Prijeđi na sadržaj

Marijan Radanović

Izvor: Wikipedija

Marijan Radanović (Severin kraj Bjelovara, 1921. - Karlovac, 16. kolovoza 2014.) - hrvatski katolički svećenik, monsinjor, graditelj Nacionalnog svetišta sv. Josipa u Karlovcu i dugogodišnji župnik župe BDM Snježne u Karlovcu na Dubovcu.

Rodio se u Severinu kraj Bjelovaru 1921. godine. Za svećenika ga je zaredio kardinal Alojzije Stepinac 1945. godine. Mons. Radanović svojih je devet prvih godina svećeničke službe bio upravitelj župa Hrastovica i Čuntić u Sisačko-moslavačkoj županiji. U Karlovac je došao 1955. godine te ostaje dubovački župnik gotovo 60 godina, do 1999. godine kada odlazi u mirovinu sa 78 godina.[1] Istakao se vrlo požrtvovnim pastoralnim radom stekavši veliku naklonost Karlovčana.

Isprva je u Karlovcu smješten u skučenom tavanskom prostoru starog župnog dvora, jer je komunistička vlast uselila u njega Partijsku školu, a iselila dotadašnjeg župnika. Uz pomoć svojih župljana, odlučio je na mjestu nekadašnjeg ribnjaka a potom zapuštene bare izgraditi novu crkvu.[2] Gradnja crkve sv. Josipa započela je 1968. godine. Kamen temeljac blagoslovio je tadašnji pomoćni biskup Franjo Kuharić 14. srpnja 1968., a crkvu je posvetio 15. rujna 1974. godine nadbiskup Franjo Šeper. Glavna projektantica bila je dipl. arh. Josipa Šponar Muth.[3] Na ulazu u svetište, na parkovnoj površini, nalazi se skulptura "Umornog putnika" – "Hodočasnika". Biskupska konferencija je 1987. donijela odluku da crkvu Sv. Josipa proglasi Nacionalnim svetištem svetog Josipa Crkve u Hrvata.[4]

Objavio je velik broj vjerskih izdanja o sv. Josipu i katoličkoj vjeri.[5] Bio je glavni urednik časopisa "Glasnik sv. Josipa" te generalni duhovnik Križarske organizacije u Hrvatskoj.[6]

Sveta Stolica i kardinal Franjo Šeper htjeli su pomoći zagrebačkom nadbiskupu Franji Kuhariću 1978. godine s dvojicom novih pomoćnih biskupa. U kanonskom postupku bili su izabrani rektor Papinskoga hrvatskog Zavoda sv. Jeronima u Rimu mons. dr. Đuro Kokša i dubovački župnik, prelat Marijan Radanović. Kokša je dao svoj pristanak za biskupsko ređenje, ali je Marijan Radanović ponizno odbio.[7]

Preminuo je na glasu svetosti u bolnici u Karlovcu 16. kolovoza 2014. Njegov sprovod predvodio je zagrebački kardinal Josip Bozanić u pratnji 57 svećenika.[8]

Izvori

[uredi | uredi kôd]
pFad - Phonifier reborn

Pfad - The Proxy pFad of © 2024 Garber Painting. All rights reserved.

Note: This service is not intended for secure transactions such as banking, social media, email, or purchasing. Use at your own risk. We assume no liability whatsoever for broken pages.


Alternative Proxies:

Alternative Proxy

pFad Proxy

pFad v3 Proxy

pFad v4 Proxy