Privreda Njemačke

Privreda Njemačke
Frankfurt, glavni financijski centar Njemačke
Valuta	Euro (EUR)
Fiskalna godina	kalendarska godina
Ekonomske organizacije	EU, WTO (preko članstva u EU membership), OECD
Statistika
BDP (PKM)	2.585 milijarde $ (2006. proc.) (5.)
BDP rast	2.7% (2006. proc.)
BDP per capita	31,400 $ (2006. proc.)
BDP po sektoru	poljoprivreda (0.9%), industrija (21.1%), usluge (70.0%) (2006.)
Inflacija (IPC)	1.7% (2006.)
Stopa siromaštva	11% (2001.)
Radna snaga	43.66 miliona (2006. proc.)
Radna snaga prema zanimanju	poljoprivreda (2.8%), industrija (33.4%), usluge (63.8%) (2003.)
Nezaposlenost	6,0% (2011.)
Glavna industrija	željezo, čelik, ugalj, cement, hemijska industrija, mašine, vozila, alati, elektronika, prehrambena industrija, brodogradnja, tekstilna industrija
Trgovina
Izvoz	1.133 milijarde f.o.b. (2006. proc.)
Izvozna dobra	mašine, vozila, hemikalije, metalni proizvodi, hrana, tekstil
Glavni izvozni partneri	Francuska 10.6%, SAD 9.3%, UK 8.4%, Italija 7.4%, Holandija 6.2%, Austrija 5.3%, Belgija 5.1%, Španija 4.9%, Švicarska 4% (2003.)
Uvoz	916.4 milijardi f.o.b. (2006. proc.)
Uvozna dobra	mašine, vozila, hemikalije, hrana, tekstil, metali
Glavni uvozni partneri	Francuska 9.2%, Holandija 8.4%, SAD 7.3%, Italija 6.3%, UK 6%, Belgija 4.9%, Narodna Republika Kina 4.7%, Austrija 4% (2003.)
Javne financije
Javni dug	1.93 milijarde (66.8% BDP-a) (2006.)
Prihodi	1.277 milijarde $ (2006.)
Rashodi	1.344 milijarde $ (2006.)
Ekonomska pomoć	donor: 7.5 milijardi $, 0.28% BDP-a
Svi iznosi izraženi su u američkim dolarima

Njemačka je treća najveća privreda svijeta, odmah iza Sjedinjenih Država i Japana i jedna je od najrazvijenijih zemalja Evrope i svijeta. Istovremeno se Njemačka nosi sa značajnim ekonomskim problemima i to sa stagnacijom ekonomskog rasta i visokom nezaposlenošću. Premda je jedna od najvećih izvoznika u svijetu, nezaposlenost je dostigla prije dvije godine više od pet miliona ljudi odnosno 12,6 posto radne snage što je najviše od Drugog svjetskog rata. Tome treba pridodati veliko finansijsko opterećenje njemačkog ujedinjenja s godišnjim transferima od oko 80 milijardi eura. Pod utjecajem ovih faktora njemačka privreda je posljednjih nekoliko godina rasla po stopi od oko 1%.

Ipak, njemačka privreda nalazi se se na uzlaznoj putanji. Širom svijeta Nijemci investiraju u industriju, prije svega u zemljama u razvoju, a u izvozu se bilježe rekordni iznosi.

Bruto domaći proizvod

Njemačko privreda usporilo je rast na 2,5 posto u 2007. s obzirom da je godišnja stopa privrednog rasta u 2006. iznosila je 2,9 što je bio najbolji privredni pomak od 2000. godine. U prvome tromjesečju 2007. rast bruto domaćeg proizvoda u najvećem europskom privredi iznosio je 0,5 posto, u drugom tromjesečju 2007. blago je usporio na 0,3 posto te se u trećem tromjesečju ubrzao na 0,7 posto. Pokretač njemačkog rasta u prošloj godini bile su izvozne aktivnosti, koje su svojim povećanjem od 8,3 posto potvrdile Njemačkoj status vodećeg izvoznika u svijetu. Domaće privreda također je dalo pozitivne poticaje rastu, no u nešto manjoj mjeri nego u prošlosti, uz zabilježeno slabljenje ulaganja u građevinski sektor.

Na godišnjoj razini privreda je ojačalo 2,5 posto u periodu od aprila do kraja juna, nakon stope godišnjeg rasta od 3,3 posto zabilježenog u prvom tromjesečju. Protekle dvije godine Njemačka polako izlazi iz produženog perioda privredne stagnacije i recesije koja je izazvala snažan rast nezaposlenosti i pad osobne potrošnje. Projekcije za 2008. govore o usporavanju i blagom padu ispod 2 posto uslijed obnovljenih pritisaka na inflaciju i povećanih strahova zbog kreditne krize u SAD-u.

