Drina
Ovo je glavno značenje pojma Drina. Za druga značenja pogledajte Drina (razdvojba).Drina | |
|---|---|
| rijeka | |
 Drina u Višegradu, oko 1900.
Duljina = oko 340 | |
 Tok Drine | |
| Položaj | |
| Države | BiH, Srbija |
| Naselja | Foča, Goražde, Višegrad, Bajina Bašta, Ljubovija, Bratunac, Zvornik, Mali Zvornik |
| Fizikalne osobine | |
| Površina porječja | 19.570 km2 |
| Istjek | |
| • Prosječni | 125-370 m3 |
| Plovna od – do | plovna |
| Tok rijeke | |
| Izvor | Nastaje spajanjem rijeka Tare i Pive |
| • Koord. | 43°20′54″N 18°50′22″E / 43.348464°N 18.839578°E |
| Ušće | Sava, kod Srijemske Rače |
| • Koord. | 44°53′29″N 19°21′21″E / 44.891392°N 19.355936°E |
| Ulijeva se u | Savu |
| Pritoci | Sutjeska, Prača, Žepa, Ćehotina, Lim, Rzav |
  izvor  ušće Drina na zemljovidu Istočne Bosne  | |
Drina je rijeka u istočnoj Bosni i Hercegovini koja svojim donjim tokom čini prirodnu granicu između BiH i Srbije, a činila je i granicu između istočnog i zapadnog dijela Rimskog Carstva.
Spajanjem crnogorskih rijeka Tare i Pive na Šćepan Polju nastaje rijeka Drina. U Bosni i Hercegovini je jedino rijeka Sava veća od nje. Drina svojim tokom od oko 340 km prolazi kroz mnogobrojna mjesta u BiH. U donjem Podrinju Drina čitavim svojim tokom čini granicu između BiH i Srbije. Drina se ulijeva u Savu blizu mjesta Srijemska Rača. Nadmorska razlika između Šćepan Polja i ušća Drine u Savu iznosi oko 358 metara. Rijeka ima i narodno ime Zelenka.[1]
Nedugo nakon svog nastajanja na Šćepan Polju Drina ulazi u Bosnu i Hercegovinu. Ovaj dio BiH također je dobio svoje ime prema toj rijeci - Gornje Podrinje. Prolazeći kroz Foču, Goražde i Višegrad u rijeku Drinu se ulijeva više manjih i većih rijeka kao Lim, Prača i Rzav. Povijesno gledano je rijeka Drina ovdje bila prepuna brzaka i prolazila kroz kanjone i klisure. Nažalost ova jedinstvena priroda je uništena izgradnjom hidrocentrala u Višegradu, Bajinoj Bašti i Zvorniku. U Donjem Podrinju direktno teče kroz Zvornik dijeleći grad na dva dijela tako da Zvornik pripada Bosni a Mali Zvornik Srbiji.
Sjeverno od Višegrada, između Žepe i Klotijevca nalazi se najduži kanjon ove rijeke, dug 24 km.
Bosanskohercegovački nobelovac Ivo Andrić koji je jedan dio svog djetinjstva proveo u Višegradu je često koristio rijeku Drinu kao pozadinu svojih romana.
- ↑ Mate Ujević, gl. ur., Hrvatska enciklopedija, Sv. 5. : Dilatacija — Elektrika, Zagreb : Naklada Hrvatskog izdavalačkog bibliografskog zavoda, 1945., str. 268.
»Pod imenom Drinos zabilježena je već u Tab. Pcut., dok u narodu postoji za nju još i ime Zelenka zbog boje vode u gornjem i srednjem toku.«(str. 268.)
 | Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Drina |