AFL1502 Take Home Exam Oct Nov 2024
AFL1502 Take Home Exam Oct Nov 2024
October/November 2024
AFL1502
100 Marks
Duration: 4 Hours
1st Examiner: Dr A Ndhobela
Dr NG Mbatha
Dr RJ Lubambo
Dr SM Tembane
Dr MP Mabena
Ms EHP Seleke
Mr AM Masowa
Mr M Bomvana
Mr D Mabaso
2nd Examiner: Mrs NL Molokomme
Instructions:
The exam can be downloaded on Thursday 17 October 2024 at 8:00. and must be uploaded by
Thursday 17 October 2024 at 12:00.
• Questions in this paper are in English (page 3), IsiZulu (page 5), IsiXhosa (page 8), Sesotho sa Leboa
(page 10), Setswana (page 12), Sesotho (page 15), Siswati (page 17), IsiNdebele (page 20),
Tshivenḓa (page 23) and Xitsonga (page 26).
• Please choose ONE language to answer the questions.
• Please indicate which language you have chosen on the outside cover of your answer book.
When answering your questions, you should use the chosen language throughout.
• You are not allowed to get any assistance from anybody with the answers to this exam paper. You may
also NOT assist other students with their exam paper answers. No marks will be allocated if there is
any cheating or dishonesty.
The answered exam script must be uploaded as a PDF electronic document and not as a scanned image.
CONFIDENTAL
Page 2 of 27 AFL1502
Oct/Nov 2024
CONFIDENTAL
Page 3 of 27 AFL1502
Oct/Nov 2024
ENGLISH
Instructions:
• Answer all the questions.
• Make sure that you give examples in the African language that you choose to study.
• Write neatly.
QUESTION 1
(a) Briefly explain what 'Ubuntu' is and tell us what it is that you do in your community that
depicts 'Ubuntu' after the corona virus pandemic. (10)
(b) Vowels are one of the major divisions of sounds distinguished in Phonetics. Write the
characteristics of vowels and support with two examples. (6)
(c) Write the place of articulation for the following consonants: (5)
(i) t
(ii) b
(iii) k
(iv) th
(v) h
(d) Define ‘nasal’ sound and support with two examples. (4)
/25/
QUESTION 2
(a) Write three types of nouns and provide an example of each in your African
languages. (6)
(b) Give a noun from your chosen African language and identify its prefix, and stem. (3)
(c) What is a function of a verb in an African language sentence? (3)
(d) Write a simple sentence in your chosen African language and underline a verb. (2)
(e) Define an adverb. (2)
(f) Discuss the function of an absolute pronoun in your chosen African language and give a
suitable example. (3)
(g) Discuss the basic structure of a sentence by using a sentence of your own from your
chosen African language. (6)
/25/
CONFIDENTAL
Page 4 of 27 AFL1502
Oct/Nov 2024
QUESTION 3
(a) Give a brief explanation of the term ‘conflict’ as found in a modern novel or drama. (10)
(b) The structure of a novel may be divided into 4 parts. Identify these 4 parts and briefly
discuss each part. (12)
(c) Name three poetic devices that are found in a poem. (3)
/25/
QUESTION 4
ISIZULU
INGXENYE YOKUQALA
UMBUZO 1 (a)
UMBUZO 1 (b)
Imbudane
UMBUZO 2
UMBUZO 3 (a)
UMBUZO 3 (b)
UMBUZO 4 (a)
UMBUZO 4 (b)
Funda inkondlo engezansi bese uphendula imibuzo elandelayo:
ISIXHOSA
UMBUZO 1
UMBUZO 3
UMBUZO 4
a) Khetha iingongoma zibentlanu apha ngezantsi, uxoxe banzi ngeli gama lithi ‘Ubuntu’.
Kwingxoxo yakho gxila kokwenzekayo okubonisa ubuntu kulo ngongoma uyikhethileyo.
➢ Intlonipho.
➢ Ukuhlalisana ngoxolo.
