Izvorni kod stranice Opsada Sarajeva

{{Oružani sukob
|naziv        = Opsada Sarajeva
|dio          = [[Rat u BiH|rata u Bosni i Hercegovini]]
|slika        = [[Datoteka:Collage Siege of Sarajevo.jpg|285px]]
|opis slike   = Epizode iz opsade Sarajeva 
|datum        = 5. IV 1992. - 29. II 1996.<ref name="siege lifted">{{cite web|title=''1996: Siege of Sarajevo is lifted''|url=http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/february/29/newsid_4667000/4667292.stm |publisher=[[BBC News]]|author=|date=2006|accessdate=29. kolovoza 2010}}</ref>
|mjesto       = [[Sarajevo]], [[Bosna i Hercegovina]]
|povod        = 
|teritorij    = 
|ishod        = [[Daytonski sporazum]], povlačenje srpskih snaga, kraj opsade.
|sukobljeni1  = {{flagicon|BiH|1992}} [[Bosna i Hercegovina]]<br />[[Datoteka:NATO OTAN Insignia.svg|22px]] [[NATO]]<sup>('''od 1995.''')<ref name="siege lifted"/>
|sukobljeni2  = [[Datoteka:Emblem of the Yugoslav People's Army (1991-1992).svg|22px]] [[JNA]] (1992.)<br />[[Datoteka:Flag of Republika Srpska.svg|22px]] [[Republika Srpska]]<br />[[Datoteka:Flag of FR Yugoslavia.svg|22px]] [[SR Jugoslavija]]<br />[[Datoteka:Flag of Serbia (1992–2004).svg|22px]] [[Republika Srbija (1992–2006)|Republika Srbija]]
|sukobljeni3  = 
|zapovjednik1 =

{{flagicon|BiH|1992}} [[Alija Izetbegović]] <br>
{{flagicon|BiH|1992}} Hakija Turajlić  † <br>
{{flagicon|BiH|1992}} [[Sefer Halilović]] <br>
{{flagicon|BiH|1992}} [[Rasim Delić]] <br>
{{flagicon|BiH|1992}} [[Jovan Divjak]]<br>
{{flagicon|BiH|1992}} [[Enver Hadžihasanović]]<br>
{{flagicon|BiH|1992}} Mustafa Hajrulahović<br />
{{flagicon|BiH|1992}} Vahid Karavelić<br />
{{flagicon|BiH|1992}} Nedžad Ajnadžić<br>
{{flagicon|BiH|1992}}  Zaim Imamović  † <br>
{{flagicon|BiH|1992}}  Ismet Bajramović <br>
{{flagicon|BiH|1992}}  Ramiz Delalić <br>
{{flagicon|BiH|1992}}  Jusuf Prazina  † <br>
{{flagicon|BiH|1992}}  Mušan Topalović  † <br>
{{flagicon|BiH|1992}}  Ramiz Salčin † <br>
[[Datoteka:Flag_of_the_Croatian_Republic_of_Herzeg-Bosnia.svg|border|23px]] Vladimir Šaf

|zapovjednik2 = 
[[Datoteka:Flag of FR Yugoslavia.svg|22px]] [[Datoteka:Flag of Serbia (1992–2004).svg|22px]][[Slobodan Milošević]]<br />
[[Datoteka:Emblem of the Yugoslav People's Army (1991-1992).svg|22px]] [[Milutin Kukanjac]] (III-VII 1992.)<br />
[[Datoteka:Emblem of the Yugoslav People's Army (1991-1992).svg|22px]] [[Momčilo Perišić]]<br />
----
[[Datoteka:Flag of Republika Srpska.svg|22px]] [[Radovan Karadžić]]<br>
[[Datoteka:Flag of Republika Srpska.svg|22px]] [[Ratko Mladić]] <br>
[[Datoteka:Flag of Republika Srpska.svg|22px]] Tomislav Šipčić (VII-IX 1992)<br>
[[Datoteka:Flag of Republika Srpska.svg|22px]] [[Stanislav Galić]] (IX 1992 - VIII 1994)<br>
[[Datoteka:Flag of Republika Srpska.svg|22px]] [[Dragomir Milošević]] (VIII 1994 - II 1996)

