Prijeđi na sadržaj

Rjurik

Izvor: Wikipedija
Rjurik
Knez Rjurik, osnivač dinastije Rjurikoviča
Vladavina 862.-879.
Nasljednik Oleg, veliki knez Kijeva
novgorodski knez
Dinastija Rjurikoviči
Smrt 879.

Rjurik (? - Novgorod, 879.), varjaški i novgorodski knez, utemeljitelj kneževske i carske dinastije Rjurikoviča.

Isprva je bio vladar u Ladogi koju je osvojio 862. ili 867. sa svojom ratničkom družinom.[1] Godine 870. došao je, na poziv Novgorođana, s braćom i svojom družinom da ih obrani od Pečenega i štiti njihovu trgovinu.[2] Međutim, 872. godine u Novgorodu je izbio ustanak protiv njegove vlasti. Ugušivši pobunu Novgorođana, nametnuo im se za vladara.[3] Iste je godine ratovao s priazovskim Bugarima i u tim borbama ostao bez sina.[4] U Novgorodu i Kijevu naslijedio ga je knez Oleg (879. – 912.) u ime maloljetnog sina Igora.

Rjurikovi potomci zavladali su Kijevskom Rusi, Rutenijom i Moskovskim Carstvom, najprije kao knezovi, a onda kao kraljevi i carevi do 1598. godine, kada je s Fjodorom Ivanovičem izumrla dinastija Rjurikoviča.[5]

Na našim prostorima nosili su naslov banova čitave Slavonije i Mačvanskih banova, stečenu brakom Andrije I. Arpadovića i Anasezije Kijevske. Jedan od znanih banova Slavonije i banova Mačve, koji su koristili nasljedno pravo naslova iz dinastije Rjurikovič bio je Rastislav Mstislavić 1247. godine. Pretpostavlja se da je obitelj Rjurikoviča neprestano održavala veze s Hrvatima od samog osnivanja Kijevske Rus, još od osnivača dinastije.

Podatci ruskog ljetopisa o Rjurikovom podrijetlu dali su osnove za tzv. normansku teoriju o osnutku staroruske države koju podjednako dijele povijesti moderne Rusije, Ukrajine i Bjelorusije.[2]

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. Brandt 1995, str. 426.
  2. a b Opća enciklopedija, str. 141.
  3. Rjurik | Hrvatska enciklopedija. www.enciklopedija.hr. Pristupljeno 11. listopada 2022.
  4. Brandt 1995, str. 428.
  5. Opća i nacionalna enciklopedija u 20 svezaka, str. 153.

Literatura

[uredi | uredi kôd]

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Rjurik
Nedovršeni članak Rjurik koji govori o vladaru treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.
pFad - Phonifier reborn

Pfad - The Proxy pFad of © 2024 Garber Painting. All rights reserved.

Note: This service is not intended for secure transactions such as banking, social media, email, or purchasing. Use at your own risk. We assume no liability whatsoever for broken pages.


Alternative Proxies:

Alternative Proxy

pFad Proxy

pFad v3 Proxy

pFad v4 Proxy