➢ Ukuxolelana iziphoso.
➢ Intsebenziswano.
➢ Ukwakha isizwe.
➢ Umanyano.
➢ Ukuncedana
➢ Ukuthandana.
➢ Uvelwano-buhlungu. (10)
b) Yitsho ngokuphelele nangokuvakalayo ukuba ulwimi nenkcubeko zidibana njani. (5)
c) Sebenzisa la magama alapha ngezantsi wakhe izibizo ezintsha zibe kwinqanaba
lesinciphiso.
i. Inkwenkwe.
ii. Umfula.
iii. Intombi.
iv. Isixeko.
v. Inkukhu. (10)
/25/
AMANQAKU EWONKE: [100]
CONFIDENTAL
Page 10 of 27 AFL1502
Oct/Nov 2024
Potšišo 1
Potšišo 2
(a) Magoroina a bopa karolo ye bohlokwa go hlameng dihlogo tša maina a dilo le batho.
Hlaloša lereo le “magoroina” o be o ngwale mehlala ye meraro ya dihlogo tša magoroina
le mantšu ao a thomago ka dihlogo tšeo o di ngwadilego. (8)
(b) Mainagokwa a bitšwa maina a dikutu tšeo di raranego. Ngwala mainagokwa a mabedi le
tlhamo ya mainagokgwa ao. (6)
(c) Ngwala mehuta ye meraro ya mahlathi le mohlala mohuteng wo mongwe le wo
mongwe. (6)
(d) Bala lefoko leo le latelago gomme o laetše diripa tše hlano tša lefoko mo go lona: (5)
Monna yo motelele o ja nama
/25/
Potšišo 3
(a) Bohlokwa bja dikanegelotšhaba/dikanegelo tša setšo ke go ruta le go lota setšo. Hlaloša
lereo le “kanegelotšhaba” o be o ngwale mehlala ye mene ya
dikanegelotšhaba/dikanegelo tša setšo. (7)
(b) Bapetša baanegwa ba dinonwane tša kakanyatlhaloso, dinonwane tša
pheteletšannete le dinonwane tša tsholo. Ngwala dintlha tše pedi go mohuta
wo mongwe le wo mongwe wa nonwane (dintlha ge di feletše e tla ba tše
tshela). (6)
(c) Hlaloša taodišo ka go thulaganyo ya terama gomme o ahlaahle ka boripana dikarolo tša
yona. (12)
/25/
CONFIDENTAL
Page 11 of 27 AFL1502
Oct/Nov 2024
Potšišo 4
Bala sereto se gomme o arabe dipotšišo tšeo di lego mabapi le sona:
Hlaresantšhirela
M. Sebata
SETSWANA
POTSO 1
1.1. Tlhalosa gore ke eng goreng go le botlhokwa go itse le go utlwisisa ditso tsa batho ba
bangwe? (10)
1.2. Neelana ka dintlha di le tlhano tse di tlhalosang se botho ‘Ubuntu” e leng sona. (5)
1.3. Sekaseka ka bokhutshwane gore go ya ka wena botho bo ka tlhotlheletsa le go tlisa
phetogo jang mo setšhabeng ka kakaretso. (10)
[25]
POTSO 2
POTSO 3
3.1. Neelana ka diane tsa dingwe le dingwe mosadi di le tlhano tse o di itseng tsa
Setswana. (10)
3.2. Neela ka mesola e le metlhano ya diane. (5)
3.3 Neela ka ditlhaloso tsa maele a a latelang:
a) Go adima ditsebe (2)
b) Go goga dinao (2)
c) Go anywa Phiri (2)
d) Go baya motho mabele a kgomo (2)
e) Go bo baya pelo (2)
[25]
POTSO 4
4.1. Neela ka dipolelo tse o itlhametseng tsona tsa mefuta ya dipolelo e e latelang:
a) Polelonolo (2)
b) Polelotswako (2)
4.2. Fetolela dipolelo tse di latelang go tirwa.
a) Moruti o tlhagisitse letlha la dikolobetso ka la tshipi. (2)
b) Morutabana o betsa baithuti letsatsi le letsatsi. (2)
4.3. Buisa temana e e latelang mme morago o tlhaole matlhaodi a le mararo le matlhalosi a
le mararo. Tlhaola letlhaodi kana letlhalosi mme o tlhalose gore ke mofuta ofe.