|zapovjednik3 = 
|jačina1      = 25.000-70.000<ref name="jačina">[[#UN-ov izvještaj VI|UN-ov izvještaj VI]], paragraf 29</ref>
|jačina2      = 13.000-18.000<ref name="MKSJ201"/>
|jačina3      = 
|posljedice1  = '''ARBiH'''<br />6.110 poginulih vojnika<ref name="idc"/><br />'''HVO'''<br />67 poginulih vojnika<ref name="idc"/>
|posljedice2  = '''JNA-VRS'''<br />2.229 poginulih vojnika<ref name="idc"/>
|posljedice3  = 5.604 poginulih civila<ref name="idc"/>
|bilješke     = 
}}
'''Opsada [[Sarajevo|Sarajeva]]''' bila je jedna od najdužih opsada u [[povijest]]i modernog ratovanja i najduža opsada jednog glavnog grada ikada.<ref name="siege lifted"/> Trajala je 44 mjeseca, od 5. travnja 1992.<ref>[[#Goldstein|Goldstein 1996.]], 5. IV 1992.</ref> do 29. veljače 1996. godine,<ref name="siege lifted"/><ref>{{cite news|title=''As Sarajevo Declares Siege Over, Serbs Still Pack''|url=http://www.nytimes.com/1996/03/01/world/as-sarajevo-declares-siege-over-serbs-still-pack.html?scp=3&sq=siege%20sarajevo&st=cse|publisher=[[New York Times]]|author=Kit R. Roane|date = 01. 03. 1996.|accessdate = 29. 08. 2010.}}</ref> što je tri puta duže od [[bitka za Staljingrad|opsade Staljingrada]],<ref>{{cite web|url=http://www.theharvardadvocate.com/content/sarajevo-rose|last=Burke|first=Spencer|title=''Sarajevo Rose''|publisher=The Harvard Advocate|accessdate=9. travnja 2012|archivedate=2014-12-03|archiveurl=https://web.archive.org/web/20141203080340/http://www.theharvardadvocate.com/content/sarajevo-rose|deadurl=yes}}</ref> a u prosjeku je 329 projektila ispaljivano na grad dnevno.<ref name="UNCOE"/> Ukupno je ispaljeno oko 50.000 tona artiljerijskih projektila na grad.<ref>"''20 godina od opsade Sarajeva''", Večernji list, 7. travnja 2012., str 24.</ref> Sukobljene strane u sukobu bile su [[Vojska Republike Srpske]], koja je sa 18.000 rezervista opkolila grad,<ref name=Times>{{cite news |url=http://www.timesonline.co.uk/tol/news/world/europe/article3039582.ece |title=''Serb general Dragomir Milosevic convicted over Sarajevo siege'' |last=Strange |first=Hannah |date=12. prosinca 2007 |publisher=The Times |accessdate=10-05-2010 }}{{Dead link|date=September 2024 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> i [[Armija Republike Bosne i Hercegovine]] i [[HVO|Hrvatsko vijeće obrane]] koje su branile grad, kao i raznorazne paravojne formacije s obje strane.<ref>{{cite web|title=''Trying To Lift the Siege of Sarajevo''|url=http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,975842,00.html|publisher=Time Magazine|author=|date=22. 06. 1992.|accessdate=29. 08. 2010.|archivedate=2010-09-02|archiveurl=https://web.archive.org/web/20100902005747/http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,975842,00.html|deadurl=yes}}</ref><ref>{{cite web|title=''Fog Brings Lull in Serbian Shelling of Sarajevo'' |url=http://www.nytimes.com/1993/12/05/world/fog-brings-lull-in-serbian-shelling-of-sarajevo.html|publisher=[[New York Times]]|author=|date = 05. 12. 1993.|accessdate = 29. 08. 2010.}}</ref> Tijekom opsade, grad je bio gotovo potpuno odsječen od ostatka države te je nastala nestašica hrane, električne struje, plina, lijekova i [[voda|vode]], tako da su Sarajlije znale ići do rijeke [[Miljacka]] radi napajanja, gdje su često bili izloženi vatri snajpera.<ref>{{cite web|title=''Small Miracle in a Siege: Safe Water for Sarajevo''|url=http://www.nytimes.com/1994/01/10/world/small-miracle-in-a-siege-safe-water-for-sarajevo.html?scp=7&sq=siege%20sarajevo&st=cse|publisher=[[New York Times]]|author=Chuck Sudetic|date = 10. 01. 1994.|accessdate = 29. 08. 2010.}}</ref>

