Pjesma Eurovizije
| Pjesma Eurovizije | |
|---|---|
 | |
| Poznata i kao | Eurovision ESC |
| Format | Glazbeno natjecanje |
| Žanr | Izbor pjesme |
| Smislio | Marcel Bezençon |
| Realizator(i) | Europska radiodifuzijska unija |
| Utemeljeno na |  Festival di Sanremo |
| Voditelj(i) | Razni voditelji |
| Uvodna glazba | Te Deum: Prelude (Marche en rondeau) |
| Završna glazba | Te Deum: Prelude (Marche en rondeau) |
| Skladatelj | Marc-Antoine Charpentier |
| Država | Različite zemlje sudionice |
| Jezik | engleski i francuski |
| Broj sezona | 67 natjecanja |
| Broj emisija | 101 emisija uživo |
| Prikazivanje | |
| Lokacija produkcije | Razni gradovi domaćini |
| Trajanje emisije | 2 sata (polufinale) 4 sata (finale) |
| Produkcijska kuća | Europska radiodifuzijska unija Razne nacionalne televizije |
| Prikazivanje | |
| Format slike | SDTV (4:3 format prikaza) (1956. – 2004.) SDTV (16:9 format prikaza) (2005. – 2006.) HDTV 1080i (2007. – danas) [testiran 2006.] 4K UHD 2160i (2022. – danas) |
| Prva emisija | 24. svibnja 1956. |
| Vanjske poveznice | |
| Internetska stranica | |
Pjesma Eurovizije (eng. Eurovision Song Contest (ESC), skraćeno Eurosong; fr. Concours Eurovision de la Chanson), godišnji je natjecateljski glazbeni festival koji organizira Europska radiodifuzijska unija, a uključuje većinom europske države.
Ime festivala vezano je za televizijsku distributivnu mrežu Eurovizija (naziv pod kojim se danas najčešće podrazumijeva sama Pjesma Eurovizije) Europske unije za radiodifuziju koja pokriva potencijalnih milijardu gledatelja. Pjesma Eurovizije je jedan od televizijskih programa s najdužom tradicijom u svijetu, kao i najgledaniji ne-sportski program na svijetu, čije se procjene gledanosti širom svijeta procjenjuju na oko 200 milijuna.[1] Osim u Europi, ovaj program je putem radija i televizije prenošen i u zemljama na svim drugim naseljenim kontinentima. Prvi put je 2015. godine festival je prenošen uživo putem YouTube kanala, snimak natjecanja 2019. se prikazao na stream servisu Netflix, a snimci natjecanja 2021. i 2022. na streaming servisu Peacock.[2][3] Pjesma Eurovizije je 2015. godine ušla u Guinnessovu knjiga rekorda kao godišnji natjecateljski televizijski program koji se najduže prikazuje.[4] Natjecanje je održano svake godine od 1956., osim 2020. godine kada je natjecanje otkazano zbog Pandemije COVID-19.[5]
Natjecanje je tradicionalno poznato po lagano orkestriranoj pjevljivoj pop muzici, ranije šlagerima, a u posljednje vrijeme po electropop i dance pop pjesmama. Međutim, na Pjesmi Eurovizije je izveden i veliki broj pjesama najraznovrsnijih žanrova na više od 50 različitih jezika. U periodu natjecanja početkom 21. stoljeća među najbolje plasiranim pjesama su se nalazili pod-žanrovi pop muzike (snažne balade, elektronska dance glazba, disco, pop-opera, synthpop, dubstep, šansona), etno i tradicionalna muzika, R&B i drugi žanrovi proistekli iz bluesa (jazz, soul, gospel, ska), rock-roll (hard rock, alternativni rock, heavy metal, folk rock), country, hip-hop i indie. Osim natjecateljskog dijela, dio festivala su tradicionalno i muzičko-vizualni revijalni programi sa specijalnim gostima koji čine međunarodno poznate osobe, ne samo iz svijeta glazbe.
