Islam Latinski
Islam Latinski | |
---|---|
Država | Hrvatska |
Županija | Zadarska |
Općina/grad | Posedarje |
Najbliži veći grad | Zadar |
Površina | 3,8 km2 [1] |
Koordinate | 44°11′13″N 15°26′34″E / 44.186886634422215°N 15.4427888427745°E |
Stanovništvo (2021.) | |
Ukupno | 314 [2] |
– gustoća | 83 st./km2 |
Svetac zaštitnik | Sveti Nikola |
Dan mjesta | 6. prosinca |
Etnik | Islamljan/ka |
Ktetik | Islamsko |
Odredišna pošta | 23242 Posedarje [3] |
Pozivni broj | +385 (0)23 |
Autooznaka | ZD |
Islam Latinski na zemljovidu Hrvatske |
Islam Latinski je naselje u sastavu Općine Posedarje, u Zadarskoj županiji, u Republici Hrvatskoj.
- Ivica Klanac, načelnik Općine Posedarje.[4]
- Leonardo Rončević, pročelnik Jedinstvenog upravnog odjela Općine Posedarje.[5]
Graniči s Grguricama, Islamom Grčkim, Podgradinom, Posedarjem i Rupljom,[6] a prostire se na površini od 3,8 km2. Nalazi se u blizini Novigradskog mora i Velebita.
Od Zadra je Islam Latinski cestom udaljen 22 km. Dobro je opskrbljen vodom, a to dokazuje prisutnost rječice Baščice.
Klima je sredozemna s prohladnom vlažnom zimom i vrlo toplim suhim ljetom. Najjači vjetar je bura koja dolazi s Velebita te zna biti orkanska.
Kroz Islam Latinski prolaze autocesta A1, državna cesta D8 (Jadranska magistrala), državna cesta D539 te lokalna cesta L63062[7] [Islam Latinski (D539 – D539)].[8]
Islam Latinski nastao je kao osmanska utvrda na mjestu hrvatskog srednjovjekovnog sela Učitelja Vas i ranosrednjovjekovne utvrde Vespeljevac koju je oko 1571. osvojio Ferhad-paša Sokolović. U 1577. utvrda je obnovljena i preimenovana u Sedd-i islam (hrv. Bedem Islama) U 17. st. bio je sjedište Islamske kapetanije ili kako je u naselju poznato, Gornje krajine. Kao njezini kapetani u 17. stoljeću istaknuli su se članovi obitelji Beširagić. Od 1647. bio je u sastavu Mletačke Dalmacije, a od 1670. u posjedu obitelji Mitrović-Janković, iz koje potječe Stojan Janković. Današnje ime Islam Latinski dobio je 1709. godine. U Domovinskom ratu bio je okupiran 1991., a oslobođen je u siječnju 1993. godine.[9]
Prema popisu iz 2011. naselje je imalo 284 stanovnika,[10] a prema popisu iz 2021. godine 317 stanovnika.
broj stanovnika | 348 | 325 | 221 | 200 | 228 | 268 | 572 | 602 | 477 | 561 | 641 | 653 | 606 | 688 | 436 | 284 | 314 |
1857. | 1869. | 1880. | 1890. | 1900. | 1910. | 1921. | 1931. | 1948. | 1953. | 1961. | 1971. | 1981. | 1991. | 2001. | 2011. | 2021. |
Župna crkva Svetog Nikole biskupa smještena je na kosi jugozapadno od Novigradskog mora. Za vrijeme osmanske uprave tu se nalazila pogranična utvrda Bedem islama, sa statusom samostalne kapetanije. U 16. i 17. stoljeću njegovi su gospodari kapetani Beširagići. Pod mletačkom upravom ima status serdarije. Župna crkva izgrađena je 1756., a obnovljena 1950. godine te je teško oštećena i zapaljena za vrijeme Domovinskog rata. Svi crkveni predmeti, kao i liturgijsko ruho uništeni. Nakon Domovinskog rata crkva je temeljito obnovljena, sakristija proširena, okoliš crkve uređen, a prilaz asfaltiran, a 4. kolovoza 1996. godine je ponovno posvećena.[11]
U crkvi se nalazi kameni oltar prema puku. Drveni retabl je obnovljen s tri kipa od poliestera (kip Srca Isusova, kip Srca Marijina i kip Svetog Josipa. U crkvi su željezni ambon, postaje Križnoga puta, križ s korpusom od poliestera, a lijevo od retabla nalazi se kip Svetog Nikole, zaštitnika župe i naslovnika crkve. U lađi crkve na drvenim podnožijima nalaze se kipovi apostola Svetog Petra i Svetog Pavla. Kor je proširen i uređen, a na sredini crkve nalazi se ćoka. Staro groblje prije je bilo oko crkve, međutim 1982. napravljeno je novo groblje oko 1 km zapadno od crkve. Crkva i groblje služe mještanima Islama Latinskog i Islama Grčkog.[11]
Zeleni hrast zaštićen je zbog svoje starosti, koja se procjenjuje na više od 250 godina), impresivnog habitusa i zanimljivih morfoloških karakteristika. Dugo u zimu je zelen, po čemu je dobio ime, pa na sebe skreće pozornost biologa i šumara, prolaznika i turista.[12]
