Prijeđi na sadržaj

Uredba o Banovini Hrvatskoj

Izvor: Wikizvor
Uredba o Banovini Hrvatskoj

U ime Njegovog Veličanstva kralja Petra II., po milosti Božjoj i volji narodnoj kralja Jugoslavije, kraljevski namjesnici na prijedlog ministarskog savjeta i na temelju Članak 116. Ustava, a da bi se osiguralo sudjelovanje Hrvata u životu države i time očuvali javni interesi, propisuju ovu Uredbu o banovini Hrvatskoj i obrazovanju banovine Hrvatske:

Članak I.

[uredi]

Savska i Primorska banovina, kao i kotarevi Dubrovnik, Šid, Ilok, Brčko, Gradačac, Derventa, Travnik i Fojnica spajaju se u jednu banovinu pod imenom banovina Hrvatska. Sjedište banovine Hrvatske je u Zagrebu.

Članak II.

[uredi]

1) U nadležnost banovine Hrvatske prenose se poslovi poljoprivrede, trgovine, industrije, šuma i ruda, gradjevina, socijalne politike i narodnog zdravlja, fizičkog odgoja, pravde, prosvjete i unutrašnje uprave. Banovina Hrvalska ostaje nadležna za sve poslove, koji po sada važećim propisima spadaju u nadležnost Banovina;
2) Svi ostali poslovi ostaju u nadležnosti organa - državnih vlasti na cijelom teritoriju;
3) Isto tako ostaju u nadležnosti državnih vlasti i poslovi, koji su od osobitog značaja po opće interese države, kao što su:

1) Staranje o državnoj sigurnosti, suzbijanje antidržavne i razorne propagande, vršenje redarstvene obavještajne službe i staranje o osiguranju javnog reda i mira;
2) Državljanstvo. Za davanje državljanstva nadležna je Banovina, osim davanja državljanstva izuzetnim putem i oduzimanja državljanstva;
3) Rudarsko zakonodavstvo i državna rudarska poduzeća. Izdavanje rudarskih koncesija, koje interesiraju narodnu obranu, ustupat će Banovina sporazumno s vojničkom upravom. Ako ne bi došlo do sporazuma, odlučuje ministarski savjet-,
4) Izgradnja i održavanje državnih prometnih sredstava i ostalih državnih objekata;
5) Poslovi vjera;
6) Medjunarodni pravni saobraćaj s time, da se pravna pomoć u vanparničkim stvarima vrši direktno preko sudova;
7) Vanjska trgovina, kao i trgovina izmedju Banovine i ostalih dijelova države (i jedinstvo carinskog, i trgovačkog područja);
8) Zakonodavstvo o mjerama i tegovima, o zaštiti industrijske svojine, o poslovima privatnog osiguranja i osiguravajućim društvima;
9) Mijenično pravo, čekovno pravo, trgovačko pravo, stečajno pravo, obligaciono pravo, pomorsko prava, autorsko pravo;
10) Propisivanje kazni za povredu propisa o predmetima iz nadležnosti države;
11) Postavljanje putem zakona osnovnih načela prosvjetne politike kao i osnovnih načela o lokalnim samoupravama;
12) Opća načela radničkog prava i osiguranja, kao i opća načela vodnoga prava;

4) U cilju osiguranja narodne obrane osigurat će se vojničkoj upravi potreban utjecaj u oblasti proizvodnje i prometa;
5) Ministarski savjet može prenositi i druge poslove državnih vlasti i ustanova u nadležnost banovine Hrvatske.

Članak III.

[uredi]

1) Banovini Hrvatskoj, da bi mogla uspješno svršavati poslove svoje nadležnosti, ima se osigurati potrebna financijala samostalnost. Ona se sastoji u samostalnom prikupljivanju odredjenih prihoda i izvršenju rashoda predvidjenih budžetom Banovine;
2) Koji će izvori, oblici i vrste prihoda pripasti u nadležnost banovine Hrvatske, odredit će se posebnom uredbom;
3) Isto tako posebnim uredbama riješit će se i pitanje pripadnosti i podjele državnih fondova, imovine i dugova;
4) S prenosom poslova iz nadležnosti države u nadležnost Banovine prenijet će se i odgovarajući krediti predvidjeni u državnom budžetu za 1939-40 godinu;
5) Za izvršenje ovako prenesenih kredita pripada banu potpuno naredbodavno pravo;
6) U koliko predvidjeni krediti u državnom budžetu za 1939-40 godinu za banovinu Hrvatsku ne budu dovoljni, odobravat će se naknadni krediti.

Članak IV.

[uredi]

1) Zakonodavnu vlast u stvarima iz nadležnosti banovine Hrvatske vrše kralj i sabor zajednički;
2) Upravnu vlast u stvarima iz nadležnosti banovine Hrvatske vrši kralj preko bana;
3) Sudsku vlast u banovini Hrvatskoj vrše sudovi. Njihove osude i riješenja izriču se u ime Kralja na temelju zakona.

Članak V.

[uredi]

Svaki pismeni čin kraljevske vlasti u stvarima iz nadležnosti banovine Hrvatske premapotpisuje ban i snosi odgovornost za istu.

Članak VI.

[uredi]

1) Sabor sastavljaju zastupnici, koje narod slobodno bira općim, jednakim, neposrednim i tajnim glasanjem s predstavništvom manjina;
2) Prvi izborni red, ustrojstvo i poslovnik sabora propisat će se kraljevom uredbom. Izborni red i ustrojstvo sabora mogu se mijenjati banovinskim zakonom, a poslovnik rezolucijom sabora;
3) Narodni zastupnici uživaju imunitetsko pravo.

