Groznica
| Naziv | Vrijednost |
|---|---|
| Pothlađenost | < 35.0 °C[1] |
| Normalna temp. | 36–36.9 °C[2][3] |
| Vrućica | ≥ 37.0°C[4][5] |
Groznica, poznatija i kao vrućica, febrilno stanje ili pireksija, stanje je povišene temperature u ljudskom tijelu iznad normalne razine. Nastaje podražajem centra za termoregulaciju u mozgu, a predstavlja obrambenu reakciju organizma na uzročnika bolesti.[6][7][8]
Vrućica se smatra jednim od najčešćih simptoma, a prema dostupnim podacima prisutna je u oko 30% djece te oko 75% odraslih prilikom posjeta liječniku.[9] Uz povišenu temperaturu simptomi vezani uz groznicu mogu biti: ubrzan rad srca i ubrzano disanje, suhoća kože, promjene u sastavu mokraće, a kod jačih se oblika groznice mogu pojaviti i slušne, odnosno vizualne halucinacije te općenite smetnje percepcije (npr. objekti se čine većima nego što jesu).
- rektalno mjerenje (ravno crijevo)
- oralno mjerenje (usta, ispod jezika)
- aksilarno mjerenje (pazušna jama)
- membrana timpani (uho)
- beskontaktno na površini kože, u području sljepoočne arterije
- 37 - 38 °C - pacijent se osjeća blago pregrijan.
- 38 - 39 °C - pacijent osjeća očito pregrijavanje, ima potrebu za odmorom.
- 39 - 40 °C - pacijent je bolestan, odmara se.
- 40 - 41 °C - pacijent počinje imati halucinacije.
- 41 - 42 °C - pacijent ima halucinacije, gotovo ne primjećuje okolinu, pada u komu.
- 42 °C i više - smrt pacijenta.
Groznica se pojavljuje kao rezultat mnogih bolesti. Glavni uzroci su:
- infekcije: gripa, prehlada, malarija i dr.
- upale
- oštećenja tkiva
- nuspojave pojedinih lijekova (progesterona, citostatika i dr.)
- apstinencijski sindromi
- rak
- metabolički poremećaji (porfirije udnica)
- tromboembolija
- ↑ Marx, John A. 2006. Rosen's emergency medicine: concepts and clinical practice (engleski). Mosby/Elsevier. Philadelphia. ISBN 978-0-323-02845-5
- ↑ James S. Hutchison, Roxanne E. Ward, Jacques Lacroix, Paul C. Hébert, Marcia A. Barnes, Desmond J. Bohn. 5. lipnja 2008. Hypothermia Therapy after Traumatic Brain Injury in Children. New England Journal of Medicine. 358 (23): 2447–2456. 10.1056/NEJMoa0706930. Pristupljeno 23. srpnja 2020.CS1 održavanje: više imena: authors list (link)
- ↑ Pryor, Jennifer A. 6. ožujka 2008. Physiotherapy for Respiratory and Cardiac Problems: Adults and Paediatrics (engleski). Elsevier Health Sciences. ISBN 978-0-7020-3974-4
- ↑ Yekaterina K. Axelrod, Michael N. Diringer. 1. svibnja 2008. Temperature Management in Acute Neurologic Disorders. Neurologic Clinics (engleski). 26 (2): 585–603. 10.1016/j.ncl.2008.02.005. Pristupljeno 23. srpnja 2020.
- ↑ Kevin B. Laupland. Srpanj 2009. Fever in the critically ill medical patient. Critical Care Medicine (engleski). 37 (7): S273. 10.1097/CCM.0b013e3181aa6117. Pristupljeno 23. srpnja 2020.
- ↑ Jameson, J. Larry. 13. kolovoza 2018. Harrison's Principles of Internal Medicine, Twentieth Edition (Vol.1 & Vol.2) (engleski). McGraw-Hill Education. ISBN 978-1-259-64403-0
- ↑ Kluger, Matthew J. 8. ožujka 2015. Fever: Its Biology, Evolution, and Function (engleski). Princeton University Press. ISBN 978-1-4008-6983-1
- ↑ Mahadevan, S. V. 10. travnja 2012. An Introduction to Clinical Emergency Medicine (engleski). Cambridge University Press. ISBN 978-0-521-74776-9
- ↑ Janice E. Sullivan, Henry C. Farrar, the Section on Clinical Pharmacology and Therapeutics, Committee on Drugs. 1. ožujka 2011. Fever and Antipyretic Use in Children. Pediatrics (engleski). 127 (3): 580–587. 10.1542/peds.2010-3852. Pristupljeno 23. srpnja 2020.CS1 održavanje: više imena: authors list (link)