Podaci ukazuju na slabljenje izvoza kako se godina primicala kraju, u uvjetima snažnog rasta kursa eura. Euro je u novembru dosegnuo najvišu ikad zabilježenu razinu od gotovo 1,5 dolara. Njemački budžet u 2007. je prvi uravnoteženi budžet u periodu od 1969., što se dijelom pripisuje povećanju stope poreza na dodanu vrijednost. U 2006. budžetski manjak iznosio je 1,6 posto BDP-a, dok je za 2007. predviđen manji proračunski manjak zbog usporavanja privrednog rasta. O utjecaju povećanja stope PDV-a za tri postotna boda na potrošnju kućanstava svjedoči i podatak o padu osobne potrošnje na 0,3 posto u 2007.,dok je godinu ranije porasla za 1,0 posto.

Plaće i inflacija

U međunarodnoj usporedbi životni standard u Njemačkoj je na visokom nivou. Prosječni bruto prihodi radnika kreću se oko 2500 eura, a službenika oko 3400 eura. Početkom 2007. došlo je do povećanja PDV-a za tri postotna boda što posebno pogodilo automobilski sektor. Uz stopu inflacije od 1,6% u 2005. godini razina cijena je stabilna. Ovogodišnja njemačka inflacija od 2,2 posto najviša je u posljednjih 13 godina, a prošle godine njemačka inflacija je bila pola posto niža. Najveći utjecaj na rast inflatorne stope u 2007. imale su veće cijene glavnih energetskih sirovina i hrane.

Nezaposlenost

Trenutno se Njemačka bori sa strukturnim problemima u socijalnom sistemu i na tržištu rada. Stopa nezaposlenosti iznosila je krajem 2005. godine 9,4% u zapadnom dijelu te čak 17% u pet istočnonjemačkih pokrajina. Ipak, prognozira se daljnji pad nezaposlenosti koji će se nastaviti i u 2008. godini unatoč nedavnim znakovima usporavanja privrednog rasta. Ministarstvu rada poručuje da će zaposlenost još uvijek rasti, a manje od dvije godine pošto je dosegnut broj od 5 miliona, broj je nezaposlenih u Njemačkoj u novembru 2007. pao na 3,278 miliona što je najmanja stopa u proteklih petnaest godina. Stopa nezaposlenosti u decembru 2007. je bila 8,4 posto, manja nego u novembru kad je iznosila 8,6 posto. Broj zaposlenih u Njemačkoj dosegnuo je u kolovozu 2007. rekordnu razinu od ujedinjenja zapadnog i istočnog dijela te zemlje, te iznosi 39,73 miliona.

Investicije

Za strane ulagače Njemačka je zbog tehnološkog znanja, pravne sigurnosti, izvrsno izgrađene infrastrukture i centralne geografske pozicije atraktivno ciljno tržište. Nakon porezne reforme 2000. godine porezna opterećenja za poduzeća i fizičke osobe znatno su umanjena. U cilju povećanja međunarodne konkurentnosti Njemačke početkom 2008. godine treba uslijediti reforma poreznog sustava. U periodu od 1994. do 2003. godine u Njemačkoj su ostvarena strana ulaganja u ukupnom iznosu od 387 milijardi eura. Važna konkurentska prednost su pri tome kvalifikacija kadrova. U međunarodnim razmjerima priznat kvalitet obrazovanja temelji se na dvojnom sistemu školovanja koji spaja praktičnu nastavu u poduzećima sa školskom edukacijom.

Daljnji znak rasta njemačkog privrede leži i u činjenici da inostrani ulagači odnedavno drže većinski udio u vodećih 30 njemačkih kompanija koje kotiraju na berzi. Njihov udio skočio je sa 20 posto u 2005. na 53 posto u 2006. godini.

Sekundarni sektor

Energija

2002. godine Njemačka je bila na 5. mjestu po potrošnji energije u svijetu s tim da dvije trećine svoje primarne energije uvozi. Iste godine, Njemačka je bila i najveći evropski potrošač električne energije koja je iznosila 512,9 milijardi kilovatsati.

Vladina politika naglašava očuvanje i razvoj obnovljivih izvora energije kao što su solarna energija, energija vjetra, biomasa, hidroenergija i geotermalna energija. Kao rezultat mjera očuvanja energije, energetska efikasnost (količina energije koja je potrebna da se proizvede jedinica bruto društvenog proizvoda) se poboljšava od početka sedamdesetih godina prošlog vijeka. Vlada je kao cilj postavila tezu da 50% potreba za energijom dolazi iz obnovljivih izvora energije do 2050. godine, a udio nuklearne enrgije će se do 2021. značajno smanjiti. U 2002. godini izvori energije u Njemačkoj su bili nafta koja je izvor 40% energije, ugal 23%, prirodni plin 22%, nuklearni izvori energije s udjelom od 11%, hidroenergija s 2% i ostali izvori koji čine 2%.

