Idi na sadržaj

Sporofil

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Sporofil paprati: to je plodonosni list sa strukturama za razmnožavanje.
Sporofil obične pjegave paprati sa gomilom sporangija (sorusa) na donjoj strani
Vertikalni izdanci sa sporofilima Lycopodium clavatum

Sporofil je list koji nosi sporangije. I mikrofili i megafili mogu biti sporofili. U heterospornim biljkama sporofili (bilo da su mikrofili ili megafili) nose ili megasporangije i zato se nazivaju megasporofili ili mikrosporangije i nazivaju se mikrosporofili.[1] Preklapanje prefiksa i korijena čini ove pojmove posebno zbunjujućim podskupom botaničke nomenklature. Sporofili se uveliko razlikuju po izgledu i strukturi, a mogu i ne moraju ličiti na sterilne listove.

Biljke koje proizvode sporofile uključuju:

  • Alaria esculenta, smeđa alga ima sporofil pričvršćen u blizini baze alge.[2]
  • Lycophyte imaju sporofile koji se mogu sakupljati u strobile (Selaginella i neke vrste roda Lycopodium i srodnih rodova) ili se pojedinačno distribuirati među sterilnim listovima (Huperzia). Sporangije nastaju u pazuhu ili na aksiksalnoj površini sporofila. U heterospornih čvrste, megasporofili i mikrosporofili mogu se miješati ili razdvajati na različite oblike.
  • Paprati mogu imati sporofile slične sterilnim listovima ili se veoma razlikuju. To mogu biti fotosintetske i nedostajuće tipske peteljke (npr. Onocle)
  • Cikade stvaraju strobile, kako polenske, tako i sjemenske, koji se sastoje od sporofila.

Ginko proizvodi mikrosporofile nakupljene u polenski strobil.

  • Konifere, kao što ginko i cikade, stvaraju mikrosporofile, nakupljene u polenske strobile. No, za razliku od ovih drugih skupina, ovule se stvaraju na češerskim ljuskama, koje su modificirani izdanci, a ne sporofili.

Neke biljke ne proizvode sporofile. Sporangije se stvaraju direktno na stabljikama. Za Psilotum tumačeno je da stvara sporangije (spojene u sinangij) na kraju stabljike. Vrste roda Equisetum uvijek stvaraju strobile, ali strukture koje nose sporangije (sporangiofore) tumače se kao modificirana stabljika. Iako se recidivi sporangije tumače kao terminalne.

Također pogledajte

[uredi | uredi izvor]

Reference

[uredi | uredi izvor]
  1. ^ C.Michael Hogan. 2010. Fern. Encyclopedia of Earth. National council for Science and the Environment. Washington, DC
  2. ^ Dickson, Carola I. 1963. British Seaweeds. The Kew Series.
pFad - Phonifier reborn

Pfad - The Proxy pFad of © 2024 Garber Painting. All rights reserved.

Note: This service is not intended for secure transactions such as banking, social media, email, or purchasing. Use at your own risk. We assume no liability whatsoever for broken pages.


Alternative Proxies:

Alternative Proxy

pFad Proxy

pFad v3 Proxy

pFad v4 Proxy