Prijeđi na sadržaj

Avarski jezik

Izvor: Wikipedija

Avarski jezik (avarski магIарул мацI (ma'arul mats), авар мацӀ (avar maċ); avar, avaro, bolmac, khundzuri, maarul dagestani; ISO 639-3: ava), najvažniji jezik avarsko-andijske skupine kojim govore etnički Avarci iz zapadnog Dagestana, te manjim dijelom (44 000) u Azerbajdžanu u regijama Zaqatala i Balakan i nešto u Kazahstanu i Turskoj.

Najveći broj govornika živi u Rusiji, i to 744 000 (census 2002. godine). Piše se na ćirilici[1] a literalni je jezik i za neke manje kavkaske etničke skupine.

Dijalekti: sjevernoavarski (bolmats, salatav, andijski avarski, unkratl, khunzakh), jugozapadni avarski (batlukh, hid kaxib, hid keleb), jugoistočni avarski (andalal, andalal untib, andalal shulanin), antsukh (ancux), qarakh (karakh, bacadin), qusur i zaqatal (char). Po ranijim izvorima navode se salatav, kunzakh (xunzax, sjevernoavarski), keleb, bacadin, untib, shulanin, kaxib, hid, andalal-gxdatl, karax (karakh), batlux, ancux (antsukh) i zakataly (char).[2]

Glasovi

[uredi | uredi kôd]

49: ph "th kh b "d g 99 p' "t' k' "tsh tSh "ts: tS: "ts' tS' "ts': tS': kx: qX: kx': qX': "tlF: "tlF': f X H h x: X: "s S "s: S: "z Z "hlF "hlF: m "n "rr "l j w i "e a "o u[3]

Literatura

[uredi | uredi kôd]
  • Charachidze, G. 1981. Grammaire de la langue Avar (langue du Caucase Nord-Est). Document de Linguistique Quantitative, no. 38. Saint-Sulpice Favieres: editions Jean-Favard.
  • Zhirkov, L.I. 1936. Avarsko-Russkij Slovar' (s kratkim grammaticheskim ocherkom Avarskogo jazyka), Moscow.

Izvori

[uredi | uredi kôd]

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]
pFad - Phonifier reborn

Pfad - The Proxy pFad of © 2024 Garber Painting. All rights reserved.

Note: This service is not intended for secure transactions such as banking, social media, email, or purchasing. Use at your own risk. We assume no liability whatsoever for broken pages.


Alternative Proxies:

Alternative Proxy

pFad Proxy

pFad v3 Proxy

pFad v4 Proxy