[[Ujedinjeni narodi]] su tijekom tog razdoblja konvojima snabdijevali Sarajlije hranom, lijekovima i gorivom za generatore u bolnicama, jedinom pekarom tada u gradu te središnjom pumpom za vodu.<ref>{{cite web|title=''A Siege by Any Other Name Would Be as Painful''|url=http://www.nytimes.com/1993/08/17/world/a-siege-by-any-other-name-would-be-as-painful.html?scp=8&sq=siege%20sarajevo&st=cse|publisher=New York Times|author=John F. Burns|date = 17. 08. 1993.|accessdate = 29. 08. 2010.}}</ref> Prema Istraživačko dokumentacijskom centru (IDC), opsada u Sarajevu je uzrokovala 14.011 žrtava, od čega je 7.808 ljudi umrlo 1992. a 3.392 1993. godine, čime je to najveće stratište rata po ljudskim gubicima.<ref name="idc">{{cite web|title=''Rezultati istraživanja "Ljudski gubici '91-'95" (Sarajevo)''|url=http://www.idc.org.ba/index.php?option=com_content&view=section&id=35&Itemid=126&lang=bs|publisher=''Istraživačko dokumentacijski centar (IDC)''|author=|date=2007|accessdate=29. kolovoza 2010|archivedate=2009-11-08|archiveurl=https://web.archive.org/web/20091108152023/http://www.idc.org.ba/index.php?option=com_content&view=section&id=35&Itemid=126&lang=bs|deadurl=yes}}</ref> Doktori glavne bolnice u gradu su javili da su primali pet do petnaest ranjenih žrtava snajpera dnevno.<ref>[[#UN-ov izvještaj VI|UN-ov izvještaj VI]], paragraf 240</ref>

Opsadu grada je izvodila Vojska Republike Srpske, uz vojnu, logističku, obavještajnu i tehničku [[Srbija u jugoslovenskim ratovima|podršku SR Jugoslavije]]. Od početka opsade, JNA, srpski pobunjenici i paravojne formacije su bile pod pod organizacijom i komandom srbijanskog predsjednika [[Slobodan Milošević|Slobodana Miloševića]].<ref name="hrw1">{{cite web|title=Weighing the Evidence|url=https://www.hrw.org/en/node/11081/section/5|publisher=[[Human Rights Watch]]|date=13 December 2006|accessdate=18 November 2010}}</ref><ref name="Resolution">{{cite web|url=https://www.un.org/documents/ga/res/47/a47r121.htm|title=Resolution 47/121, 91st plenary meeting, The situation in Bosnia and Herzegovina|date=18 December 1992|publisher=[[United Nations General Assembly]]|accessdate=23 April 2011|quote=''Gravely concerned about the deterioration of the situation in the Republic of Bosnia and Herzegovina owing to intensified aggressive acts by the Serbian and Montenegrin forces to acquire more territories by force, characterized by a consistent pattern of unacceptable and systematic violations of human rights, a burgeoning refugee population resulting from mass expulsions of defenceless civilians from their homes and the existence in Serbian and Montenegrin controlled areas of concentration camps and detention centres, in pursuit of the abhorrent policy of "[[ethnic cleansing]]", considered a form of genocide. Strongly condemning [[Serbia and Montenegro]] and their surrogates in the Republic of Bosnia and Herzegovina for their continued non-compliance with all relevant United Nations resolutions, Deeply regretting that the sanctions imposed by the Security Council have not had the desired effect of halting the aggressive acts by Serbian and Montenegrin irregular forces and the direct and indirect support of the Yugoslav People's Army for the aggressive acts in the Republic of Bosnia and Herzegovina''.}}</ref> Zbog uloge u opsadi Sarajeva i ratu u BiH, [[SRJ]] je bila pod [[Međunarodne sankcije protiv SR Jugoslavije|međunarodnim sankcijama]] UN u periodu 1992-1996.

