Prijeđi na sadržaj

Zija Dizdarević

Izvor: Wikipedija
Zija Dizdarević
Rođenje18. veljače 1916.
Ljubuški
Smrtproljeće 1942.
koncentracijski logor Jasenovac
Književne vrstenovela
Portal o životopisima

Zija Dizdarević (Ljubuški; 18. veljače 1916.koncentracijski logor Jasenovac, proljeće 1942.), bosanskohercegovački je književnik bošnjačkog podrijetla.

Životopis

[uredi | uredi kôd]

Rođen je u malom hercegovačkom mjestu Vitina pokraj Ljubuškog u bošnjačkoj obitelji, od oca Šefkije i majke Selime.[1] Nekoliko godina po rođenju s obitelji se seli u Fojnicu gdje provodi djetinjstvo.

Nakon završene osnovne škole u Fojnici, 1926. godine upisao se na Nižu šerijatsku gimnaziju u Sarajevu koju završava 1930. godine. Godinu dana kasnije pošao je u Učiteljsku školu u Sarajevu i završio je 1936. s odličnim uspjehom.

Još kao srednjoškolac djeluje kao aktivist u društvu, učestvujući u đačkim štrajkovima, a taj buntovni karakter mu donosi nenaklonost režima i čestu prismotru policije. U tom periodu objavljuje i prve literarne radove: Halucinacije i Zapisi bolesnog čovjeka (1935.) što upućuje na njegov nesporni talent. Zbog antirežimske političke aktivnosti ne uspijeva pronaći posao učitelja, te se 1937. godine upisuje na studij pedagogije i psihologije na Filozofskom fakultetu u Beogradu.[1] Tijekom studentskog razdoblja izdržava se od pisanja i pružanja privatne poduke. U tom razdoblju objavljuje mnoge pripovijetke i radove u Putokazu, Pregledu i Politici a učestvuje i u političkom djelovanju bosanskih studenata u Beogradu i Zagrebu.

Iz studentskih dana ga je vezalo čvrsto prijateljstvo s bosanskohercegovačkim književnikom Brankom Ćopićem, koji je jedno od svojih najboljih djela Bašta šljezove boje posvetio upravo ovom književniku.

U prvoj godini Drugog svjetskog rata Zija Dizdarević je djelovao kao ilegalac u Fojnici i Sarajevu. U proljeće 1942. uhapšen je u Sarajevu, dan prije odlaska u partizane, odveden u ustaški koncentracijski logor Jasenovac i odmah ubijen.

Zija Dizdarević je živio 26 godina, više oskudno nego skromno, u grozničavom radu i učenju, ne žaleći sebe, kao da je znao da će živjeti kratko. Napisao je samo jednu do bola dirljivu zbirku priča Prosanjane jeseni. U autentičnosti likova naših malih ljudi, izvornom bošnjačkom jeziku i poetskom iskazu u pričama životu u malom o bosanskom mjestu ostao je do danas nenadmašen.[2] Prema njegovoj pripovijetki Blago u duvaru 1975. godine snimljen je istoimeni televizijski film.

Djela

[uredi | uredi kôd]

Posmrtno su mu objavljene knjige:

  • Pripovijetke (Sarajevo, 1948.)
  • Prosanjane jeseni (Sarajevo, 1959.)
  • Sabrana djela (Sarajevo, 1968.)
  • Blago u duvaru (Sarajevo, 1983.)

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. a b Zija Dizdarević:Majka. http://www.bosnjackooko.com/. Inačica izvorne stranice arhivirana 16. travnja 2016. Pristupljeno 5. ožujka 2018. Vanjski link u parametru |website= (pomoć)
  2. Književnik Zija Dizdarević. smsfojnica.com. 5. kolovoza 2017. Pristupljeno 30. prosinca 2020.

Vanjske povezice

[uredi | uredi kôd]
pFad - Phonifier reborn

Pfad - The Proxy pFad of © 2024 Garber Painting. All rights reserved.

Note: This service is not intended for secure transactions such as banking, social media, email, or purchasing. Use at your own risk. We assume no liability whatsoever for broken pages.


Alternative Proxies:

Alternative Proxy

pFad Proxy

pFad v3 Proxy

pFad v4 Proxy