Prijeđi na sadržaj

Novosibirski otoci

Koordinate: 75°16′N 145°15′E / 75.27°N 145.25°E / 75.27; 145.25 (WD)
Izvor: Wikipedija
Novosibirski otoci
rus. Новосиби́рские острова́, jakutski: Саҥа Сибиир арыылара
Otočje
Zemljovid Novosibirskih otoka
Položaj
Koordinate75°16′N 145°15′E / 75.27°N 145.25°E / 75.27; 145.25 (WD)
SmještajJakutija
Država
MoreIstočnosibirsko more na istoku i Laptevsko more na zapadu
OceanArktički ocean
Fizikalne osobine
Površina29.900 km2
Najviši vrhMalakatin Tas, 374 m

Novosibirski otoci na zemljovidu Rusije
Novosibirski otoci na zemljovidu Arktika
Novosibirski otoci
Novosibirski otoci
Novosibirski otoci na zemljovidu Arktika
Zemljovid

Novosibirski otoci (rus. Новосиби́рские острова́, jakutski:Саҥа Сибиир арыылара) su otočna skupina u Arktičkom oceanu sjeverno od obale istočnog Sibira, između Istočnosibirskog mora na istoku i Laptevskog mora na zapadu. Od Sibira ih odvaja Laptevski prolaz.[1]

Otoci imaju površinu od oko 38.400 km2.[1]

Arhipelag se sastoji od tri skupine otoka: Anžuovih otoka (Novosibirski otoci u užem smislu površine od 29.000 km2), Ljahovskih otoka (6.095 km2) i De Longovih otoka (228 km2). Veći otoci su Koteljni, Novi Sibir i Veliki Ljahovski. Čitava otočna skupina pripada ruskoj republici Jakutskoj.[1]

Otočje je nisko, s najvišom kotom od 374 m (otok Koteljni). To je tundra koja je većim dijelom godine (preko devet mjeseci) prekrivena snijegom i ledom. Otoke naseljavaju sjeverni jeleni, polarne lisice i mnogo raznovrsnih ptica.

Na otocima se nalaze manja naselja i polarne stanice.[1]

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. a b c d Novosibirski otoci, "Opća i nacionalna enciklopedija u 20 svezaka", sv. XV., str. 29, Pro leksis - Večernji list, Zagreb, 2007. ISBN 953-7224-15-8 nevaljani ISBN (Ista natuknica online enciklopediji proleksis.lzmk.hr, pristupljeno 22. prosinca 2013.)

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]
Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Novosibirski otoci
Nedovršeni članak Novosibirski otoci koji govori o otoku ili otočju treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.
pFad - Phonifier reborn

Pfad - The Proxy pFad of © 2024 Garber Painting. All rights reserved.

Note: This service is not intended for secure transactions such as banking, social media, email, or purchasing. Use at your own risk. We assume no liability whatsoever for broken pages.


Alternative Proxies:

Alternative Proxy

pFad Proxy

pFad v3 Proxy

pFad v4 Proxy