1981.) • Stari rudnici Industrijski kompleks Zollverein u Essenu (2001.)
Njemačka zastava
Prirodna baština (3)
Nematerijalna svjetska baština (3)
Proizvodnja i glazba orgulja (2017.) • Sokolarstvo8) (2016.) • Ideja i praksa organizacije zajedničkih interesa u zadrugama (2016.)

1) Izbrisano s popisa 2009.  2) Zajednička svjetska baština Poljske i Njemačke  3) Zajednička svjetska baština Ujedinjenog Kraljevstva i Njemačke  4) Zajedno s pet ostalih alpskih zemalja  5) Zajednička svjetska baština 13 europskih zemalja [1]  6) Zajednička svjetska baština Nizozemske, Njemačke i Danske  7) Nematerijalna svjetska baština više zemalja [2]  8) Nematerijalna svjetska baština više zemalja [3]  9) Zajednička svjetska baština Nizozemske i Njemačke  10) Zajednička svjetska baština Austrije, Njemačke i Slovačke 

Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Palače_i_parkovi_Potsdama_i_Berlina&oldid=6861519"
pFad - Phonifier reborn

Pfad - The Proxy pFad of © 2024 Garber Painting. All rights reserved.

Note: This service is not intended for secure transactions such as banking, social media, email, or purchasing. Use at your own risk. We assume no liability whatsoever for broken pages.


Alternative Proxies:

Alternative Proxy

pFad Proxy

pFad v3 Proxy

pFad v4 Proxy