XY sistem određivanja spola
XY sistem određivanja spola je sistem određivanja spola koji se koristi za klasifikaciju mnogih sisara, uključujući ljude, neke insekte (rod Drosophila), neke zmije, neke ribe i neke biljke (rod Ginkgo). U ovom sistemu, spol jedinke određuje par spolnih hromosoma. Ženke obično imaju dvije kopije istog tipa spolnih hromosoma (XX) i nazivaju se homogametni spol. Mužjaci obično imaju dva tipa spolnih hromozoma (XY) i nazivaju se heterogametski spol. Kod ljudi, prisustvo X hromosoma odgovorno je za pokretanje ženskog razvoja; u odsustvu X hromosoma, fetus će se razviti u muškarca. Tačnije, gen SRY smješten na hromosomu Y važan je za diferencijaciju muškarca. Varijacije spolnog gena u kariotipu mogu uključivati rijetke poremećaje kao što su XX-muškarci (često zbog translokacije gena SRY u X hromosom) ili XY disgeneza gonada kod ljudi koji su spolja ženskog fenotipa (zbog mutacija u genu SRY). Pored toga, postoje i druge rijetke genetičke varijacije poput Turnerovog (XO) i Klinefelterovog sindroma (XXY). U većini vrsta u XY određivanju spola, organizam mora imati najmanje jedan X hromosom da bi mogao preživjeti.[1][2]
XY sistem je na nekoliko načina u kontrastu sa ZW sistemom određivanja spola koji se nalazi kod ptica, nekih insekata, mnogih gmizavaca i raznih drugih životinja, kod kojih je heterogametski spol ženski. Nekoliko decenija smatralo se da je kod svih zmija spol određen ZW-sistemom, ali bilo je zapažanja neočekivanih efekata na genetiku vrsta u porodicama Boidae i Pythonidae; naprimjer, reprodukcija partenogenezom proizvela je samo ženke, a ne mužjake, što je suprotno onome što se očekuje u ZW-sistemu. U ranim godinama 21. stoljeća takva su zapažanja podstaknula istraživanja koja su pokazala da svi dosad istraženi pitoni i udavi definitivno imaju XY-sistem određivanja spola.[3][4]
Sistem temperaturno ovisno određivanje spola nalazi se kod nekih gmizavaca i riba, a genomska kod pčela i nekih drugih insekata.
Mehanizmi
[uredi | uredi izvor]Sve životinje imaju skup DNK kodova za gene na hromosomima. Kod ljudi, većina sisara i neke druge vrste, dva hromosoma, zvana hromosom X i Y, kod za spol. U ovim vrstama jedan ili više gena prisutni su na njihovom hromozomu Y koji određuju muškost. |U ovom procesu, hromosom X i hromosom Y djeluju kako bi se odredio spol potomstva, često zbog gena u Y hromosomu, koji kodiraju muškost. Potomstvo ima dva spolna hromosoma: sa dva X hromosoma razvit će ženska obilježja, (ras)parom XY muške.
Ljudi
[uredi | uredi izvor]
Kod ljudi, polovina spermatozoida nosi X-hromosom, a druga polovina Y.[5] Jednostruki gen (SRY) na Y hromosomu djeluje kao signal za postavljanje razvojnog puta prema muškosti. Prisustvo ovog gena započinje proces virilizacije. Ovaj i drugi faktori rezultiraju skundarne spolne razlike kod ljudi.[6] Ćwelije u žena, sa dva X hromosoma, prolaze inaktivaciju X-a, u kojoj se inaktivira jedan od dva X-a. Inaktivirani X hromosom ostaje u ćeliji kao Barrovo tijelo.
Ljudi, kao i neki drugi organizmi, mogu imati rijedak hromosomski raspored koji je suprotan njihimvom fenotipskim obilježjima; naprimjer, muški fenotip sa XX ili XY-naizgled žene (vidi sindrom neosjetljivosti na androgen). Pored toga, može biti prisutan abnormalan broj spolnih hromozoma (aneuploidija, kao što je Turnerov sindrom, u kojem je prisutan jedan X hromosom i Klinefelterov sindrom, u kojem su prisutna dva X i jedan Y hromosom, sindrom XYY i sindrom XXYY. Ostali, rjeđi hromosomski aranžmani uključuju: sindrom trostrukog X, 48, XXXX i 49, XXXXX.
Također pogledajte
[uredi | uredi izvor]- Interseksualnost
- Spolna diferencijacija
- Sekundarne spolne oznake
- Y-hromosomski Adam
- Sistem za određivanje spola
- Haplodiploidni sistem determinacije spola
- Z0 sistem određivanja spola
- X0 sistem određivanja spola
- ZW sistem određivanja spola
- Temperaturno određivanje spola
- Hromosom X
- Hromosom Y
Reference
[uredi | uredi izvor]- ^ https://sciencing.com/occurs-zygote-one-fewer-chromosome-usual-17818.html
- ^ "Can a Zygote Survive Without an X Sex Chromosome?". Education - Seattle PI. Pristupljeno 8. 11. 2020.
- ^ Gamble, Tony; Castoe, Todd A.; Nielsen, Stuart V.; Banks, Jaison L.; Card, Daren C.; Schield, Drew R.; Schuett, Gordon W.; Booth, Warren (2017). "The Discovery of XY Sex Chromosomes in a Boa and Python". Current Biology. 27 (14): 2148–2153.e4. doi:10.1016/j.cub.2017.06.010. PMID 28690112.
- ^ Olena, Abby. Snake Sex Determination Dogma Overturned. The Scientist July 6, 2017 [1]
- ^ "Five Facts about XX or XY". www.genderselectionauthority.com. 4. 3. 2014. Arhivirano s originala, 6. 10. 2016.
- ^ Fauci, Anthony S.; Braunwald, Eugene; Kasper, Dennis L.; Hauser, Stephen L.; Longo, Dan L.; Jameson, J. Larry; Loscalzo, Joseph (2008). Harrison's Principles of Internal Medicine (17th izd.). McGraw-Hill Medical. str. 2339–2346. ISBN 978-0-07-147693-5.
Vanjski linkovi
[uredi | uredi izvor]- Sex Determination and Differentiation
- SRY: Sex determination from the National Center for Biotechnology Information
- Can Mammalian Mothers Control the Sex of their Offspring? (KQED Science article on San Diego Zoo research.)
- Maternal Diet and Other Factors Affecting Offspring Sex Ratio: A Review, published in Biology of Reproduction
- Sex Determination and the Maternal Dominance Hypothesis
- Sperm-Ovum Interactions at WikiGenes