Fitoplankton
Fitoplankton (biljni plankton) čine jednostanični i kolonijalni mikroorganizmi iz carstva Protoktista. Prema veličini se dijele na piko(fito)plankton (stanice 0.2 do 2 µm), nano(fito)plankton (stanice 2 do 20 µm) i mikro(fito)plankton (stanice veće od 20 µm). Najbrojniji predstavnici krupnijeg fitoplanktona su alge kremenjašice, a sitnijeg zelene alge, zlatne alge, svjetleći bičaši i cijanobakterije.
Uz pomoć fotosinteze od ugljičnog dioksida i hranjivih tvari gradi svoju tjelesnu supstancu (biomasu). Na taj način je fitoplankton osnovica prehrambene piramide u moru i u kopnenim stajaćim vodama i velikim rijekama.
Fitoplanktonom se hrani zooplankton i mnoge životinje koje žive na dnu slatkih voda i u moru. Planktoni su oko sebe razvili neobične mrežaste strukture[1] kako bi mogli filtrirati najsitnije prehrambene čestice. Najdirektniji hranidbeni lanac predstavlja fitoplankton → kril → kit.
Procjenjuje se, da fitoplankton stvara 70-80% kisika u atmosferi.[2]
- ↑ Antarctic krill Euphausia superba filter of thoracopods Arhivirana inačica izvorne stranice od 1. svibnja 2002. (Wayback Machine) (engl.)
- ↑ The Most Important Organism? Arhivirana inačica izvorne stranice od 28. ožujka 2010. (Wayback Machine), preuzeto 19. kolovoza 2009., autor Jack Hall (engl.)