Najveći broj pobjeda na natjecanju, sedam, je ostvarila Irska, uključujući dvije pobede Johnnya Logana kao izvođača i jedne kao autora. Najveće uspjehe na međunarodnoj glazbenoj sceni nakon pobjede su ostvarili ABBA i Céline Dion, dok su internacionalne hitove imali i Toto Cutugno, France Gall, Katrina and the Waves, Vicky Leandros i Måneskin. Samo sudjelovanje je bilo jedno od početnih faza zapaženih glazbenih karijera izvođača kao što su Julio Iglesias, Olivia Newton-John, Domenico Modugno, Nana Mouskouri, Cliff Richard i The Shadows, Lara Fabian, Zdravko Čolić i T.A.T.u., a nastup u revijalnom programu prvo javno pojavljivanje trupe Riverdance.
Od 2003. svake se godine po uzoru na Pjesmu Eurovizije također i održava Dječja pjesma Eurovizije, a njezin prvi pobjednik bio je predstavnik Hrvatske, Dino Jelusić.
Američka mreža NBC je u pregovorima s ERU-om oko otkupljivanja prava za američku verziju natjecanja.
Europska radiodifuzna unija osmislila je Pjesmu Eurovizije na prijedlog Marcela Bessona, po uzoru na izuzetno uspješni pilot-projekt, danas čuveni Festival Sanremo. Bio je to još jedan mali pokušaj u nizu takvih, u istom vremenu kad je osnovana i sama Europska zajednica za ugljen i čelik, da se poslijeratna (zapadna) Europa napokon okrene razumijevanju i suradnji. U prvom natjecanju, održanom u švicarskom Luganu 24. svibnja 1956., sudjelovale su Francuska, Njemačka, Italija, Nizozemska, Luksemburg, Belgija i domaćin Švicarska. Sljedeće godine, priključile su se i Velika Britanija, Danska i Austrija, koje su s prvog festivala diskvalificirane zbog zakašnjelih prijava. Broj zemalja sudionica od tada neprekidno raste, na Pjesmi Eurovizije 2008. nastupile su čak 43 zemlje. Natjecanje je vremenom dobilo natjecatelje i s drugih kontinenata, poput Izraela, Maroka i Australije.
Format Pjesme Eurovizije razvijao se tijekom vremena, ali su osnovne postavke uvijek slične. Zemlje sudionice, odnosno članovi EBU-a biraju pjesme koje će se predstavljati na natjecanju, održanom u auditoijumu u gradu domaćinu. Pjesme se izvode uživo u televizijskom programu koji se putem eurovizijske mreže neposredno prenosi istovremeno u svim zemljama. Mjesto natjecnja ranije su bili televizijski studiji, kazalište ili koncertne sale, a u novije vrijeme, velike arene uz uvijek prisutnu publiku. Pjesme Eurovizije po pravilu se održavaju na bogato opremljenim i osvijetljenim grandioznim pozornicama koje se u današnje vrijeme postavljaju tjednima pred natjecanje,[6] i čiji se izgled ponekad opisuje izrazom all ball out (hrv. „sve na sunce”). Nakon kraće uvodne sekvence i programa otvaranja natjecanja, uvod u program gledateljima i publici obavi jedan ili više poznatih voditelja zemlje domaćina koji dobrodošlicu požele na službenim jezicima festivala, francuskim i engleskim. Tradicionalno cijeli program se vodi naizmjenično na oba jezika, iako se danas većinom koristi samo engleski.
Nakon uvodnog dijela emisije prelazi se na uživo izvođenje svih pjesama sudionica natjecanja. Prije izvođenja svake pjesme prethodi kratka razglednica; u ranijim izdanjima svakom razglednicom bi se predstavila zemlja čija će pjesma biti izvedena, međutim, u novijoj praksi se u razglednici predstavlja zemlja domaćin, kao vrsta reklame za turističku destinaciju. Nakon što se završi izvođrenje svih pjesama, slijedi podsjetnik publici kraćim isječcima svih izvođača. Način dodjele glasova mijenjao se vremenom između glasanja stručnih žirija i glasanja gledatelja; od Eurosonga 2016. bodovi svake zemlje dodjeljuju se tako da žiri i televote imaju svoje posebne bodove. U pauzi izvođenja svih pjesama i rekapitulacije isječaka do objavljivanja rezultata glasanja izvodi se poseban nastup (eng. Interval act), koji zemlja domaćin po svom izboru.