[[Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije]] (MKSJ) osudio je tri srpska zapovjednika zbog opsade: to su [[Stanislav Galić]], [[Dragomir Milošević]] i [[Radovan Karadžić]]. [[Momčilo Perišić]] je prvostepeno osuđen na 27 godina, ali je drugostepeno oslobođen krivice. [[Slobodan Milošević]], optužen kao vođa [[Udruženi zločinački poduhvat|udruženog zločinačkog poduhvata]], je umro tokom suđenja.

== Uvod ==
{{glavni|raspad SFRJ}}
Sarajevo je glavni grad Bosne i Hercegovine, površine 2.049&nbsp;km<sup>2</sup>, te okružen brdima i planinama. Prema popisu stanovništva iz 1991., grad i njegovo šire područje brojalo je 525.980 stanovnika, od čega su [[Bošnjaci]] činili 49.3 %, [[Srbi]] 29.9 %, [[Hrvati]] 6.6 % a [[Jugoslaveni]] 10.7 % udjela.<ref name="background">[[#UN-ov izvještaj VI|UN-ov izvještaj VI - B. Brief description and history of the city]]</ref>

Raspad SFRJ doveo je do neovisnosti Slovenije i Hrvatske. Pred kraj 1991., nakon što je ratovala u istim, JNA se počela povlačiti iz tih dvaju republika te razmiještati po Bosni. 9. siječnja 1992. proglašena je [[Republika Srpska]] (RS), sa ciljem stvaranja konfederacije unutar BiH koja bi ostala dio Jugoslavije, ili proglašenja otcijepljenja ako BiH proglasi neovisnost. Tijekom prvih mjeseci 1992., srpske institucije su bile u "natjecanju" sa institucijama vlade BiH prilikom uspostavljanja svoje prevlasti širom bosanskih općina.<ref>[[#MKSJ Galić|MKSJ Galić]], paragraf 195</ref> BiH je u ožujku 1992. održala referendum o samostalnosti - kojeg su uglavnom bojkotirali bosanski Srbi, ali je svejedno dvije trećine glasača izašlo i glasovalo potvrdno<ref>[[#BritannicaBosnia|BritannicaBosnia]]</ref> - te je 3. ožujka 1992. proglasila samostalnost.<ref>[[#MKSJ Galić|MKSJ Galić]], paragraf 196</ref>

Početkom ožujka 1992., [[Srpska demokratska stranka (BiH)|Srpska demokratska stranka]] (SDS) i [[Stranka demokratske akcije]] (SDA) uspostavili su barikade po Sarajevu. SDS je preuzela kontrolu nad uglavnom sjevernim i zapadnim četvrtima grada.<ref>[[#MKSJ Galić|MKSJ Galić]], paragraf 199</ref>

== Početak sukoba ==

Prema srpskim pogledima, rat je počeo [[Ubistvo srpskog svata u Sarajevu|ubojstvom srpskog svata Nikole Gardovića]], koji je ubijen 1. ožujka 1992.<ref>{{cite web|url=http://www.dnevnik.ba/novosti/bih/podjele-nakon-20-godina-jo%C5%A1-ve%C4%87e-crvene-stolice-naru%C4%8Dene-iz-srbije|title=''Podjele, nakon 20 godina još veće: Crvene stolice naručene iz Srbije?''|publisher=Dnevnik.ba|date=7. travnja 2012|accessdate=9. travnja 2012|archive-date=2014-08-22|archive-url=https://web.archive.org/web/20140822085505/http://www.dnevnik.ba/novosti/bih/podjele-nakon-20-godina-jo%C5%A1-ve%C4%87e-crvene-stolice-naru%C4%8Dene-iz-srbije|dead-url=yes}}</ref> kada je nosio srpsku zastavu.<ref name="turnout"/> Time se međutim ignorira činjenica da je sam [[Alija Izetbegović]] isti dan pokušao smiriti napetost te da nije vjerovao da će biti rata:

