Dodatak:Popis hrvatskih kraljeva

Povijest Hrvatske u doba narodnih vladara se dijeli na dva perioda. Tijekom prvoga Hrvatska je bila podijeljena na Dalmatinsku i Panonsku kneževinu, dok nakon Tomislavove pobjede nad Mađarima dolazi do ujedinjenja države i nastanka kraljevstva. Za popis vladara tijekom prvog razdoblja pogledajte stranicu Hrvatski knezovi.

Dinastija Trpimirovića

• Tomislav (925. – 928.)
• Trpimir II. (928. – 935.)
• Krešimir I. (935. – 945.)
• Miroslav (945. – 949.)
• Mihajlo Krešimir II. (949. – 969.)
• Stjepan Držislav (969. – 997.)
• Svetoslav Suronja (997. – 1000.)
• Krešimir III. (1000. – 1030.)
• Stjepan I. (1030. – 1058.)
• Petar Krešimir IV. (1058. – 1074.)
• Dmitar Zvonimir (1075. – 1089.)
• Stjepan II. (1089. – 1091.)

Dinastija Snačića

• interregnum (1091. – 1093.)
• Petar Snačić (1093. – 1097.)
• interregnum (1097. – 1102.)

Smrću Petra Snačića u bitci protiv Mađara nestaje posljednji narodni kralj Hrvatske. Proći će još pet ratnih interregnum (razdoblje između kraljeva) godina do trenutka sklapanja hrvatsko – ugarske personalne unije dva kraljevstva s jednim zajedničkim kraljem iz dinastije Arpadović.

Dinastija Arpadović

Podrobniji članak o temi: Arpadovići

• Almoš (1091. – 1095.), kralj Slavonije
• Koloman (1102. – 1116.)
• Stjepan II., kralj Ugarske i Hrvatske (1116. – 1131.)
• Bela II. Slijepi (1131. – 1141.)^{[ovo je mađarsko brojanje, Hrvatskoj je ovo PRVI Bela]}
• Gejza II. (1141. – 1162.)^{[ovo je mađarsko brojanje, Hrvatskoj je ovo PRVI Gejza]}
• Stjepan III. (1162.)^{[ovo je mađarsko brojanje, Hrvatskoj je ovo ČETVRTI Stjepan]}
• Ladislav II. (1162. – 1163.)^{[ovo je mađarsko brojanje, Hrvatskoj je ovo PRVI Ladislav]}
• Stjepan IV. (1163.)^{[ovo je mađarsko brojanje, Hrvatskoj je ovo PETI Stjepan]}
• Stjepan III. (1163. – 1172.)^{[ovo je mađarsko brojanje, Hrvatskoj je ovo ČETVRTI Stjepan]}
  • Manuel I. Komnen (1167. – 1181.) bizantski car osvaja dio Hrvatske, a Ugarska postaje bizantski vazal.
• Bela III. (1172. – 1196.) ^{[ovo je mađarsko brojanje, Hrvatskoj je ovo DRUGI Bela]}
• Emerik (1196. – 1204.)
• Ladislav III. (1204. – 1205.)^{[ovo je mađarsko brojanje, Hrvatskoj je ovo DRUGI Ladislav]}
• Andrija II. (1205. – 1235.)^{[ovo je mađarsko brojanje, Hrvatskoj je ovo PRVI Andrija]}
• Bela IV. (1235. – 1270.)^{[ovo je mađarsko brojanje, Hrvatskoj je ovo TREĆI Bela]}
• Stjepan V. (1270. – 1272.)^{[ovo je mađarsko brojanje, Hrvatskoj je ovo ŠESTI Stjepan]}
• Ladislav IV. Kumanac (1272. – 1290.) ^{[ovo je mađarsko brojanje, Hrvatskoj je ovo TREĆI Ladislav]}
• Karlo Martel (Anžuvinac) (1290. – 1295.) Okrunjen kralj Hrvatske, ali ne i Mađarske
• Andrija III. Mlečanin (1295. – 1301.)^{[ovo je mađarsko brojanje, Hrvatskoj je ovo DRUGI Andrija]}

Dinastija Anžuvinaca

Podrobniji članak o temi: Anžuvinci

• Karlo I. Robert (1301. – 1342.) kralj Hrvatske od 1301. Kralj Mađarske od 1307.
• Ljudevit I. Veliki (1342. – 1382.)
• Marija (1382. – 1385.) regent Elizabeta Kotromanić
• Karlo II. Drački (1385. – 1386.)
• Marija (1386. – 1387.) umrla 1395.
• Ladislav Napuljski (1386./1403. – 1409.). Proglašen kraljem nakon očeve smrti (Karlo II. Drački). Okrunjen tek 1403.

Dinastija Luksemburg

• Žigmund Luksemburški (1387. – 1437.) Marijin suprug koja mu je suvladar do svoje smrti. Ladislav Napuljski je protukralj do 1409.

Dinastija Habsburg

• Albert (1437. – 1439.) oženio kćer Žigmunda iz drugog braka.

Dinastija Anžuvinaca

• Elizabeta udovica kralja Alberta II. Izgubila je građanski rat i prijestolje.

Dinastija Jagelovića

• Vladislav I. (1440. – 1444.) oborio Elizabetu uz pomoć velikaša koji su mu dali krunu.

Dinastija Habsburg

• Ladislav V. Posmrtni (1444. – 1457.) sin Alberta i Elizabete.

Dinastija Hunjadi

• Matija Korvin (1458. – 1490.) izabran glasovanjem plemića.

Dinastija Jagelovića

• Vladislav II. Jagelović (1490. – 1516.)
• Ludovik II. (1516. – 1526.)

Dinastija Zapolja

• Ivan Zapolja (1527. – 1540.) po izboru slavonskog plemstva i dijela mađarskog plemstva. Hrvatska i Dalmacija su izabrali Ferdinanda Habsburškog kojega će kasnije priznati i Slavonija.

Nakon izbora 1. siječnja 1527. godine Ferdinanda Habsburškog za hrvatskoga kralja, a ubrzo potom i dijela Mađarske hrvatsko-ugarska država prestaje postojati i postaje sastavni dio habsburških nasljednih zemalja.

Za daljnji popis hrvatskih vladara pogledajte popis njemačkih kraljeva i njemačko-rimskih careva nakon 1527. godine. ^{[ipak bih ostavio taj popis i ovdje]}

Vidi

• Dodatak:Popis hrvatskih banova