Motlalepule ke mme bana ba le bararo mme e bile ditiro tsa lelapa o di itse fela jaaka a
ikitse. O pelonolo go motho o mongwe le o mongwe. Moso le moso o a tsoga le go
tlhatlhegela bana metsi a go tlhapa. O a ba tlhapisa mme morago a ba felegetse go ya
sekolong se se potlana sa Ntlafatsang. Mogokgo wa sekolo sa Ntlafatsang ke monna yo
mokima, yo mmalwa o montsho.
Matlhaodi Matlhalosi
(12)
CONFIDENTAL
Page 14 of 27 AFL1502
Oct/Nov 2024
4.4. Sekaseka papatso e e latelang mme morago o arabe dipotso tse di e latelang.
SESOTHO
POTSO 1
2.1 Ha re bua ka polelo re bua ka eng? Hlalosa o be o fane ka mohlala wa polelo ya mantlha
ya Sesotho. (05)
2.2 Bolela dikarolo tsa puo tse hlahellang polelong ena: Baithuti ba ngola hlahlobo ka
Mantaha. (05)
2.3 Hana ha re bua ka puo re bua ka eng? Hlalosa o be o fane ka mohlala wa puo eo o e
tsebang ntle le Sesotho. (03)
2.4 Hobaneng ho le bohlokwa ho tseba dipuo tse ding ntle le puo ya hao? (03)
2.5 O utlwisisa eng ka polelo e ‘Puo le moetlo ke diyathoteng di bapile’. Hlalosa le ho tea ka
mehlala ho tshehetsa ntlhakemo ya hao. (09)
[25]
POTSO 3
POTSO 4
4.1 Nakong eo re phelang ho yona. Dipolelo tsa tshusumetso di bapala karolo e kgolo haholo
bakeng sa ho ngoka bamamedi/babohi. Qoqa ka ntlha ena o itshetlehile ka dipapatso le
mapetjo. (06)
4.2. E nngwe ya dipale tsa boholoholo ke ditshomo. Na o bona di ntse di le bohlokwa nakong
ee re phelang ho yona? Tshehetsa karabo ya hao ka mabaka o ipapisitse ka tshomo ya
kgetho ya hao. (05)
4.3 Na o bona tshebediso ya thekenoloji e ka tlisa phetoho le tjantjello ya ho phetwa ha
ditshomo mehleng ya kajeno. Tiisa karabo ya hao ka mabaka (03)
4.4 Thothokiso e fapana jwang le mefuta e meng ya dingolwa. Qoqa ka botebo. (05)
4.5 Hana ha re bua ka boitshwaro re bua ka eng? Hlalosa (02)
4.6 Boha setshwantsho se latelang mme o bontshe diketsahalo tsa boitshwaro tse
hlahellang ho sona.
(09)
[25]
Matshwao kaofela: 100
CONFIDENTAL
Page 17 of 27 AFL1502
Oct/Nov 2024
SISWATI
Ticondziso
• Phendvula yonkhe imibuto.
• Timphendvulo atesekelwe ngetibonelo letifanele.
• Emamaki ayinkhombandlela yebudze bemphendvulo yakho.