{{izdvojeni citat|Možda je bilo izoliranih incidenata, ali oružani sukob ovdje neće izbiti.<ref name="turnout">{{cite web|url=http://www.nytimes.com/1992/03/02/world/turnout-in-bosnia-signals-independence.html?scp=1&sq=wedding%20sarajevo%20march%201992&st=cse|title=''Turnout in Bosnia Signals Independence''|publisher=New York Times|last=Sudetic|first=Chuck|date=2. ožujka 1992|accessdate=9. travnja 2012}}</ref>}}

{{Quote box|width=30%|align=right|citat="Ako ‘oće da se biju, tu smo. Ako’oće, u pičku lepu materinu, ko god hoće da se bije tu smo i jači smo. Ko ‘oće za Alijom da se s nama bije, neka izvoli – izgubiće."|izvor=[[Slobodan Milošević]] u presretnutom razgovoru sa Radovanom Karadžićem (krajem septembra 1991.)<ref>[https://www.b92.net/info/vesti/pregled_stampe.php?yyyy=2003&mm=12&dd=28&nav_id=128667 Transkripti presretnutih razgovora Karadžića i Miloševića]</ref>}}

5. travnja 1992. godine održale su se demonstracije za mir. Pripadnici SDS-a su pucali s krova hotela [[Holliday Inn]] na prosvjednike. Nakon demonstracija održanih na Marijin Dvoru, narod se uputio ka tadašnjem mostu Vrbanja. Snajperisti koji su bili smješteni u objektu nasuprot benzinske crpke su otvorili vatru na ljude. [[Suada Dilberović]] i [[Olga Sučić]] su prve žrtve opsade Sarajeva, a most na kojem su ubijene nosi njihova imena.<ref>{{cite web|publisher=BBC News|url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/europe/1918998.stm|title=''Sarajevo's decade of war and peace''|last=Kroeger|first=Alexandra|date=9. travnja 2002|accessdate=9. travnja 2012}}</ref>

{{Quote box|width=30%|align=right|citat="Moraju znati da oko Sarajeva ima 20.000 naoružanih Srba, pa to nije normalno, pa oni će nestati. Sarajevo će biti karakazan u kojem će izginuti 300.000 muslimana. Pa oni nisu normalni."|izvor=presresnut razgovor [[Radovan Karadžić|Radovana Karadžića]] (listopad 1991.)<ref>[[#Sense-Karadžić|Video snimak Sense Agency]], 7:30</ref>}}

Korpus Romanija VRS-a je sa 18.000 vojnika zatvorio grad u "užem" obruču dugom 55 kilometara ("širi" obruč bio je dug 180 kilometara).<ref name="MKSJ201">[[#MKSJ Galić|MKSJ Galić]], paragraf 201</ref> [[Armija BiH]] imala oko 25.000 vojnika, ali je bila u oskudici oružja.<ref name="jačina"/> U obrani grada pridružio se i [[HVO]] sa 2.000 vojnika, usprkos tome što je bio u sukobu sa Armijom BiH u [[Mostar]]u.<ref>[[#UN-ov izvještaj VI|UN-ov izvještaj VI - 1. The defensive forces]]</ref> Na početku opsade, velik broj Srba je pobjegao iz Sarajeva, a neki su se pridružili [[Vojska Republike Srpske|Vojsci Republike Srpske]] (VRS). Ostali su se preselili u područja pod kontrolom RS-a. Oko 40.000 Srba ostalo je u onim dijelovima grada pod kontrolom službene vlade Bosne i Hercegovine.<ref name="background"/> Od 1.400 [[Židov]]a, u Sarajevu je ostalo samo nekoliko stotina nakon opsade.<ref name="background"/>

U travnju 1992. godine bosanskohercegovačka vlada je tražila povlačenje srpskih vojnih jedinica s brda. Vlada [[Slobodan Milošević|Slobodana Miloševića]] je pristala na povlačenju svih nebosanskih boraca, koji je obuhvaćao neznatan broj. Preostalim bosanskim Srbima, oko 80.000 ljudi, ostavljeno je oružje JNA i oni su se transformirali u VRS,<ref>[[#UN-ov izvještaj VI|UN-ov izvještaj VI - 2. The besieging forces]]</ref> dok je RS izglasila njenu nezavisnost od Republike Bosne i Hercegovine samo nekoliko dana od proglašenja nezavisnosti Republike Bosne i Hercegovine od [[SFRJ|Socijalistične Federativne Republike Jugoslavije]].