Članak VII.

[uredi]

1) Sabor se saziva Kraljevim ukazom i zasjeda u Zagrebu;
2) Kralj ima pravo da raspusti sabor, ali ukaz o raspuštanju mora sadržavati naredbu za nove izbore i za novi saziv sabora. Ukaz o raspuštanju sabora premapotpisuje ban.

Članak VIII.

[uredi]

1) Kralj imenuje i razrješava bana ukazom, koji premapotpisuje novoimenovani Ban;
2) Prije stupanja na dužnost ban polaže zakletvu na vjernost kralju i poštovanje zakonitosti.

Članak IX.

[uredi]

1) Do donošenja banovinskog zakona o krivičnoj odgovornosti bana odmah će se primjenjivati propisi o ministarskoj odgovornosti s time, da bana umjesto narodne skupštine optužuje sabor, a sudi mu poseban banovinski sud koji sačinjavaju tri vijećnika Stola sedmorice, odjeljnja A) i tri suca Upravnog suda u Zagrebu pod predsjedništvom predsjednika Stola sedmorice odjeljenja A). Spomenute članove i potrebne zamjenike biraju dotična tijela svake godine;
2) Za štete, koje ban učini gradjanima nezakonitim vršenjem dužntosti odgovara Banovina, a ban Banovini.

Članak X.

[uredi]

1) Ban riješava konačno u svim pitanjima svoje nadležnosti, i protiv njegovih akata dopuštena su pravna sredstva pod zakonskim uvjetima samo na upravne i redovne sudove;
2) Sve odluke o službenim odnosima banovinskih službenika donosi ban. To važi i za službenike, koji su na državnom budžetu, a vrše poslove iz nadležnosti Banovine. Suci Kasacionog suda, apelacionih sudova, Upravnog suda, Računskog suda i okružnih sudova, kao i činovnici I., II. i III. položajne grupe, postavljaju se i unapredjuju kraljevim ukazom;
3) Cjelokupna policijska služba na čitavom padručju Banovine podčinjena je banu.

Članak XI.

[uredi]

1) Administrativne sporove u stvarima iz nadležnosti Banovine Hrvatske riješava Upravni sud u Zagrebu konačno. Na Upravni sud u Zagrebu prelaze u pogledu istih stvari sve one nadležnosti državnog savjeta, koje su mu odredjene posebnim propisima;
2) Predsjednik ministarskog, savjeta, odnosno, od njega ovlašten organ može podnijeti u zakonskom roku tužbu na Upravni sud u Zagrebu, kad smatra, da je aktom bana ili koje druge vlasti Banovine, koja je predmet riješila konačna, povrijedjen državni ili banovinski zakon na štetu općih državnih interesa;
3) Računsku kontrolu u svim stvarima iz nadležnosti banovine Hrvatske vrši samostalno i konačno poseban računski sud.

Članak XII.

[uredi]

Reorganizacija Upravnog suda i ustrojstvo računske kontrole propisat će se kraljevim uredbama, koje će se podnijeti na uzakonjenje saboru, čim se on sastane.

Članak XIII.

[uredi]

1) Za ocjenu ustanovljivanja zakona i sporave o nadležnosti izmedju države i banovine Hrvatske nadležan je Ustavni sud;
2) Ustrojstvo i postupak ovog suda propisat će se kraljevom uredbom.

Članak XIV.

[uredi]

U onim stvarima, u kojima je država nadležna samo za donošenje zakona, može centralna vlast izdavati opće upute banovini za primjenu tih zakona. U cilju nadzora nad izvršenjem tih zakona od strane banovinskih organa može centralna vlast slati svoje organe vlasti Banovine, a s njezinim pristankom i nižim vlastima. Banovinske vlasti su dužne na zahtjev centralne vlasti ukloniti nepravilnosti učinjene u primjeni državnih zakona. U slučaju neslaganja može, kako država, tako i Banovina; zatražiti riješenje Ustavnog suda.

Članak XV.

[uredi]

1) Ovlašćuje se ministarski savjet, da odmah donese potrebne propise i poduzme sve potrebne mjere za izvršenje ove Uredbe;
2) One odredbe za izvršenje ove Uredbe, kojima se mijenjaju i ukidaju postojeći zakoni, donijet će se kraljevim uredbama;
3) Ostaju na snazi svi postojeći propisi, dok se nadležnim putem ne izmijene;
4) Do dana sastanka sabora, kralj može davati Uredbe o predmetima iz nadležnosti banovine Hrvatske. Ove se Uredbe imaju naknadno podnijeti na suglasnost saboru;
5) Ovlašćuje se Ban, da naredbama odredi sve, što je potrebno za provodjenje Uredaba donesenih po predhodnim stavovima ovoga člana.

Članak XVI.

[uredi]

Ova Uredba dobiva obaveznu snagu danom obnarodovanja u Službenim novinama.

pFad - Phonifier reborn

Pfad - The Proxy pFad of © 2024 Garber Painting. All rights reserved.

Note: This service is not intended for secure transactions such as banking, social media, email, or purchasing. Use at your own risk. We assume no liability whatsoever for broken pages.


Alternative Proxies:

Alternative Proxy

pFad Proxy

pFad v3 Proxy

pFad v4 Proxy