Prijeđi na sadržaj

Šipovača

Koordinate: 43°16′N 17°23′E / 43.26°N 17.39°E / 43.26; 17.39
Izvor: Wikipedija
Šipovača
Regija BiHZapadna Hercegovina
EntitetFederacija BiH
ŽupanijaZapadnohercegovačka županija
Općina/GradLjubuški

Koordinate43°16′N 17°23′E / 43.26°N 17.39°E / 43.26; 17.39

Stanovništvo
 – naselje (2013.)643

Zemljovid
Šipovača na zemljovidu Bosne i Hercegovine
Šipovača
Šipovača
Šipovača na zemljovidu BiH

Šipovača je naseljeno mjesto u gradu Ljubuškom, Federacija BiH, BiH.[1]

Zemljopisni položaj i značajke

[uredi | uredi kôd]

Nalazi se u sjeverozapadnom dijelu ljubuške općine, uz granicu s Republikom Hrvatskom. Površine je 7,88 km2. Dijeli na zaseoke Banja, Velika Šipovača i Mala Šipovača. U selu su dva groblja – manje Banjsko groblje i središnje u Jurinoj Lazini. Sjedište je župe Presvetoga Srca Isusova, kojoj još pripadaju Vojnići, Dole, Greda i Kašče. U mjestu je 2006. sagrađena nova škola, a dovršena je i gradnja vodovoda te igrališta na kojem se održava Šipovačka noć na kojoj nastupa lokalni sastav Šuplje stine.[2]

Stanovništvo

[uredi | uredi kôd]

Popisi 1971. – 1991.

[uredi | uredi kôd]
Šipovača
godina popisa 1991.[3] 1981. 1971.
Hrvati 617 (99,03%) 684 (98,98%) 757 (99,73%)
Srbi 1 (0,16%) 0 1 (0,13%)
Muslimani 0 0 0
Jugoslaveni 0 1 (0,14%) 0
ostali i nepoznato 5 (0,80%) 6 (0,86%) 1 (0,13%)
ukupno 623 691 759

Popis 2013.

[uredi | uredi kôd]
Šipovača
godina popisa 2013.[1]
Hrvati 643 (100%)
Srbi 0
Bošnjaci 0
ostali i nepoznato 0
ukupno 643


Povijest

[uredi | uredi kôd]

O životu u prapovijesno doba u Šipovači svjedoči više nalaza, ponajviše u jugozapadnom dijelu uz cestu prema Kašču. Na lokalitetima Mala i Velika Gomila nalazi se sedam kamenih gomila iz brončanog doba. Na koti Mala Gomila (193 m) nalazi se prapovijesna gradina i ispod nje jedna gomila promjera dvadesetak metara. Druga se nalazi na cesti prema Kašču na koti Gradina (340 m). U mjestu je 1959. pronađena prapovijesna kamena sjekira, koja se sada nalazi u Zemaljskom muzeju u Sarajevu. Na lokalitetu Latice nalazište je stećaka iz 14. – 15. st. Evidentirano je 17 primjeraka (11 škrinja i 6 ploča), orijentiranih u smjeru istok-zapad. Ukrašeno ih je 12 primjeraka, najčešći su središnji motivi mačevi, štitovi, križevi, polumjeseci, kružni vijenci i predstave jelena i psa. Dio ih je oštećen ili su utonuli u zemlju, a grobnica koja se nalazi ispod središnjeg stećka devastirana.[2]

U popisu katoličkoga pučanstva biskupa Marijana Bogdanovića 1768. u Šipovači su zabilježena sljedeća prezimena: Georgius Bebekovich, Joannes Bubalovich, Gregorius Erzegovich, Andreas Garbavçevich, Matthaeus Garbavçevich, Michael Vragnesevich i Stephanus Vukoevich.[2]

Poznate osobe

[uredi | uredi kôd]

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. a b 2.2. Stanovništvo prema etničkoj/nacionalnoj pripadnosti i spolu, po naseljenim mjestima, popis.gov.ba, preuzeto 21. lipnja 2019.
  2. a b c Radoslav Dodig, Povijest ljubuških naselja: Šipovača, Pučki godišnjak "Ljubuško silo" br. 7, Ljubuški, 30. srpnja 2011., str. 22.-24.
  3. Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991., Državni zavod za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1993.
pFad - Phonifier reborn

Pfad - The Proxy pFad of © 2024 Garber Painting. All rights reserved.

Note: This service is not intended for secure transactions such as banking, social media, email, or purchasing. Use at your own risk. We assume no liability whatsoever for broken pages.


Alternative Proxies:

Alternative Proxy

pFad Proxy

pFad v3 Proxy

pFad v4 Proxy