Pakao
Pakao (lat. infernus) jest prema religijskim i mitološkim vjerovanjima mjesto gdje duše ljudi koji umru u smrtnom grijehu trpe vječnu patnju i kaznu. Pojam pakla kao onozemaljskog mjesta prokletstva i muke poznat je u mnogim svjetskim religijama, a osobito u kršćanstvu, islamu i budizmu. U kršćanskoj teologiji pakao se opisuje kao mjesto u kojem obitavaju đavoli i demoni koji muče duše grešnika. Nasuprot tome, prema kršćanskom vjerovanju duše ljudi koji su umrli u miru s Bog odlaze u čistilište, dok duše onih grešnika koji su zavrijedili spasenje odlaze u raj.
Pakao u raznim religijama
urediKršćanstvo
urediPrema katoličkoj predaji pakao je nastao kada je arkanđeo Lucifer otpao od Boga s dijelom anđela. Lišeni Božje milosti, pali anđeli nastanili su ognjene dubine pakla u kojem vječnu kaznu nalaze i oni ljudi koji umru u smrtnom grijehu.
U pravoslavnoj teološkoj doktrini pokojnik odlazi u raj ili u pakao bez mogućnosti da se pokaje jer koncept čistilišta ne postoji. Međutim, u pravoslavlju veliku ulogu ima i Posljednji sud i uskrsnuće mrtvih.[1]
Mnoge kršćanske denominacije i sekte poput Adventista sedmog dana, Jehovinih svjedoka i drugih ne prihvaćaju postojanje pakla, odnosno vjeruju da je to samo stadij prema putu k raju.
U Starom zavjetu pakao se u mnogim prijevodima Biblije spominje na onim mjestima gdje se u hebrejskom originalu koristi riječ Šeol, osobito u Knjizi Postanka (Post 37,35; 42,38; 44,29; 44,31 itd.)[2] i Knjizi Brojeva (Br 16,30).[3]
U Novom zavjetu spominje se pod imenom Had u Evanđelju po Mateju (Mt 11,23 i 16,18),[4] Evanđelju po Luki (Lk 10,15),[5] Djelima apostolskim (Dj 2,27 i 2,31),[6] Prvoj poslanici Korinćanima (1 Kor 15,55)[7] i u Otkrivenju (Otk 1,18; 6,8; 20,13-14).[8]
Pod imenom Gehenna nalazimo ga u novozavjetnim knjigama Evanđelje po Mateju (Mt 10,28; 18,8-9; 22,30-31; 23,15 i 23,33),[9] Evanđelje po Marku (Mk 9,43-47),[10] Evanđelje po Luki (Lk 12,5)[11] i u Jakovljevoj poslanici (Jak 3,6)[12]
Islam
urediPakao se u islamu naziva džehennem, a raj džennet. U Kur’anu se opisuje kao mjesto vječne vatre i patnje. Prema islamskoj tradiciji, pakao je mjesto koje je Bog pripremio za one koji ne vjeruju u Njega, bune se protiv Njegova zakona i odbacuju Njegove poruke.[13] Pakao se pojavljuje pod različitim imenima u islamskim tekstovima. Najčešći su nazivi Jaheem (vatra), Jahannam (pakao), Ladthaa (ognjena vatra), Sa’eer (ognjeni plamen), Saqar (vrućina), Hatamah (slomljeni dijelovi) i Haawiyah (bezdan).
Judaizam
urediU hebrejskoj religiji i vjerovanju, pakao se naziva gehenna, a ime je dobila po Hinnomovoj dolini južno od Jeruzalema gdje su djeca žrtvovana bogu Molohu. Stvoritelj pakla je Bog koji je ujedno stvorio i raj. Prema judaizmu, postoje tri ulaza u pakao; u divljini, moru i Jeruzalemu.[14]
Budizam
urediU književnosti
urediJedno od najvećih književnih djela na temu je Danteov Pakao, prvi dio Božanstvene komedije. Autor ga je podijelio na 9 krugova te u njih svrstao sve izdajnike, kradljivce, ubojice i ostale počinitelje grijeha. Ostala važna djela su Miltonov Izgubljeni raj i Mjesto prokletih Jonathana Swifta.[15]
Vidi još
urediBilješke
uredi- ↑ Bugarska pravoslavna crkva u Hrvatskoj Zašto u Pravoslavlje nema čistilište?. Inačica izvorne stranice arhivirana 7. svibnja 2015. Pristupljeno 29. travnja 2013. journal zahtijeva
|journal=(pomoć) - ↑ Biblija, Sveto pismo Staroga i Novoga zavjeta, str. 38., 43. i 45.
- ↑ Biblija, Sveto pismo Staroga i Novoga zavjeta, str. 145.
- ↑ Biblija, Sveto pismo Staroga i Novoga zavjeta, str. 1113. i 1119.
- ↑ Biblija, Sveto pismo Staroga i Novoga zavjeta, str. 1170.
- ↑ Biblija, Sveto pismo Staroga i Novoga zavjeta, str. 1215.-1216.
- ↑ Biblija, Sveto pismo Staroga i Novoga zavjeta, str. 1273.
- ↑ Biblija, Sveto pismo Staroga i Novoga zavjeta, str. 1360. i 1364.
- ↑ Biblija, Sveto pismo Staroga i Novoga zavjeta, str. 1112., 1120. i 1125.-1127.
- ↑ Biblija, Sveto pismo Staroga i Novoga zavjeta, str. 1146.
- ↑ Biblija, Sveto pismo Staroga i Novoga zavjeta, str. 1173.
- ↑ Biblija, Sveto pismo Staroga i Novoga zavjeta, str. 1337.
- ↑ A Description of Hellfire (part 1 of 5): An Introduction. Inačica izvorne stranice arhivirana 1. travnja 2015. Pristupljeno 29. travnja 2013.
- ↑ Gehenna - Jewish Encyclopedia
- ↑ Ten of the best visions of hell in literature - Guardian
Vanjske poveznice
uredi | Zajednički poslužitelj ima stranicu o temi Pakao |
| | Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Pakao |
 | Wječnik ima rječničku natuknicu pakao |
 | Wikicitati imaju zbirke citata o temi Pakao |
- [https://web.archive.org/web/20130713123217/http://www.katolici.org/katekizam.php?action=c_vidi&id=934 Arhivirana inačica izvorne stranice od 13. srpnja 2013. (Wayback Machine) Pakao Katolici na Internetu (hrv.)
- Miro Glavurtić: Pakao, Zagreb, 1998. Arhivirana inačica izvorne stranice od 27. svibnja 2015. (Wayback Machine)
- Catholic Encyclopedia (engl.)
- Bugarska pravoslavna crkva u Hrvatskoj: zašto u Pravoslavlje nema čistilište? Arhivirana inačica izvorne stranice od 7. svibnja 2015. (Wayback Machine) (engl.)
- A Description of Hellfire (part 1 of 5): An Introduction Arhivirana inačica izvorne stranice od 1. travnja 2015. (Wayback Machine)
- Gehenna - Jewish Encyclopedia
- Ten of the best visions of hell in literature - Guardian
