Idi na sadržaj

Estonski jezik

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Estonski jezik
eesti keel
Regije govorenjaEvropa
Države govorenja Estonija
Jezička porodica
  • Estonski jezik
Broj govornika1,3 miliona
Sistem pisanjalatinica
Službeni status
Regulator(i)Institut za estonski jezik (poluslužbeno)
Jezički kod
ISO 639-1et
ISO 639-2 / 5est
ISO 639-3est
Također pogledajte:
Jezik | Jezičke porodice | Spisak jezika

Estonski jezik (estonski: eesti keel; izgovor: [eːsti keːl]) jeste službeni jezik u Estoniji. Govori ga oko 1,1 milion ljudi[1] u ovoj državi uz desetke hiljada u raznim migrantnim zajednicama.[2] Pripada baltofinskoj grani uralske jezičke porodice.

Jedna posebna osobina ovog jezika koja je privukla veliko zanimanje lingvista jest ono što se tradicionalno posmatralo kao tri stepena fonemske dužine: kratki, dugi i "predugi", tako da se riječi /sɑdɑ/, /sɑˑdɑ/ i /sɑːdɑ/ međusobno razlikuju. U stvarnosti, razlika nije čisto u fonemskoj dužini i još se raspravlja o fonološkom mehanizmu koji leži iza svega.

Historija

[uredi | uredi izvor]

Dva različita historijska estonska jezika (nekad su se smatrali dijalektima), sjevernoestonski i južnoestonski jezik, zasnovani su na precima migracije modernih Estonaca na područje današnje Estonije u najmanje dva talasa; obje grupe govorile su značajno različitim baltofinskim narječjima.[3] Moderni standardni estonski razvio se iz dijalekata sjeverne Estonije.

Estonska gramatika izdana u Revalu 1637. od strane Heinricha Stahla

Činjenica da je Estonija nakon Sjevernih krstaških ratova bila pod dominacijom Danske, Njemačke, Švedske i Rusije značajno je usporila razvoj autohtone pismenosti u Estoniji.

Najstariji pisani spomenik baltofinskih govora u Estoniji datira iz 13. vijeka. Originates Livoniae u Hronikama Henrika Latvijskog sadrži estonske toponime, riječi i fragmente rečenica.

Primjer iz jezika

[uredi | uredi izvor]

1. član Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima na estonskom:

Kõik inimesed sünnivad vabadena ja võrdsetena oma väärikuselt ja õigustelt. Neile on antud mõistus ja südametunnistus ja nende suhtumist üksteisesse peab kandma vendluse vaim.

("Sva ljudska bića rađaju se slobodna i jednaka u dostojanstvu i pravima. Ona su obdarena razumom i savješću i jedna prema drugima trebaju postupati u duhu bratstva.")

Važnije riječi i izrazi

[uredi | uredi izvor]

Reference

[uredi | uredi izvor]
  1. ^ "Estonian language | Visit Estonia". Visitestonia.com (jezik: engleski). Pristupljeno 24. 10. 2023.
  2. ^ "Estonica.org - Estonian in a world context". web.archive.org. 27. 9. 2018. Arhivirano s originala, 27. 9. 2018. Pristupljeno 24. 10. 2023.
  3. ^ Rannut, Mart (2004). "Language Policy in Estonia" (PDF). Noves SL. Revista de Sociolingüística. Arhivirano s originala (PDF), 3. 7. 2010. Pristupljeno 27. 2. 2009.
  4. ^ "Arhivirana kopija". Arhivirano s originala, 14. 10. 2007. Pristupljeno 18. 4. 2014.CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)



Nedovršeni članak Estonski jezik koji govori o lingvistici treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.

pFad - Phonifier reborn

Pfad - The Proxy pFad of © 2024 Garber Painting. All rights reserved.

Note: This service is not intended for secure transactions such as banking, social media, email, or purchasing. Use at your own risk. We assume no liability whatsoever for broken pages.


Alternative Proxies:

Alternative Proxy

pFad Proxy

pFad v3 Proxy

pFad v4 Proxy