U povijesti je imao važne uloge – bio je vrlo uočljiv međaš kako između veleposjednika tako i za države poput Mletačke Republike i Osmanskog Carstva u 16. stoljeću, ali je teško za vjerovati da se radi o istom stablu koje se i danas nalazi na istom prostoru. Najvjerojatnije se radi o sukcesivnom pojavljivanju na istom lokalitetu starog stabla i njegovih potomaka koji su također dosegli takve dimenzije. Moguće je da je današnji stari hrast treći ili četvrti naraštaj starog Zelenog hrasta od prije 1000 godina.[12]
Uz Zeleni hrast su vezane narodne legende i tradicije. Jedna kaže da je u njegovoj blizini postojao još jedan malo manji veliki hrast koji su za vrijeme Drugog svjetskog rata talijanski fašisti odsjekli i koristili za ogrjev. Htjeli su posjeći i ovaj hrast, ali su im seljaci rekli da je to vučji ili vražji hrast te da ga ni puščano zrno ne može pogoditi. Talijanski vojnici su pucali u deblo, ali kad su pogledali, na stablu nije bilo nijedne rupe. Vojnici su povjerovali da je drvo magično (i vražje) pa ga ipak nisu posjekli.[12]
Znanstvena ispitivanja su pokazala da je križanac, ali su se mišljenja razilazila kod pitanja »roditelja«. Prema njegovom se staništu i morfološkim osobinama najnovijim istraživanjima zaključilo da je hibrid cera i hrasta plutnjaka, a to je potvrdila DNA analiza.[12]
Otkrićem dvospolnih cvatova u krošnji Zelenog hrasta na dvije grančice, pokazala se njegova znanstvena važnost.[12]
Poljoprivreda je najrazvijenija u gospodarstvu Islama Latinskog od čega su najistaknutiji vinogradarstvo i maslinarstvo. U naselju se nalaze dvije prodavaonice, kafić i benzinska postaja.
- Područna škola Islam Latinski u sustavu Osnovne škole »Braća Ribar« Posedarje.
Svetac zaštitnik Islama Latinskog je Sveti Nikola čiji se blagdan – kad je ujedno i fešta u Islamu Latinskom – slavi 6. prosinca.
- ↑ Registar prostornih jedinica Državne geodetske uprave Republike Hrvatske. Wikidata Q119585703
- ↑ Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2021. – stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima (hrvatski i engleski). Državni zavod za statistiku. 22. rujna 2022. Wikidata Q118496886
- ↑ Naselje i odredišni poštanski ured. Hrvatska pošta. Pristupljeno 3. siječnja 2022.
- ↑ Klanac, Ivica. Načelnik. opcina-posedarje.hr. Trg Martina Posedarskog 1, 23242 Posedarje. Pristupljeno 28. ožujka 2024.CS1 održavanje: lokacija (link)
- ↑ Jedinstveni upravni odjel. opcina-posedarje.hr. Trg Martina Posedarskog 1, 23242 Posedarje. Pristupljeno 28. ožujka 2024.CS1 održavanje: lokacija (link)
- ↑ Varga, Aron; Pezelj, Mario; Vuletić, Vedran; Filaković, Patrik; Naglić, Mile; Batarelo, Damir; Varga, Vera; Varga, Vanesa. IV. izmjene i dopune prostornog plana uređenja Općine Posedarje: 2. infrastrukturni sustavi (ID PPUO Posedarje karte 2.b – voda) (PDF). opcina-posedarje.hr. Pristupljeno 29. ožujka 2024.
- ↑ Karta cesta (PDF). Županijska uprava za ceste Zadarske županije (zuc-zadar.hr). Pristupljeno 30. ožujka 2024.
- ↑ Popis lokalnih cesta. Županijska uprava za ceste Zadarske županije (zuc-zadar.hr). Pristupljeno 30. ožujka 2024.
- ↑ Islam Latinski | Hrvatska enciklopedija. www.enciklopedija.hr. Pristupljeno 6. siječnja 2023.
- ↑ Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske. web.dzs.hr. Pristupljeno 7. listopada 2023.
- ↑ a b Islam Latinski | Zadarske nadbiskupije. zupe.zadarskanadbiskupija.hr. Inačica izvorne stranice arhivirana 3. srpnja 2015. Pristupljeno 7. listopada 2023.
- ↑ a b c d e Natura Jadera. web.archive.org. 3. travnja 2015. Inačica izvorne stranice arhivirana 3. travnja 2015. Pristupljeno 7. listopada 2023.
- ↑ NK Zeleni Hrast 93 Islam Latinski. poslovna.hr. Pristupljeno 30. ožujka 2024.
|
Portal Hrvatske – Pristup člancima s tematikom o Hrvatskoj. |