Luksemburžani su malen germanski narod nastanjen u Luksemburgu (272 000) te u Njemačkoj (15 000), Belgiji (4300), Francuskoj (3600) i Austriji (300). Izvan svoje matične zemlje najviše ih ima u Sjedinjenim Američkim Državama (56 000). Luksemburžani su po vjeri katolici, a služe se luksemburškim jezikom koji je član germanske grane indoeuropske porodice jezika.

Jezik

uredi

Luksemburški jezik, letzeburgesch (engl. Luxembourgisch), bio je njemački dijalekt koji je primio mnogo posuđenica iz francuskog, on je jezik naroda, njihovog identiteta i pripadnosti zajednici. Luksemburg ipak uz luksemburški ima još dva službena jezika: njemački koji se upotrebljava u trgovini, novinarstvu i Crkvi te francuski koji se rabi u administraciji, to jest u vladi i na dvoru.

Povijest

uredi
  Ovom je odjeljku potrebna dopuna. Možete pomoći dodavanjem sadržaja.

Luksemburžani imaju snažan osjećaj nacionalnog identiteta koji pokazuju u svojem nacionalnom motu Mir wëlle bleiwe wat mir sin, to jest Želimo ostati ono što jesmo. Luksemburg je malena država zapadne Europe. Zatvorena je granicama Francuske, Njemačke i Belgije, utemeljena 963. godine, postala je veliko vojvodstvo 1815. godine, ali 1839. izgubila je velik dio teritorija u korist Belgije. Punu nezavisnost postigla je 1867. godine. Nasljeđe suvremenih Luksemburžana proizlazi najvećim dijelom od Kelta, Franaka i drugih germanskih naroda koji su prolazili ovim važnim raskrižjem u vrijeme prije i poslije rimske okupacije.

Kultura

uredi

Svečanosti

uredi

Najznačajnije svečanosti integralni su dijelovi kulture Luksemburžana. Uz karnevale koji se održavaju šest tjedana nakon Božića, tu su i Bürgsonndeg 28. veljače kada se pali velika vatra pod otvorenim nebom i slavi prestanak zime. Tradicionalno se još od starih dana (1340.) održava Schueberfouer koje je osnovao Ivan Slijepi (Johann der Blinde von Luxemburg), Nacionalni dan (23. lipnja), Genzefest i Bijela nedjelja (Whitsunday; 7. nedjelje iza Uskrsa) i vinski festivali koji počinju u kolovozu.

Literatura

uredi
  • Kurian, George T. (1990.). Encyclopedia of the First World. 2 vols. New York: Facts on File.

Vanjske poveznice

uredi
pFad - Phonifier reborn

Pfad - The Proxy pFad of © 2024 Garber Painting. All rights reserved.

Note: This service is not intended for secure transactions such as banking, social media, email, or purchasing. Use at your own risk. We assume no liability whatsoever for broken pages.


Alternative Proxies:

Alternative Proxy

pFad Proxy

pFad v3 Proxy

pFad v4 Proxy