Umbuto 1
1.1 Buntfu buyindlela yekwakha umphakatsi futsi buyasita kutsi bantfu bahlalisane kahle
emimmangweni. Utsini umbono wakho ngalesitatimende. Coca ubuye wesekele
ngemaphuzu lafanele. (10)
Umbuto 1.2
Emasiko yintfo lebalulekile kulowo nalowo mmango lotitsandzako. Lisiko lemuntfu linguye cobo
lwakhe. Nakuhamba sikhatsi kungenelela tintfo tesimanje lisiko liyatsikameteka. Kulesikhatsi
lesiphila kuso kunyenti lekutsikameta emasiko eluntfu. Tinkhundla tekuchumana titsetse
indzawo yebatali. Ematafula sekaphendvukile Bantfwana labanyenti sebatfola lwati kuto leto
tinkhundla. Abasatihluphi nekubuta indlela kubatali ngobe batsatsa kutsi konkhe lokutfololakala
etinkhundleni tekuchumana kuliciniso. Lwati lolunjalo lulwati lolungakahlungwa, lungahle lube
yingoti kumntfwana. Labanye bantfwana ikakhulukati betifundziswa, nabo bayaye bakhale
ngekutsi batali babo abasesenaso sikhatsi lesanele sekwedlulisela emasiko kubo
njengebantfwana babo, sizatfu kutsi nabo batfunjwe1 kuto letinkundla tekuchumana. Buka nitsi
nihleti nonkhe nimndeni kepha nibe nehlukene. Lowo nalowo usuke abuke makhalekhukhwini
wakhe ahleka yedvwa noma aswace kubonakale kutsi kukhona lesekungahambi kahle. Uva
umuntfu sekatsi” Mine angisinaso situnge nanginamakhalekhukwhini wami bona
bangakhatsateka ngami akusho lutfo” Letingucuko atilahli kuphela emasiko, kepha tehlisa
nesitfunti setilwimi tebantfu bemdzabu. Lulwimi lwesintfu alisakhulunywa kulabanyenti ngobe
batsi umuntfu lokhuluma lulwimi lwesintfu uyefana nemuntfu longakafundzi noma losemuva
ngemphucuko. Bantfu sebatfokotela kukhuluma lulwimi lunye lwebadzeshi. Loko sekubenta
babe bomlungumnyama noma babe emanwabu. Kubalulekile kutsi bantfu labamnyama
basukume balwele tilwimi tabo ikakhulukati kutsi tifundziswe.
CONFIDENTAL
Page 18 of 27 AFL1502
Oct/Nov 2024
Imibuto
Umbuto 2
Umbuto 3
3.1 Kokubili indzaba lemfishane nenoveli kungena eluhlwini lwemibhalo letsiwa yimibhalo
yephrozi. Yini leletsa umehluko kuletinhlobo letimbili temibhalo. (10)
3.2 Wonkhe umbhali uhlela kahle umbhalo wakhe ube netigaba letilandzelwa ngulofundzako.
Shano tigaba letine temdlalo utichaze usho kutsi yini leyenteka kuleso naleso
sigaba. (12)
3.3 Chaza kutsi yini ingcikitsi? (3)
/25/
CONFIDENTAL
Page 19 of 27 AFL1502
Oct/Nov 2024
Umbuto 4
ISINDEBELE
UMBUZO 1
[Ubuntu]
UMBUZO 2
UMBUZO 3
Ebutjheni bethu!
Ebutjheni bethu!
Ubutjha obuza kanye,
Ubutjha obungabuyelelekiko.
Bona buza kanye sengathi yipilo.
Buza bungakabizwa.
Buyabonakala abufihlwa.
Bathi buyadliwa…
Abanye babudla ngomseme,
Kanti bazidosela amanzi ngomsele.
Abanye babudla ngotjwala,
Kanti sizokugcina sibangcwaba.
Abanye babudla ngekerege, okwenza izinto zabo zilunge.
UMBUZO 4
Fundisisa isinanazelo esingenzasi bese uphendula imibuzo elandelako:
Iimbongo zikaManala
Thath’ ikomo nasi
KaMbuduma kamasoka asokile,
Isigwegwe sakoBingweni,
Sasinda ngombana kusigwegwe selitje.