Industrija

Svjetsko najveće usklađeno hemijsko postrojenje BASF blizu Ludwigshafena

Industrija i građevinarstvo su u 2003. godini činili 29% bruto društvenog proizvoda Njemačke, vrlo veliki udio bez uzimanja u obzir uslužnog sektora. Sam sektor zapošljava 26,4% radne snage. Njemačka je nadmoćna u proizvodnji automobila, mašinskih alata i hemikalija. S proizvodnjom od 5,5 miliona vozila u 2003., Njemačka je treći najveći proizvođač automobila u svijetu poslije SAD i Japana, a njeno mjesto je 2005. ugrozila Narodna Republika Kina. U 2004. Njemačka je bila najveće svjetsko tržište mašinskih alata s udjelom od 19,3%. Njemačke multinacionalne kompanije kao što su Daimler-Chrysler, BMW, Bosch, BASF, Bayer i Siemens poznate su širom svijeta. Dvije trećine radne snage zaposleno je u malom i srednjem poduzetništvu što je vitalno za njemačku privredu.

Kao u većini zapadnih industrijskih zemalja i njemačka industrija se zadnjih nekoliko godina suočava sa strukturnim promjenama. Značenje industrije postepeno pada, dok na njeno mjesto stupa sektor usluga. Unatoč tome je industrija s oko 8 miliona zaposlenih još uvijek najvažniji stup njemačkog privrede. Najvažnije grane industrije su industrija cestovnih vozila sa prometom od 227 milijardi eura, elektrotehnika s prometom od 152 milijardi eura, mašinogradnja sa prometom od 142 milijardi eura i hemijska industrija s prometom od 113 milijardi eura. Tradicionalne industrijske grane kao što su industrija čelika ili tekstilna industrija zadnjih su godina uslijed pritiska zemalja s jeftinom radnom snagom izgubile na važnosti. Neke industrijske grane kao što je farmaceutska industrija dospjele su usljed preuzimanja i spajanja većinom u vlasništvo stranih kompanija.

Temelje za međunarodnu konkurentnost njemačke privrede ne čine samo velika preduzeća, nego i deseci hiljada malih i srednjih reoduzeća sa do 500 zaposlenih. Mala i srednja preduzeća igraju značajnu ulogu u prerađivačkoj industriji, mašinstvu, metaloprerađivačkoj industriji, ali i u novim rastućim branšama kao što su nano- i biotehnologija.

Njemačka automobilska industrija zapošljava 748.300 ljudi. Prodaja automobila na njemačkom tržištu smanjena je za devet posto u 2007. na najnižu razinu od povijesnog njemačkog ujedinjenja prije više od 17 godina pod utjecajem rastućih cijena energenata i nepopularnog povećanja poreza na dodanu vrijednost. Po podacima Njemačkog udruženja automobilske industrije, prodaja u Njemačkoj, u najvećem evropskom tržištu automobila, smanjena je na 3,15 miliona vozila u 2007., što je u oštroj suprotnosti sa 11-postotnim povećanjem izvoza koji je dosegnuo nove rekordno visoke razine.

Njemačka ima u funkciji osam ugljenokopa - sedam u pokrajini Sjeverna Rajna-Vestfalija te jedan u pokrajini Saarland. U tom sektoru je zaposleno oko 35.000 ljudi, a do 2018. postoji plan ukidanja tog sektora.

Mjesto	Preduzeće	Prihodi (u mil. €)	Dobit (u mil. €)	Broj zaposlenih (u hiljadama)
1	DaimlerChrysler AG	149 776	2 846,0	382,7
2	Volkswagen AG	95 270	1 120,0	345,0
3	Siemens AG	75 445	2 420,0	460,8
4	E.ON AG	56 399	7 407,0	79,9
5	BMW Group	46 656	3 287,0	105,8
6	ThyssenKrupp AG	42 927	1 079,0	185,9
7	BASF-Gruppe	42 745	3 007,0	80,9
8	RWE AG	41 819	2 587,0	85,9
9	Robert Bosch GmbH	41 461	2 450,0	249,0
10	Bayer AG	27 383	1 597,0	110,2

Tercijarni sektor

U 2003. godini udio uslužnog sektora u bruto društvenom proizvodu (BDP) je iznosio 70%, a u sektoru je bilo zaposleno 71,3% svih radnika. Uslužni sektor čine finansijske usluge, najam i poslovne aktivnosti s udjelom od 30,5%, zatim trgovina, hoteli i restorani, te transport sa 18% i ostale usluge koje čine 21,7%.

Uvoz i izvoz

Podaci za njemački uvoz i izvoz

Turizam

Prihodi od domaćih i stranih turista u Njemačkoj čine oko 8% bruto društvenog proizvoda (BDP), a sektor turizma zapošljava 2,8 miliona ljudi. Pored trgovine, turizam je druga najveća komponenta uslužnog sektora. U 2004. bilo je registrirano rekordnih 45 miliona noćenja koje su ostvarili starni turisti što iznosi 4% više noćenja nego godinu dana. Od svih sajmišta na svijetu, dvije trećine ih se nalazi u Njemačkoj i svake godine privuku između 9 i 10 miliona poslovnih putnika, a oni čine 20% stranih gostiju. Četiri najvažnija sajma se održavaju u Hanoveru, Frankfurtu, Kölnu, i Düsseldorfu. Glavni događaj 2006. godine u Njemačkoj je bilo Svjetsko nogometno prvenstvo koje je bilo vrlo značajno za turizam i ukupna njemačka privreda.