Orompoto
Orompoto (kañum ne winndiraa ko Oronpoto)[1] ko Alaafin mo laamu Yoruba Oyo.[2][3][4][5] Laamu ngu o laami nguu woni ko e ko wiyetee hannde hirnaange e worgo-caka Naajeeriya.[6]
Tariya
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Orompoto ko miñiiko debbo gardinooɗo ɗum, hono Eguguojo.[7] O woni debbo gadano wontude "laamɗo" Oyo e jamaanu laamɗo, kadi debbo gadano gila laamɗo Yeyeori ko adii laamɗo.[2] Orompoto ƴetti jappeere nde sabu alaa lomto gorko e nder galle makko e oon sahaa.[8] O walli riiwtugo Nupe'en diga Oyo nder hitaande 1555.[2] Orompoto wuuri ko e teeminannde 16ɓiire.[6][9]
Orompto woni laamiiɗo ɗiɗaɓo Oyo laamiiɗo nder laamorgo keso ngo Igboho.[10] Won e aadaaji binndaaɗi e haala ina kollita wonde o wayliima e kaawis, o wonti gorko hade makko jogaade jappeere laamu toon.[10]
Orompoto huutoriima pucci no feewi e hareeji konu, ina gasa tawa o heɓi ɗi ko e Borgu.[11] Ina wiyee wonde omo anndi no feewi puccu, o sosi yamiroore keeriinde e ofiseeji pucci e nder konu makko, tawi ko Eso Ikoyi. Ko adii fof, konu pucci ko doole ɗe limtetee e nder hareeji ceertuɗi e añɓe Oyo.[1] O hiisaama ko o jaambaaro karallo e hoore makko, ina wiyee o seerti e wolde Illayi. Nde o haɓata toon e añɓe makko, o dañii mawɓe konu tato e nder doggol jaawngol, jogiiɓe tiitooɗe ɗe nganndu-ɗaa ko Gbonkas to Oyo. Tataɓo oo ina sikkaa yanii e yeeso mum ina ɓuuɓtoo. Añɓe ɓee cikkatnoo ko omo wuuri haa jooni, omo waɗa heen geɗel gootel, ɓe mbeltiima e ko ɓe cikkatnoo ko waasde maɓɓe ɓurde Oyo gbonkas.[12] Ɓe ngoppi hare caggal ɗuum, Oyo en mbiyi ko caggal ɗuum keɓii nafoore.
Lomtii mo ko Ajiboyede.
Tuugnorgal
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]- Harry Joorji Ñaawirde; Robeer Bilaak (1988). Daartol winndere, Deftere 1 (Deftere 3-4 e nder ansiklopedi Oxford). Jaaɓi-haaɗtirde Oxford (Jaaɓi-haaɗtirde Michigan). p. 266. ISBN 9780198691358.
- Toyin Falola; An Genova (2006). Yoruba e nder mbayliigu: Taariindi, nafooje, e jamaanu. Jaaynde janngirde Carolina (Duɗal jaaɓi-haaɗtirde Michigan). p. 427. ISBN 9781594601347.
- Jean Komarof, John L. Komarof (1993). Jamanuuji e ŋakkeende mum: Rituel e doole e nder Afrik caggal koloñaal. Duɗal jaaɓi-haaɗtirde Chicago. p. 63. ISBN 978-0-226-1143-92.
- Oyeronke Olajubu (2003). Rewɓe e nder diine Yoruba (Jannde McGill e nder daartol diineeji). Jaaynde SUNY. p. 89. ISBN 9780791458860.
- Kuwant Rai Gupta (2006). Janndeeji e nder geɗe aduna, deftere 1. Bayyinoowo Atlantik & Dist. p. 101. ISBN 9788126904952.
- "Taariindi Alaafins Laamu Oyo". Daande Odua. Keɓtinaama ñalnde 23 lewru feebariyee 2018.
- Oyerunkẹ́ Oyewumi (2005). Janndeeji jinnaaɓe Afrik: Jannguɗo. Funndoowo. p. 178. ISBN 9781137090096.
- J. Lorand Matori (2005). Sex e laamu ngu alaa: Jinnaaɗo e politik metafoor e nder diine Yoruba Oyo (Series Berghahn). Defte Berghan. p. 84. ISBN 9781571813077.
- Basil Daawiidson (2014). Afrik hirnaange ko adii jamaanu koloñaal: Daartol haa 1850. Routledge. p. 114. ISBN 9781317882657.
- Matory, James Lorand (2005). Sex e laamu ngu alaa : jinnaaɓe e politik metafoor e nder diine Oyo Yoruba. Defte Berghan. ISBN 1571813071. OCLC 910195474.
- Samuwel Jooni, Obadiya Jooni. Daartol Yoruba'en, Gila e jamanuuji arandeeji haa e fuɗɗoode laamu leydi Angalteer. p. 161.
- Smith, Robeer (1965). "Alafin nder eggol: Jannguki wakkati Igboho nder taariiha Oyo". Jaaynde daartol Afrik. 6 (1): 57-77. Doi:10.1017/s002185370005338. ISSN 0021-8537.