Idi na sadržaj

Aristofan

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Ἀριστοφάνης

Aristofan (Ἀριστοφάνης; 448. p. n. e. - 385. p. n. e.) bio je starogrčki pisac komedija.

Aristofan u svojim komedijama tematizira tadašnju svakodnevicu i osuđuje politiku. Vrlo malo podataka postoji o njegovom životu. S pisanjem komedija počeo je kao vrlo mlad pjesnik. U početku je svoje komedije prikazivao pod imenima pozorišnih ljudi Kalistrata i Filonida. Sva tri njegova sina su bili komediografi.

Karakteristike

[uredi | uredi izvor]

Napisao je oko 40 drama, a 11 ih je sačuvano. Aristofan je u svojim djelima bio neposredan i oštar kritičar savremenih događaja i poznatih osoba. Radnja njegovih komedija je često apsurdna, nevjerovatna, smiješna, ali u isto vrijeme prožeta realnošću. Njegove likove, lakrdijaše i karikature, pokreću pravi osjećaji pohlepe i ambicije. Satirizirao je i ironizirao, izlagao je podsmijehu društvo - nesavjesnost rasuđivanja, demagogije u demokraciji, prazno dokazivanje i sofizmu, neznanje, lahkoumnost, nepostojanost, izdaju, šovinizam i sve ono što će na kraju Atenu dovesti do propasti.

Osuđivao je ratovanje (sa Spartom), bio je protiv samog rata, a i njegovih pobornika koji su se ratovanjem koristili kako bi povećali vlastitu moć na štetu naroda: smatrao je da se prava demokratija može razviti samo u miru. Nije pisao komedije protiv ekstremnih oligarha jer bi to bilo ravno samoubistvu.

Premda je Aristofan u svojim „Oblacima” prikazao Sokrata kao poluludog čovjeka i sofista, Platon u svome dijalogu „Gozba” govori da nisu bili neprijatelji. Aristofan je u komediji „Žabe” prikazao i Eshila i Euripida u nadmetanju za najboljeg tragičara. Aristofan kritizira Euripida kao lošeg pjesnika istovremeno dajući prvu obrazloženu i detaljnu kritiku; zato ga se smatra i svojevrsnim začetnikom književne kritike. Također je, svojom komedijom „Ptice”, postao preteča piscima utopija. Naime, u tom se djelu traga za zemljom u kojoj se najsretnije može živjeti. U svome se djelu „Lizistrata” zalaže za pacifizam i ideju da se Atena i Sparta (koje su se tada borile u Peloponeskom ratu) ujedine kako bi zajedno vladale Grčkom. U tom djelu žene odlučuju muževima uskratiti spolne odnose sve dok rat ne završi.

Zanimljivosti i anegdote

[uredi | uredi izvor]
  • Aristofanu se pripisuje poznata priča o tome kako su ljudi nekoć bili okrugla bića, ali su ih bogovi prepolovili zbog lošeg vladanja. Sada svaka od te dvije polovice traži onu drugu kako bi se iznova spojile.
  • Platon u svom djelu „Gozba” iznosi anegdotu o Aristofanu. Naime, on je uspio najviše popiti i najviše govoriti od svih prisutnih na noćnoj gozbi, te je do kasnih sati raspravljao sa Sokratom o tome bi li jedan čovjek bio sposoban pisati i komedije i tragedije.

Sačuvana djela

[uredi | uredi izvor]

Izgubljena djela

[uredi | uredi izvor]
  • Gozbenici
  • Babilonci
  • Ratari
  • Trgovački brodovi
  • Proagon
  • Amfijaraj
  • Geritad
  • Koskal
  • Aiolosikon
  • Anagyros
  • Pečenje
  • Dedal
  • Danaide
  • Dioniz brodolomac
  • Kentaur
  • Niob
  • Junaci
  • Otoci
  • Lemnjanke
  • Starost
  • Feničanke
  • Pjesme
  • Polid
  • Godišnja doba
  • Rode
  • Telemešani
  • Trifal
  • Žene u taboru

Citati

[uredi | uredi izvor]
  • Te nemoguće žene - ne možeš s njima, ne možeš bez njih!
  • Gdje je dobro, tu je i domovina.
  • Nema smrtnika koji bi bio potpuno sretan!

Također pogledajte

[uredi | uredi izvor]
pFad - Phonifier reborn

Pfad - The Proxy pFad of © 2024 Garber Painting. All rights reserved.

Note: This service is not intended for secure transactions such as banking, social media, email, or purchasing. Use at your own risk. We assume no liability whatsoever for broken pages.


Alternative Proxies:

Alternative Proxy

pFad Proxy

pFad v3 Proxy

pFad v4 Proxy