Tibetsko-burmanski jezici

Tibeto-burmanski jezici, jedna od dviju glavnih porodica ili grana sino-tibetskih jezika koja obuhvaća (389) jezika, po najnovijim podacima (435) koji se govore u Kini, Nepalu, Butanu, Burmi, Indiji, Bangladešu.

A) Bai jezici (3) Kina: bai (3 jezika: centralni, sjeverni, južni).

B) Himalajski (145)

b1. Mahakirantski (51)

a. Kham-Magar-Chepang-Sunwari (13) Nepal: Chepang (4): bujhyal, chepang, kusunda, wayu; Kham (4): kham (2 jezika: gamale, sheshi), parbate (2 jezika: istočni i zapadni); Magar (3): magar (2 jezika, istočni i zapadni), raji; Sunwari (2): bahing, sunwar.

b. Kirantski (37) Nepal, Indija: Istočni (27): athpariya, bantawa, belhariya, camling, chhintange, chhulung, chukwa, dungmali, kulung, lambichhong, limbu, lorung (2 jezika: sjeverni i južni), lumba-yakkha, meohang (2 jezika: istočni i zapadni), moinba, nachering, phangduwali, pongyong, puma, saam, sampang, waling, yakha, yamphe, yamphu; Zapadni (9): dumi, jerung, khaling, koi, lingkhim, raute, thulung, tilung, wambule; tomyang.

c. Newari (1) Nepal: newar.

b2. Tibeto-Kanauri (93):

a. Lepcha (1) Indija: lepcha.

b. Tibetski (71) Butan, Nepal, Kina, Indija, Pakistan: Bodo (1): tshangla; Dhimal (2): dhimal, toto; Tamang (15): chantyal, ghale (3 jezika: južni, sjeverni, kutang), gurung (2 jezika: istočni i zapadni), manangba, nar phu, seke, tamang (5 jezika: istočni, zapadni, istočni gorkha, sjeverozapadni, jugozapadni), thakali; Tibetski (53): adap, atuence, balti, brokkat, brokpake, bumthangkha, chalikha, changthang, chocangacakha, choni, dakpakha, dolpo, dzongkha, gongduk, groma, helambu sherpa, humla, jad, jirel, kagate, khengkha, kurtokha, kyerung, ladakhi, lakha, layakha, lhokpu, lhomi, lowa, lunanakha, mugom, naaba, nubri, nupbikha, nyenkha, olekha, panang, purik, sherdukpen, sherpa, sikimski/sikkimese, spiti bhoti, stod bhoti, takpa, thudam, tibetski (3 jezika: centralni, amdo i khams ili khampa), tichurong, tseku, tsum, walungge, zangskari.

c. Zapadnohimalajski (20) Indija, Nepal: Almora (4): byangsi, chaudangsi, darmiya, rangkas; Istočni (2): baraamu, thangmi; Janggali (1): rawat; Kanauri (12): gahri, jangshung, kaike, kanashi, kinnauri (3 jezika: chitkuli, bhoti, kinnauri), pattani, shumcho, sunam, tinani, tukpa; rongpo.

d. neklasificirani (1) Butan: dzalakha

b3. Neklasificirani (1): baima.

C. Jingpho-Konyak-Bodo (25):

c1. Jingpho-Luish (4):

a. Jingpho (3) Burma, Indija: jingpho, singpho, taman.

b. Luish (1) Burma: kado.

c2. Konyak-Bodo-Garo (21):

a. Bodo-Garo (13) Indija, Bangladeš: Bodo (7): bodo, deori, dimasa, kachari, kok borok, riang, tiwa; Garo (2): garo, megam; Koch (4): a'tong, koch, rabha, ruga.

b. Konyak (8) Indija, Burma: chang naga, konyak naga, nocte naga, khiamniungan naga, wancho naga, phom naga, tase naga, tutsa naga.

D) Karenski (20):

d1. Pa'o (1) Burma: pa'o karen.

d2. Pwo (4) Burma, Tajland: karen (4 jezika: istočni, zapadni, sjeverni, phrae pwo).

d3. Sgaw-Bghai (14):

a. Bghai (5) Burma: karen (4 jezika: bwe, geba, geko, lahta), kayan.

b. Brek (1) Burma: brek karen.

c. Kayah (5): karen (3 jezika: yinbaw, yintale, manumanaw), kayah (2 jezika: istočni i zapadni).

d. Sgaw (3) Burma: karen (2 jezika: paku, s'gaw), wewaw.

d4. Neklasificirani (1) Burma: zayein karen.

