Prijeđi na sadržaj

Nordijsko vijeće

Izvor: Wikipedija

Zastava Nordijskog vijeća
Radni jezici Danski
Norveški
Švedski
Sjedište Kopenhagen
Nordijsko Vijeće:

Osnovano
Predsjednik
Direktor (Tajnik)


1952.
Erkki Tuomioja
Jan-Erik Enestam

Nordijsko Vijeće ministara

Osnovano
Predsjednik
Generalni tajnik


1971.
Cristina Husmark Pehrsson
Halldór Ásgrímsson

Veličina
 - Članice
 - S Grenlandom
19
1,318,412 km²
3,493,000 km² (7)¹
Stanovništvo
 - Ukupno
 - Gustoća
45
24,299,610
18.7/km² (6.9/km²
Valute Danska kruna
Norveška kruna
Islandska kruna
Švedska kruna
Euro
Vremenska zona UTC 0 do +2 (-3)¹
¹ uključujući Grenland

Nordijsko vijeće ili Nordijski Savjet i Nordijsko vijeće ministara je kooperativni forum parlamenata i vlada Nordijskih zemalja. Osnovano je poslije drugog svjetskog rata i prve odluke vijeća su donijete 1952. godine o zajedničkom tržištu, socijalnom osiguranju i slobodnom kretanju ljudi bez putovnica za građane zemalja članica.

Članice

[uredi | uredi kôd]

Države:

Autonomne regije:

Organizacija

[uredi | uredi kôd]
Gustoća naseljenosti u regiji.

Nordijsko vijeće i Nordijsko vijeće ministara imaju sjedište u Kopenhagenu i u drugim gradovima članica, kao i u okolnim zemljama. Vijeće nema nikakvu samostalnu moć, ali odluke vijeća se mogu poslati na nacionalne parlamente na usvajanje. Iako su neke članice u NATO-u (Danska, Island, Norveška i Finska), dok je Švedska neutralna, Nordijsko vijeće nije uključeno u vojne akcije i vojne organizacije.

Danski, norveški i švedski jezici se koriste kao radni jezici u organizaciji.

Nordijsko vijeće ima cilj uspostavljanja međuparlamentarne suradnje, dok Nordijsko vijeće ministara, osnovano 1971. godine, ima ulogu međudržavne suradnje.

Povijest

[uredi | uredi kôd]

1960-ih postojali su planovi da se Nordijsko vijeće razvije kao Europska Ekonomnska Zajednica. Donijeta je odluka o osnivanju nove organizacije NorkEk sa sjedištem u Malmöu. Takvu odluku nije ratificirala jedino Finska, zbog svoj posebnog odnosa sa SSSR-om. Bez Finske, ideja je odbačena, poslije čega su Danska i Norveška se odlučili pristupiti EEZ-u. Danska je postala članica EEZ-a 1973. godine, iste godine kada je Norveška odbacila prijedlog na referendumu. Švedska nije podnijela zahtjev za članstvo, zbog svoje neutralne politike. Grenland je kasnije izašao iz EEZ-a 1985. godine, odlukom referenduma.

Švedska i Finska postale su članice Europske unije 1995. Norveška nije zbog drugog neuspješnog referenduma. Islanđani i Ferojci su i dalje, u velikom broju protiv članstva u EU, iako je Island zbog gospodarske krize, 2009. godine, započeo proces punopravnog članstva u EU.

Vidi također

[uredi | uredi kôd]

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]
pFad - Phonifier reborn

Pfad - The Proxy pFad of © 2024 Garber Painting. All rights reserved.

Note: This service is not intended for secure transactions such as banking, social media, email, or purchasing. Use at your own risk. We assume no liability whatsoever for broken pages.


Alternative Proxies:

Alternative Proxy

pFad Proxy

pFad v3 Proxy

pFad v4 Proxy