Prijeđi na sadržaj

Limassol

Koordinate: 34°40′N 33°2′E / 34.667°N 33.033°E / 34.667; 33.033
Izvor: Wikipedija
Limassol
Λεμεσός, Lemesos
Država Cipar
OkrugLimassol

Vlast
 • GradonačelnikAndreas Christou

Površina
 • Ukupna203 km2
Koordinate34°40′N 33°2′E / 34.667°N 33.033°E / 34.667; 33.033

Stanovništvo (2004.)
 • Entitet201.300

Vremenska zonaEET (UTC+2)
 • Ljeto (DST)EEST (UTC+3)
Stranicalimassolmunicipal.com.cy
Zemljovid

Limassol (grč. Λεμεσός, Lemesós) je s preko 200.000 stanovnika drugi grad po veličini na Cipru. Najvažnija je ciparska luka i jedna od najvažnijih luka na Mediteranu (strateški značajan položaj na jugu otoka na putu između Sueskog kanala i Europe). Također je vrlo značajan turistički centar. U okolici je značajan uzgoj vinove loze i proizvodnja vina. Postoje rudnici kroma i azbesta.

Povijest

[uredi | uredi kôd]

Limassol je sagrađen između antičkih gradova Amathus i Kourion. Postoji značajna bizantska utvrda (za vrijeme Bizanta se je grad zvao Neapolis - novi grad). Neapolis je bio značajna biskupija (poznat je biskup Leontis iz Neapolisa iz 7. st. 1191. godine se engleski kralj Rikard I. Lavljeg Srca iskrcao kod Limassola na putu u križarski rat jer ga je zahvatila oluja. Napao je bizantskog guvernera Isaka Komnena i zauzeo otok za Engleze. Rikard je razorio grad Amathus i stanovnike preselio u Limassol. U njemu je proslavio svoje vjenčanje s Berengarie od Navarre.

Limassol je u kasnijem razdoblju bio glavna baza križarima na putu u Svetu zemlju. 1228. se tamo iskrcao Fridrik II., car Svetog Rimskog Carstva koji je napao Cipar. 1424. i 1426. su Cipar napali Mameluci iz Egipta i razorili Limassol. 1489. su Cipar kupili Mlečani i oni su razorili tvrđavu u Limassolu jer ju nisu smatrali značajnom.

1570. su Cipar napali Turci i priključili ga Osmanskom Carstvu. Limassol se predao nakon kratke borbe. Nakon toga se u grad doseljava mnogo Turaka, te u njemu nastaju grčke i turske četvrti. Početkom 19. st. jača grčki kulturni identitet i borba za nacionalnu samostalnost. 1819. je u Limassolu otvorena prva grčka škola.

1878. su Cipar zauzeli Englezi. Engleski guverner Limassola Warren radi na obnovi i modernizaciji grada. Početkom 20. st. se otvaraju hoteli i jače razvija turizam. Nakon 2. svj. rata se u sklopu nezavisnog Cipra razvija moderna luka.


Zemljopis

[uredi | uredi kôd]

Limassol se nalazi na krajnjem jugu otoka u blizini rta Akrotiri (tamo je smještena britanska vojna baza te je Akrotiri sastavni dio Ujedinjenog Kraljevstva). Grad se nalazi uz granicu britanske vojne baze i strateški je značajna luka na jugu Cipra. Jugozapadno od grada se nalazi slano jezero Aliki. Klima je sredozemna s vrlo malom količinom padalina (ljeti gotovo uopće nema padalina).

Znamenitosti

[uredi | uredi kôd]

Značajna je bizantska tvrđava sagrađena oko 1000. godine u kojoj se nalazi muzej srednjeg vijeka. Zanimljiv je arheološki muzej s nalazima iz prapovijesti. Nedaleko od grada se nalazi znamenito arheološko nalazište Choirokoitia (Kirokitia) pod zaštitom UNESCO-a. Kirokitia se smatra jednim od prvih stalno naseljenih mjesta u povijesti i jednim od najvažnijih neolitskih nalazišta na istočnom Sredozemlju.

Limassol je značajan turistički centar s brojnim plažama i parkovima. U parkovima postoje brojne skulpture. Zanimljiv je muzej folklorne umjetnosti.

Gospodarstvo

[uredi | uredi kôd]

Limassol je najvažnija luka na Cipru i jedna od najvažnijih tranzitnih luka na Sredozemlju. Osim lučkih djelatnosti značajan je turizam koji se posebno razvija nakon turske okupacije sjevera Cipra kad su okupirana najvažnija ljetovališta. U okolici grada se nalaze brojni vinogradi, tako da je Limassol centar proizvodnje vina na Cipru. Razvijena je trgovina povezana s lukom.

Gradovi prijatelji

[uredi | uredi kôd]
pFad - Phonifier reborn

Pfad - The Proxy pFad of © 2024 Garber Painting. All rights reserved.

Note: This service is not intended for secure transactions such as banking, social media, email, or purchasing. Use at your own risk. We assume no liability whatsoever for broken pages.


Alternative Proxies:

Alternative Proxy

pFad Proxy

pFad v3 Proxy

pFad v4 Proxy