E) Kuki-Chin-Naga (80):

e1. Kuki-Chin (49):

a. Centralni Kuki-Chin (10) Burma, Bangladeš, Indija: chin (6 jezika: bawm, haka, ngawn, zotung, senthang, tawr), darlong, hmar, mizo, pankhu.

b. Sjeverni Kuki-Chin (26) Indija, Burma: aimol, anal, biete, chin (5 jezika: siyin, tedim, falam, paite, thado), chiru, gangte, hrangkhol, kom, lamkang, naga (6 jezika: kharam, chothe, monsang, moyon, purum, tarao), purum, ralte, sakechep, simte, vaiphei, yos, zome.

c. Južni Kuki-Chin (13) Burma, Bangladeš, Indija: chin (9 jezika: mro, daai, khumi awa, khumi, mara, mün, bualkhaw, chinbon, asho), nga la, shendu, welaung, zyphe.

e2. Naga (30) Indija:

a. Angami-Pochuri (9): naga (9 jezika: angami, chokri, južni rengma, khezha, mao, pochuri, poumei, sjeverni rengma, sumi.

b. Ao (4): naga (4 jezika: ao, lotha, sangtam, yimchungru).

c. Tangkhul (3): naga (3 jezika: khoibu, maring, tangkhul.

d. Zeme (8) Indija: naga (8 jezika: rongmei, liangmai, koireng, inpui, thangal, maram, mzieme, zeme.

e. Neklasificirani (6) Indija: leinong naga , long phuri naga, makuri naga, makyan naga, para naga, puimei naga,

F) Lolo-burmanski jezici (73):

f1. Burmanski (14):

a. sjeverni (6) Burma, Kina: achang, hpon, lashi, maru, pela, zaiwa.

b. južni (7) Burma: arakanski, burmanski, chaungtha, intha, taungyo, tavojski/tavoyan, yangbye.

c. neklasificirani (1) Kina: xiandao.

f2. Lolo (57):

a. sjeverni (27) Kina, Vijetnam: Lisu (2): lisu, lipo; Yi (24): laghuu, mantsi, yi (22 jezika: yi, centralni, dayao, miqie, južni lolopho, naluo, wumeng, wuding-luquan, wusa, sichuan, južni, awu, axi, azhe, sani, eshan-xinping, yuanjiang-mojiang, xishan lalu, istočni lalu, zapadni lalu, zapadni, guizhou, jugoistočni lolo; Samei: samei.

b. južni (19) Kina, Laos, Burma, Vijetnam, Tajland: Akha (11): akha, biyo, hani, honi, kaduo, lahu, lahu shi, mahei, phana', sansu, sila; Phunoi (5): bisu, côông, mpi, phunoi, pyen; jinuo (2 jezika: buyuan, youle), ugong.

c. neklasificirani (4) Burma, Kina: laopang, lopi, nusu, zaozou.

d. yi (7) (Kina): yi (7 jezika: ache, poluo. limi, mili, muji, pula, puwa).

f3. Naxi (1) Kina: naxi.

f4. Neklasificirani (1) Vijetnam: phula.

G) Meitei jezici (1) Indija: meitei.

H) Mikir (2) Indija: amri, karbi.

I) Mru (1) Bangladeš: mru.

J) Sjevernoasamski /North Assam (13)

j1. Deng (2) Kina: darang deng, german deng.

j2. Tani (11) Indija: adi, adi-galo, apatani, bugun, digaro-mishmi, idu-mishmi, miju-mishmi, miri, na, nisi, sulung.

K) Nung (5) Kina, Burma: drung, lama, norra, nung, rawang.

L) Tangut-Qiang (15):

l1. Qiang (11) Kina: ersu, guiqiong, muya, namuyi, pumi (sjeverni i južni), qiang (sjeverni i južni), queyu, shixing, zhaba.

l2. rGyarong (4)Kina: guanyinqiao, horpa, jiarong, shangzhai.

M) Tujia (2) Kina: tujia (sjeverni i južni).

N) Zapadni Bodo (1) Nepal: dura.

O) Neklasificirani (9) Burma, Indija: anu, ayi, hruso, khamba, lui, palu, pao, sajalong, zakhring.

Po novijoj klasifikaciji Burmanski jezici dijele se na lolo-burmanske i ngwi burmanske jezike

Vanjske veze

• Ethnologue (14th)