Prijeđi na sadržaj

Oslobođenje varaždinske vojarne 1991.

Izvor: Wikipedija

Oslobođenje varaždinske vojarne 1991. dio je Bitke za vojarne, serije borbi koja se odigrala diljem Hrvatske kao dio Domovinskog rata tijekom 1991., s najvažnijim sukobima tijekom rujna. Borba se vodila između hrvatskih postrojbi i Jugoslavenske narodne armije (JNA). Bitka se smatra bitnom hrvatskom pobjedom, jer su hrvatske snage zarobile vrijednu tešku opremu, koja im je bila bitna za ratna djelovanja.

Vojarna u Varaždinu tada je uz Zagreb, najveća vojarna jugoslavenske vojske u Hrvatskoj. Hrvatska vojska je tada osvojila sedamdesetak tenkova T-55, osamdesetak oklopnjaka, velik broj protutenkovskih i samohodnih topova te minobacača i velike količine streljiva.

General-major Vlado Trifunović i njegov 32. korpus JNA bio je prisiljen na predaju. Prije predaje deset su dana iz okruženih vojarni pucali po zgradama Opće bolnice i trafostanicama. Došlo je do razaranja velikog broja objekata i pogibija. Pritajeni jugoslavenko-srpski snajperisti pucali su po slučajnim prolaznicima, gađali su minobacačima Gradsku vijećnicu na Korzu i druge civilne objekte.

Nakon desetodnevnih vojnih akcija i pregovora 22. rujna 1991. godine iz Varaždina su autobusima napustili pripadnici Jugoslavenske narodne armije.

Zarobljeno oružje je prema procjenama tadašnjeg zapovjednika obrane Varaždina pukovnika Ivana Rukljića vrijedilo između 700 milijuna i milijardu dolara. Tada je hitno otpremljeno većinom na bojišnice u Vukovar i južno ratište. Varaždinska pobjeda bila je značajan impuls braniteljima u Hrvatskoj. Pomogla je preokrenuti tijek Domovinskog rata i odredila njegovu daljnju budućnost. Pametnom strategijom i ispravnom taktikom hrvatske su oružane snage znatno ojačale oružjem, vojnom oprememom i oruđem iz varaždinskog oklopnog vojnog korpusa JNA.

U Beogradu je 1994.-'95 general-major Vlado Trifunović osuđen za izdaju. Njemu je prebacivano zašto nije srušio branu, da potopi cijeli Varaždin, čime bi podavio i vlastite vojnike, kao i građane Varaždina.[1] Trifunovića je 1997., nakon snažnog pritiska demokratske javnosti abolirao tadašnji predsjednik SR Jugoslavije Zoran Lilić.

Izvori

[uredi | uredi kôd]
pFad - Phonifier reborn

Pfad - The Proxy pFad of © 2024 Garber Painting. All rights reserved.

Note: This service is not intended for secure transactions such as banking, social media, email, or purchasing. Use at your own risk. We assume no liability whatsoever for broken pages.


Alternative Proxies:

Alternative Proxy

pFad Proxy

pFad v3 Proxy

pFad v4 Proxy