Nakon pauze, u polufinalima, domaćini objave 10 zemalja koje su prošle u final, dok u finalu zemlje redom direktnim uključenjima objavljuju glasove svojih ćlanova stručnog žirija. Na te bodove dodaju se glasovi publike iz zemalja sudionica, čijim se zbirom dobiva pobjednik natjecanja čijom reprizom nastupa završava prijenos. Pobjednik, prije svega, dobiva prestiž pobjede kojeg prati i specijalan stakleni trofej.
Finalna večer Pjesme Eurovizije tradicionalno se održava u proljetno subotnje večer sa početkom u 21 sat po srednjeeuropskom ljetnom vremenu. Obično se bira subota u svibnju, iako je bilo godina da se natjecanje održava četvrtkom (1956.) ili čak u ožujku. Velikoj večeri prethodi Eurovizijski tjedan proba, tiskovne konferencije i druženja. Od 2004 godine, zbog sve većeg broja zemalja koje žele sudjelovati na natjecanju uvedena je kvalifikacijska večer, pozanta kao i polufinale koje je održavano četvrtkom prije finala. Sa prelaskom na format dvije polufinalne večeri one se održavaju utorkom i četvrtkom prije finalne večeri.
- ↑ Puni rezultati natjecanja nikada nisu objavljeni; poznat je samo pobjednik. Međutim, kasnije se uspjelo doznati da je navodno 2. bila Njemačka (zato je i održano u Njemačkoj sljedeće godine), a 3. Belgija.
- ↑ Četiri su zemlje imale jednak broj bodova 1969. i tako zauzele prvo mjesto. Kako nije bilo pravila u slučaju izjednačenog broja bodova, sve su 4 zemlje proglašene pobjednicama.
- ↑ Irska i Francuska 1990. bile su drugoplasirane s jednakim brojem bodova.
- ↑ Švedska je 1991. pobijedila nakon tie-breaka jer je imala jednak broj bodova kao i Francuska.
- ↑ Od 2004. uvedeno je jedno polufinale.
- ↑ Od 2008., Eurosong je, zbog velikog broja natjecatelja, uveo dva polufinala.
- ↑ Viewing Figures. Eurovisionworld (engleski). Pristupljeno 16. ožujka 2022.
- ↑ The 2017 Eurovision Song Contest to be streamed live on YouTube. Eurovision.tv (engleski). 9. svibnja 2017. Pristupljeno 16. ožujka 2022.
- ↑ Eurovision 2019 and 2020 are coming to Netflix in the U.S. Eurovision.tv (engleski). 19. srpnja 2019. Pristupljeno 16. ožujka 2022.
- ↑ Facts & Figures. Eurovision.tv (engleski). 12. siječnja 2017. Pristupljeno 16. ožujka 2022.
- ↑ Otkazan Eurosong 2020.!. eurosong.hr. 18. ožujka 2020. Pristupljeno 16. ožujka 2022.
- ↑ Eurovision Song Contest Oslo 2010 | News - Spectra's Eurovisiondiary is now online. web.archive.org. 9. svibnja 2010. Inačica izvorne stranice arhivirana 9. svibnja 2010. Pristupljeno 6. veljače 2022.CS1 održavanje: bot: nepoznat status originalnog URL-a (link)
- Službene stranice Pjesme Eurovizije (engl.)
- Eurosong.hr – Hrvatski eurovizijski portal (hrv.)
- Pjesma Eurovizije – Povijest Arhivirana inačica izvorne stranice od 8. srpnja 2014. (Wayback Machine) (engl.)
 | Zajednički poslužitelj ima stranicu o temi Pjesma Eurovizije |
| Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Pjesma Eurovizije |
| ||||||
| ||||||||||||||||||||||||||
| ||||||||||||||||||||||||||
| ||||||||||||||