Psetoliki majmuni
| Psetoliki majmuni Cynomorpha | |
|---|---|
| Diferenciran | |
 Mandril (Mandrillus sphings) | |
| Sistematika | |
| Carstvo | Animalia |
| Koljeno | Chordata |
| Razred | Mammalia |
| Red | Primates |
| (nesvrstani) | podred Anthropoidea - Catarrhini Uskonosni majmuni |
| Porodica | Cercopithecidae Colobidae |
| Rod | 22 roda Gray, 1821 |
| Tipična vrsta | |
| Rod: Cercopithecus Gray, 1821 | |
| Cercopithecinae - 12 rodova Colobinae - 10 rodova | |
.
Psetoliki majmuni, Cynomorpha (grč. κύων – kinos = pas, morpha = oblik, izgled), prpada velikoj skupini stvarnih ili mitskih bića (Cynoceohala) sa psetolikom glavom (κεφαλή – kephalē = glava). Međutim, danas se ovaj termin primarno odnosi na primate Cynomorpha, podgrupu familije Cercopithecidae, natporodice uskonosnih majmuna (Catarhyni). Uskonosni majmuni i širokonosni majmuni čine podred Anthropoidea (Antropoidi).[1][2] [3][4]
Familija Cercopithecidae (=repati majmuni) uključuje mnoge vrste psetolikih majmuna makaka i babuna, tj. morskih mačaka i zamoraca, rasprostranjenih u Africi i Aziji, a u Evropi, u divljini, obitava samo jedna vrsta (Macaca sylvanus) na Gibraltarskoj stijeni iznad Moreuza.
Evolucija i mogući preci
[uredi | uredi izvor]Pronađeni su fosili tarzoidnih primata, koji ispoljavaju uočljiv uspon prema cinomorfnoj i antropomorfnoj konstituciji. Pretpostavlja se da svi majmuni Starog svijeta (Cercopithecidae, Hylobatidae, Pongidae i Hominidae) potiču iz grupe anatomski „uopćeno“ građenih pratazoida, kojima su, među ostalim, pripadali i oblici Teilhardina (oligocen Egipta). Među njima se Apidium, Moeripithecus i Oligopithecus ( a nerijetko i Parapithecus) ubrajaju u neposredne fosilne pretke psetolikih majmuna, dok je ostalo otvoreno pitanje da li tu pripadaju i Amphipithecus i Pondaungia (gornji eocen Burme) ili bi ih trebalo uvrstiti u prelaznu fazu evolucije ka zajedničkim precima antropomorfnih majmuna.
U donjeoligocenskim slojevima Afrike, međutim, nađeni su fosilni ostaci primata koji su nedvojbeno imali niz osobina današnjih viših uskonosnih majmuna iz porodica Hylobatidae (giboni i Pongidae (orangutani). Među takvim oblicima, redovno se pominju Parapithecus i Aegyptopithecus, sa zubalom kao u suvremenih bezrepih – velikih majmuna (orangutani, čimpanze i gorile, iako se prvopomenuti oblik često ubraja i u predačku skupini psetolikih repatih majmuna, a drugi u fosilni rod Dryopithecus. U direktne predačke forme čovjekolikih primata svrstava se i gibonoliki Propliopithecus, od kojeg, vjerovatno preko oblika tipa Limnopithecus i Pliopithecus vode porijeklo današnji giboni. Međutim, prema nekim procjenama, propliopitek bi mogao biti i predak pomenutog egiptopiteka ili čak forma driopiteka, sa naglašenijim hominoidnim osobinama.
Taksonomska klasifikacija
[uredi | uredi izvor]- Podred Antropoidi (Anthropoidea):
- Platirrhyni, širokonosni majmuni
- Familija Callithricidae, kandžaši, (Južna i Centralna Amerika)
- Familija Cebidae, drekavci i kapucini (Južna i Centralna Amerika)
- Catarrhyni, uskonosni majmuni
- Nadporodica Cynomorpha, psetoliki majmuni
- Familija Cercopithecidae (repati majmuni), zamorci i morske mačke (Afrika, Azija, Evropa – Gibraltar)
- Nadporodica Antropomorpha (čovjekoliki majmuni)
- Porodica Hylobatidae, giboni (Jugoistočna Azija)
- Porodica Pongidae, orangutani (Jugoistočna Azija)
- Porodica Hominidae
- Nadporodica Cynomorpha, psetoliki majmuni
- Platirrhyni, širokonosni majmuni
Reference
[uredi | uredi izvor]- ^ Wood B. (2005): Human evolution – A very short introduction. Oxford University Press, Oxford, ISBN 0-19-280360-3.
- ^ Boaz N. T. (1999): Essentials of biological anthropology. Prentice Hall, New Jersey,ISBN 0-13-080793-1.
- ^ British Museum of Natural History, Ed. (1991): Man's place in evolution. Natural History Museum Publications, Cambridge University Press, London, ISBN 0 521 40864 pogrešan ISBN 4.
- ^ Hadžiselimović R. (1986): Uvod u teoriju antropogeneze. Svjetlost, Sarajevo, ISBN 9958-9344-2-6.