Ngathana bekungeselithi besizokweluleka
Uzombilitje unana waboSele
Ikomo ngekaMusi kaMhlanga, wezembe, ikomo nabantu
Gugugu njengomlambo uzele amanzi,
Zulu musa ukuna enzasi,
Khamba uyokuna KwaMrhoba enzasi le,
Uyakubulala iinkomo nabantu.
Ithathelwe encwadini: Isihlaka Seenyosi Sabobamkhulu
Ngu JN Malobola
(a)
(i) Isinanazelo esingehla lesi ngesesibingo siphi? (2)
(ii) Tlola isinanazelo sakho ngemida emine kanye nesibinwa sekhenu. (6)
(ii) Ngokomlando nangokwesinanazelo lesi, uMusi uhlobana njani noMhlanga? (2)
b) Phendula imibuzo elandelako emayelana neenkhangiso:
i) Tlola iindawo ezintathu lapha kuvame ukubekwa khona iinkhangiso. (3)
ii) Hlathulula bona kubayini zibekwa kilezo zindawo? (5)
iii) Iinkhangiso zinqotjhiswe kibobani begodu kungani? (2)
vi) Hlathulula bona kungebanga lani abantu bakhetha ukusebenzisa iinqubulo lokha
nabanghonghoyilako njengalokha nabaqalise embusweni neenkhungweni nanyana
emabubulweni? (5)
[25]
INANI LOKE = 100
CONFIDENTAL
Page 23 of 27 AFL1502
Oct/Nov 2024
TSHIVENḒA
Ndaela
• Fhindulani mbudziso dzoṱhe.
• Musi ni tshi fhindula mbudziso ni tea u sedza uri yo avhelwa maraga nngana.
• Ni ṅwale nga vhuronwane uri muvhali a kone u zwi vhona.
• U sa swaya kana u sa tevhedzela mupeleṱo wo fanelaho zwi mburisa maraga.
1.1 Muthu ndi muthu nga muṅwe, ri tshi sedza ṱhalutshedzo ya murero uyu ra vhambedza na
kutshilele kwa maḓuvha ano ri nga ri vhuthu vhu kha ḓi vha hone naa? Ṱalutshedzani nga
vhuḓalo. (10)
1.2 Kha Tshivenḓa ri na pfalandoṱhe na themba. Hu na zwiteṅwa zwine zwa fhambanyisa
pfalandoṱhe na themba. Ṅwalani zwiteṅwa zwiraru zwine zwa wanala kha pfalandoṱhe
fhedzi. (6)
1.3 Ṱalutshedzani Themba idzi dzi re afho fhasi ni tshi khou bula fhethu hune dza bulwa hone.
(4)
(a) [k]
(b) [nḓ]
(c) [L]
(d) [m]
1.4 Kha ipfi ḽi tevhelaho ho vha na tshanduka ya mubvumo, sumbedzani uri tshanduko ya
mubvumo yo bvelelaho afho ndi ifhio ni dovhe ni ṱalutshedze uri tshanduko iyo yo bvelela
hani. (5)
(a) Thanda
[25]
2.1 Ṅwalani tshivhumbeo tsha maipfi a tevhelaho nga nḓila ya mofoḽodzhi/ngudaipfi: (8)
(a) Lisela
(b) Phando
(c) Mutambisi
2.2 Topolani thinwaipfi dzi tevhelaho ni dzi ṅwale fhasi, u bva kha fhungo ḽi re afho fhasi: (5)
Mutukana wanga wa lupedzi o phasa zwavhuḓi ṋaṅwaha.
