Prijeđi na sadržaj

Grčko-arijski jezik

Izvor: Wikipedija

Grčko-arijski jezik ili Grčko-armensko-arijski jest hipotetska grana indoeuropske jezične obitelji iz koje bi se, po hipotezi, razvili grčki, armenski i indoiranski jezici. Trebao se odvojiti od indoeuropskoga prajezika u trećem tisućljeću prije Krista.

Moguća pradomovina

[uredi | uredi kôd]

Unutar hipoteze o stepskom podrijetlu Indoeuropljana grčko-arijski također je poznat kao kasni indoeuropski prajezik kako bi se sugeriralo da grčko-arijski tvori skupinu narječja koja odgovara posljednjim stadijima ujedinjenosti u indoeuropskoj pradomovini u ranom 3. tisućljeću prije Krista. Do 2500. pr. Kr. grčki prajezik i indoiranski prajezik razdvojili su se otišavši zapadno (grčki) i istočno (indoiranski) od pontsko-kaspijske stepe.[1]

Ako je grčko-arijski validna grupa, Grassmannov zakon možda je potekao iz istoga izvora u grčkome i sanskrtu. Ipak, Grassmannov zakon u grčkome je došao nakon nekih glasovnih promjena koje su se dogodile samo u grčkome, ne i u sanskrtu, a to pokazuje da nije mogao biti naslijeđen iz grčko-arijskoga prajezika. Veća je mogućnost da je riječ o obilježju područja u tada prostorno povezanim grčko-arijskim jezicima. To bi se dogodilo kada su se grčki i indoiranski prajezici već odvojili u narječja, ali prije nego što su prestali biti u dodiru.

Rasprava

[uredi | uredi kôd]

Wolfram Euler dao je dokaze postojanja grupe 1979. proučavanjem sličnosti u grčkoj i sanskrtskoj deklinaciji imenica.[2] Na grčko-arijski posebno se poziva u proučavanju komparativne mitologije, primjerice u radovima Martina Litchfielda Westa (1999.)[3] i Calverta Watkinsa (2001.).[4]

Uglavnom odbijena[5][6] hipoteza grčko-armenskoga[7] ponekad se ubacuje u grčko-arijski tvoreći grčko-armensko-arijski jezik koji bi se dijelio na grčki prajezik i na armensko-arijsku grupu, navodni predak armenskoga i indoiranskog.[8][9]

Hipotezu grčko-arijskoga uglavnom podržavaju indoeuropeisti koji podržavaju i armenski hipotezu pradomovine prema kojoj se pradomovine indoeuropskoga nalazi na Armenskoj visoravni.[10][11][12]

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. Martin Litchfield West, Indo-European poetry and myth (2007.), p. 7.
  2. Wolfram Euler: Indoiranisch-griechische Gemeinsamkeiten der Nominalbildung und deren indogermanische Grundlagen. Innsbruck, 1979.
  3. Litchfield West, Martin. 1999. The Invention of Homer. Classical Quarterly. 49 (364)
  4. Calvert Watkins (2001), How to Kill a Dragon, Oxford University Press, ISBN 978-0-19-514413-0.
  5. Kim, Ronald. 2018. Greco-Armenian: The persistence of a myth. Indogermanische Forschungen. doi:10.1515/if-2018-0009. Pristupljeno 9. lipnja 2019.
  6. James Clackson. 1995. The Linguistic Relationship Between Armenian and Greek. Publications of the Philological Society
  7. Gray, Russell D.; Atkinson, Quentin D. 27. studenoga 2003. Language-tree divergence times support the Anatolian theory of Indo-European origin (PDF). Nature. 426 (6965): 435–439. Bibcode:2003Natur.426..435G. doi:10.1038/nature02029. PMID 14647380. S2CID 42340. Inačica izvorne stranice (PDF) arhivirana 26. ožujka 2009.
  8. Handbook of Formal Languages (1997.), p. 6.
  9. Stablo indoeuropskih jezika s armensko-arijskim odvojenim od grčkoga. Inačica izvorne stranice arhivirana 14. svibnja 2018. Pristupljeno 28. srpnja 2022.
  10. Renfrew, A. C., 1987, Archaeology and Language: The Puzzle of Indo-European Origins, London: Pimlico. ISBN 0-7126-6612-5; T. V. Gamkrelidze and V. V. Ivanov, The Early History of Indo-European Languages, Scientific American, March 1990; Renfrew, Colin. 2003. Time Depth, Convergence Theory, and Innovation in Proto-Indo-European. Languages in Prehistoric Europe. ISBN 3-8253-1449-9
  11. A. Bammesberger in The Cambridge History of the English Language, 1992, ISBN 978-0-521-26474-7, p. 32
  12. Mallory, James P. 1997. Kuro-Araxes Culture. Encyclopedia of Indo-European Culture. Fitzroy Dearborn: 341–42
pFad - Phonifier reborn

Pfad - The Proxy pFad of © 2024 Garber Painting. All rights reserved.

Note: This service is not intended for secure transactions such as banking, social media, email, or purchasing. Use at your own risk. We assume no liability whatsoever for broken pages.


Alternative Proxies:

Alternative Proxy

pFad Proxy

pFad v3 Proxy

pFad v4 Proxy