Abhazija
| Abhazija Аҧснытәи Автономтәи Республика | |||||
|---|---|---|---|---|---|
| |||||
| Geslo nema | |||||
| Himna Aiaaira | |||||
 Položaj Abhazije | |||||
| Glavni grad | Suhumi | ||||
| Službeni jezik | abhaski i ruski | ||||
| Državni vrh | |||||
| - predsjednik | Aslan Bžania | ||||
| - Predsjednik Vlade | Aleksandr Ankvab | ||||
| Neovisnost | 23. srpnja 1992. | ||||
| Površina | -. po veličini | ||||
| - ukupno | 8600 km2 | ||||
| - % vode | - % | ||||
| Stanovništvo | -. po veličini | ||||
| - ukupno (2011.) | 240.705[1] | ||||
| - gustoća | 29/km2 | ||||
| BDP (PKM) | procjena - | ||||
| - ukupno | - (-) | ||||
| - po stanovniku | - (-) | ||||
| Valuta | ruski rubalj (i prigodni abhaški apsar) (100 kopejki) | ||||
| Pozivni broj | - | ||||
| Vremenska zona | UTC +3 | ||||
| Internetski nastavak | - | ||||
Abhazija ili Aphazija[2] (abhaski: Aҧsnы Apsny, gruzijski: აფხაზეთი Apkhazeti, ili Abkhazeti, ruski: Абха́зия) je međunarodno nepriznata država na Kavkazu koja je proglasila svoju neovisnost od Gruzije nakon rata vođenog 1992. – 1993. godine. Do danas su je kao neovisnu Republiku Abhaziju priznale Rusija, Nikaragva, Venezuela i Nauru, te Južna Osetija i Pridnjestrovlje. Površine je 8320 km².
Međunarodne organizacije kao što su UN, Europska komisija, OESS, NATO, Svjetska trgovinska organizacija, Vijeće Europe i većina suverenih država priznaje Abhaziju kao dio Gruzije i podupiru njen teritorijalni integritet koji joj po principima međunarodnog prava pripadaju.
Na prijedlog oba doma ruskog parlamenta 26. kolovoza 2008. predsjednik Rusije Dmitrij Medvedev priznao je neovisnost Abhazije i pozvao predstavnike drugih država da slijede njegov primjer. Predstavnici Europske unije i NATO Saveza odmah su osudili rusko priznanje abhazijske neovinosti kao namjerno kršenje Međunarodnog prava, te su pozvali na očuvanje teritorijalnog integriteta i suverenosti Gruzije.
Kavkaz na sjeveru i sjeveroistoku zemlje dijeli Abhaziju od Rusije. Na istoku i jugoistoku Abhazija graniči s gruzijskom regijom Samegrelo-Zemo Svaneti, a na jugu i jugozapadu izlazi na Crno more.
Abhazija je izrazito planinska zemlja, a klima pogoduje proizvodnji duhana, čaja, vina i raznog voća. Kroz zemlju protječe nekoliko rijeka od kojih su najveće: Kodori, Bzyb, Ghalidzga, Gumista, Psou i Enguri. Rijeka Psou odvaja Abhaziju od Rusije, a Inguri čini granicu prema Gruziji.
Abhazija je podijeljena na 6 okruga i glavni grad Suhumi. Okruzi su:
- (1) Okrug Gagra
- (2) Okrug Gudauta
- (3) Suhumi
- (4) Okrug Gulrifši
- (5) Okrug Očamčira
- (6) Okrug Tkvarčeli
- (7) Okrug Gali
- Suhumi, glavni grad (43.700 st.)
- Gagra (10.700 st.)
- Gudauta (7700 st.)
- Gulrifši
- Novi Afon (1300 st.)
- Očamčire (4700 st.)
- Gali (7200 st.)
- Bichvinta
- Tkvarčeli
Po popisu stanovništva dok je Gruzija bila u sklopu SSSR-a (1989.), Abhazija je imala 525,000 stanovnika, od čega su 46% činili Gruzijci, a 18% Abhazi. Sada je situacija drugačija: 44% stanovništva čine Abhazi, a po 21% Armenci i Gruzijci.
- Kretanje broja stanovnika i etnička struktura
| Godina popisa | Gruzijci | Abhazi | Rusi | Armenci | Grci | Ukupno |
|---|---|---|---|---|---|---|
| 1926. | 67.494 | 55.918 | ? | ? | ? | 201.000 |
| 1959. | 158.200 | 56.197 | 86.700 | 64.400 | ? | 405.000 |
| 1970. | ? | 77.276 | ? | ? | ? | 199.596 |
| 1979. | 213.322 | 83.087 | 79.730 | 73.350 | 13.642 | 486.082 |
| 1989. | 239.872 | 93.267 | 74.913 | 76.541 | 14.664 | 525.061 |
| 2003. | 45.953 | 94.606 | 23.420 | 44.870 | 1486 | 215.272 |
- Aleksandar Konstantinovič Šervašidze, abhaski knez (1918. – 1968.)
- Fazil Iskander, abhaski pisac
- Šalva Denisovič Inal-Ipa, abhaski povjesničar i etnograf (1916. – 1995.)
- Vladislav Grigorjevič Ardzinba, abhaski političar i prvi predsjednik Abhazije
- Sergej Vasiljevič Bagapš, abhaski političar - sadašnji predsjednik
- ↑ НАСЕЛЕНИЕ АБХАЗИИ (pristupljeno 12. ožujka 2015.)
- ↑ Alemko Gluhak, »O nekim imenima zemalja«, Jezik : časopis za kulturu hrvatskoga književnog jezika, god. 40., br. 4., mjeseca travnja 1993., str. 115. – 126., navod sa str. 116., ISSN 0021-6925, (NSK)