(a) Ḽisala ḽisumbavhuṋe
(b) Dzina
(c) Ḽiḓadzisi ḽa tshifhinga
(d) Ḽiiti
CONFIDENTAL
Page 24 of 27 AFL1502
Oct/Nov 2024
(e) Ḽiṱaluli
3.1 Thero ndi mini? ṱalutshedzani nga ha thero khulwane ya bugu ni tshi ṋea na tsumbo i bvaho
buguni ya ḓirama ‘Luvhonela’ ya Tshivenḓa ye na randelwa yone ya Vho
Munzhelele. (10)
3.2 Nganeapfufhi na yone sa maṅwe maṅwalwa a ḽitheretsha i na puloto. Puloto yeneyi i na
zwiga zwo fhambanaho. Haseledzani nga tshipiḓa tsha mathomo ni tikedze nga
nganeapfufhi ‘Ha u tsa ndi ha u gonya’ u bva kha bugu ya Vho Makuya ‘Ṋamusi a ḽi nga
kovheli’. (10)
3.3 Vhalani tshirendo tshi re afho fhasi ni kone u fhindula mbudziso.
Mbilu
Nga WMR Sigwavhulimi
(a) Topolani zwifanyiso zwa muhumbulo zwivhili zwine zwa wanala afho tshirendoni ni zwi
sumbedzise. (2)
(b) Vhutshilolufu ndi figaraḓe ya muambo? I ṱalutshedzeni nga vhuḓalo. (3
[25]
4.1 (a) Ngano dzo ya nga tshaka dzo fhambanaho. Ṱalutshedzani nga ha ngano dza
vhathu, na pfunzo dzine dza vha nadzo. (10)
(b) Ni tshi khou shumisa lungano luthihi lune na lu ḓivha, ni vhona zwi tshi ṱutshelana
naa na zwine vhathu vha khou tshilisa zwone zwino? Ṱanḓavhudzani phindulo yaṋu.
(5)
4.2 Ṋeani ṱhalutshedzo dza zwi tevhelaho: (4)
(a) Thai tshe koro!
(b) Vha bika nga khulu.
(c) U nembelela ha shamba a si u wa haḽo.
(d) Maṅa a mutukana a si vhumatshelo hawe.
4.3 Ṅwalani tshikhoḓo tsha haṋu ni sumbedze na phukha ine ya shumisiwa, na zwine na ila.
(6)
[25]
ṰHANGANYELO: [100]
CONFIDENTAL
Page 26 of 27 AFL1502
Oct/Nov 2024
XITSONGA
SWILETELO
➢ Hlamula swivutiso hinkwaswo
➢ Papalata ku kopunula xiletelo na swikombiso leswi nga eka xona
➢ Thayipa ntirho wa wena kumbe u tsala hi voko leri hlayekaka no basa
➢ Ku leha ka nhlamulo ya wena a ku lawuriwe hi timaraka leti vekiweke
XIVUTISO XA 1
XIVUTISO XA 2
(a) Tinxaka timbirhi letikulu ta mipfumawulo leti yi hambanyisiwaka hatona eka Xifonetiki
(2)
(b) Swikombiso swimbirhi-mbirhi swa rin’wana na rin’wana ra tixaka letimbirhi ta
mipfumawulo eka Xitsonga hi ku tirhisa rito leri:
-kufumeta. (5)
(c) (i) Nhlamuselo yo koma ya nongoti/theme ra ‘ndzhundzuluko wa mipfumawulo’’ (2)
(ii) Vito ra ndzhundzuluko wa mipfumawulo lowu veke kona eka rito ‘xintshabyana’ (3)
(d) Nlamuselo ya leswaku ‘mitlawa ya maviti’ swi vula yini eka Tindzimi ta Vantima. (8)
(e) Hikwalaho ka yini n’wangulano na swiendlo swi ri swiphemu swa nkoka eka ntlangu
tanihi tsalwa? Kanela hi vuenti. (5)
/25/
XIVUTISO XA 3
Matsalwa ya ndhavuko na matsalwa ya ximanguvalawa
(a) Xana swimunhuhatwa swa swiharhi swi hambana njhani na swimunhuhatwa swa vanhu
eka mitsheketo. (10)
(b) Nyika nhlamuselo ya ntlangu kutani u kanela hi ku komisa swiphemu swa ntlimbo,
swimunhuhatwa na n’wangulano. (15)
/25/
CONFIDENTAL
Page 27 of 27 AFL1502
Oct/Nov 2024
XIVUTISO XA 4