Prijeđi na sadržaj

Ludwig Feuerbach

Izvor: Wikipedija
Ludwig Feuerbach

Ludwig Andreas Feuerbach (Landshut, 28. srpnja 1804.Rechenberg, 13. rujna 1872.), njemački filozof i antropolog. Vodeći mislilac među lijevim hegelijancima.

Kritičar idealizma i religije. Smatrao je da se civilizacija treba odreći i jednog i drugog, ako želi postići napredak. U kasnijim radovima nastoji razviti teoriju materijalističkog humanizma, i etiku ljudske solidarnosti.[1]

U početku je pristalica Hegelove filozofije, kod kojeg je studirao. Kasnije, pod utjecajem revolucionarnih zbivanja u Europi sredinom 19. stoljeća, postaje predvodnikom radikalnih, lijevih (mladih) hegelijanca, koji su razvijali kritičku komponentu Hegelovog učenja i potkopavali reakcionarnu vezu filozofije, države i kršćanstva u tadašnjoj Pruskoj te na koncu stvorili potpuno suprotnu filozofiju od Hegelove.[1]

Kao i neki drugi radikalni filozofi toga vremena i prostora, ostao je bez posla na fakultetu i veći dio života djelovao izvan akademske zajednice.

Utjecao je na formiranje teorije Karla Marxa. Smatraju ga mostom između dvaju mislilaca, Hegela i Marxa. U novije se vrijeme njegova kasnija, zrela promišljanja vrednuju kao bitan doprinos filozofiji.[1]

Životopis

[uredi | uredi kôd]

Rodio se u bavarskom gradu Landshutu, a otac mu je bio pravnik. Studirao je protestantsku teologiju u Heidelbergu, a 1824. seli u Berlin, gdje dvije godine studira filozofiju kod Hegela.[2] Doktoriravši 1828., dobiva mjesto docenta u Erlangenu.

Kao 26-godišnjak anonimno objavljuje Misli o smrti i besmrtnosti, spis u kojem odbacuje besmrtnosti i božju transcendentnost. Iako se njome potvrdio kao vodeći mislilac među lijevim hegelijancima, knjiga će biti zabranjena i koštati Feuerbacha profesorskog mjesta u Erlangenu, ali i akademske karijere, koju okončava 1837.[3]

Živio je uglavnom od prihoda tvornice u obiteljskom vlasništvu; nakon njenog bankrota, živi skromno u Nürnbergu do smrti.

Djela

[uredi | uredi kôd]
  • Misli o smrti i besmrtnosti, 1830.
  • Prema kritici Hegelove filozofije, 1839.
  • Bit kršćanstva, 1841.
  • Principi filozofije budućnosti, preveo Vuko Pavićević

Vidi još

[uredi | uredi kôd]

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. a b c http://plato.stanford.edu/entries/ludwig-feuerbach/
  2. The Oxford Companion to Philosophy, ur. Ted Honderich, Oxford University Press 2005, str. 297 ISBN 0-19-926479-1
  3. http://www.goethe.de/ins/cs/prj/uak/phi/frb/srindex.htm

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]
Logotip Wikicitata
Logotip Wikicitata
Wikicitati imaju zbirke citata o temi Ludwig Feuerbach
pFad - Phonifier reborn

Pfad - The Proxy pFad of © 2024 Garber Painting. All rights reserved.

Note: This service is not intended for secure transactions such as banking, social media, email, or purchasing. Use at your own risk. We assume no liability whatsoever for broken pages.


Alternative Proxies:

Alternative Proxy

pFad Proxy

pFad v3 Proxy

pFad v4 Proxy