Prijeđi na sadržaj

Svarožić

Izvor: Wikipedija

Svarožić (latinski: Zuarasiz ili Zuarasic; staroruski: Сварожьч) božanstvo je varirajućeg značaja u mitološkoj tradiciji istočnih i zapadnih Slavena.[1]

Povijesni izvori

[uredi | uredi kôd]

Ruski crkveni dokumenti iz 14. stoljeća navode ga kao boga ognjišta.[2] Moguće je da se spominje pod imenom Zuarasiz u žalbi jednoga misionara iz 1008. godine (usmjerenoj caru zbog pakta s poganima) kao božanstvo poljskog poganskog plemena Ljutića,[3] dok je u »Ljetopisu magdeburškog kanonika Thietmara« (nakon 1015.) opisan hram s koji je Svarožiću u gradu Radogošću izgradilo ljutičko pleme Redarijaca,[3] prema čemu se prepoznaje kao visoko božanstvo toga plemena.[4]

Isti je taj hram u kasnijem izvoru, Gesta Hammaburgensium iz 11. stoljeća koju je napisao Adam Bremenski, opisan nakon rušenja. Grad je, međutim, ondje nazvan Retra, a Redarijci nisu spomenuti. Gesta pri tome navodi da se božanstvo koje se u hramu štovalo zvalo »Radigost«. Prema Vitomiru Belaju, nije poznato je li došlo do pogreške u zapisivanju ili autentičnog miješanja nazivlja među lokalnim stanovništvom.[3]

Kako je Potjeh tražio istinu

[uredi | uredi kôd]

U bajci Kako je Potjeh tražio istinu Ivane Brlić-Mažuranić, braća Ljutiša, Marun i Potjeh pjevali su sljedeću pjesmu prolazeći šumom:

Moj božiću Svarožiću,
Zlatno sunce, bijeli svijet!
Moj božiću Svarožiću.
Lunajlije, lunej le!

Prema etnologinji Lidiji Bajuk, moguće je da je Mažuranić pjesmu preuzela od slavenskog manjinskog stanovništva iz Bilogore, s obzirom na to da se Svarožić ne pronalazi u hrvatskim tradicijskim inačicama pjesme. Maja Bošković-Stulli identificirala je pak Svarožićevu prisutnost u Pričama iz davnina kao utjecaj ruskog etnografa Aleksandra Nikolajeviča Afanasjeva.[5]

Vidi još

[uredi | uredi kôd]

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. Belaj 2007., str. 42–43; 47.
  2. Belaj 2007., str. 42; 410.
  3. a b c Belaj 2007., str. 43.
  4. Belaj 2007., str. 75; 410.
  5. Moj božiću Svarožiću – Povratak korijenima. Savez hrvatskih rodnovjeraca. 22. rujna 2020. Pristupljeno 31. srpnja 2024.

Literatura

[uredi | uredi kôd]
pFad - Phonifier reborn

Pfad - The Proxy pFad of © 2024 Garber Painting. All rights reserved.

Note: This service is not intended for secure transactions such as banking, social media, email, or purchasing. Use at your own risk. We assume no liability whatsoever for broken pages.


Alternative Proxies:

Alternative Proxy

pFad Proxy

pFad v3 Proxy

pFad v4 Proxy