== Opsada ==
=== 1992. ===
==== Travanj-svibanj ====
[[Datoteka:Sarajevo_May_2_1992.JPG|lijevo|mini|220px|Karta opsade Sarajeva]]
Nakon masovnih demonstracija za mir, otvorena je vatra na prosvjednike sa brda, čime započinje opsada a građani sve više odlaze u skloništa. Dne 7. travnja bombardirana je zgrada parlamenta u središtu grada.<ref>[[#UN-ov izvještaj VI|UN-ov izvještaj VI]], paragraf 78</ref> Istodobno, petero ljudi je poginulo u borbama oko policijske akademije Sarajeva. Ulice su se ispraznile.<ref>[[#UN-ov izvještaj VI|UN-ov izvještaj VI]], paragraf 79</ref> Nikola Koljević i Biljana Plavšić dali su otkaz u kolektivnom bosanskom predsjedništvu kako bi se priključili političkom životu RS-a.<ref>[[#UN-ov izvještaj VI|UN-ov izvještaj VI]], paragraf 80</ref>

Idući dan, 8. travnja, bombardiranje grada započelo je već u 5:30 ujutro te trajalo dva sata. Gađane su aleje u starom gradu, televizijska stanica i centar za solcijalnu skrb. Po prvi put je proglašena "uzbuna za snajpere". Tog dana je šestero izgubilo živote.<ref>[[#UN-ov izvještaj VI|UN-ov izvještaj VI]], paragraf 81-82</ref> Nakon što je uhićen jedan tjelohranitelj jer je bio snajper, Radovan Karadžić je izjavio:
{{izdvojeni citat|Grad će biti bombardiran od Pala ako policija ne oslobodi tjelohranitelja Nikole Koljevića.}}<ref>[[#UN-ov izvještaj VI|UN-ov izvještaj VI]], paragraf 83</ref>
General JNA Milutin Kukanjac je pak izjavio:
{{izdvojeni citat|Armija nema veze s ovime. Ona će zaštititi ljude.}}<ref>[[#UN-ov izvještaj VI|UN-ov izvještaj VI]], paragraf 84</ref>

Bosanska vlada objavila je "izvanredno stanje zbog mogućeg rata" te pozvala na borbu protiv JNA i paravojske.<ref>[[#UN-ov izvještaj VI|UN-ov izvještaj VI]], paragraf 89</ref> 10. travnja opet je počelo bombardiranje grada od 5:30 ujutro, a snajperi su otvorili vatru i na vatrogasce koji su htjeli ugasiti požar u policijskoj stanici.<ref>[[#UN-ov izvještaj VI|UN-ov izvještaj VI]], paragraf 94</ref> i na starački dom.<ref>[[#UN-ov izvještaj VI|UN-ov izvještaj VI]], paragraf 96</ref> 13. travnja policija je ušla u sukob sa srpskom paravojskom kada je pokušala skloniti barikade u četvrti Mojmilo i Dobrinja.<ref>[[#UN-ov izvještaj VI|UN-ov izvještaj VI]], paragraf 101</ref> Oko 16 sati, [[MiG-21]] JNA probio je zvučni zid i time prouzročio paniku među Sarajlijama.<ref>[[#UN-ov izvještaj VI|UN-ov izvještaj VI]], paragraf 102</ref> Dolaskom [[Cyrus Vance|Cyrusa Vancea]] i promatrača [[EEZ]]-a, borbe su utihnule 14. travnja, ali samo nakratko.<ref>[[#UN-ov izvještaj VI|UN-ov izvještaj VI]], paragraf 103</ref> 15. travnja JNA se ponovno preraspodijelila po predgrađima grada, dok je srpska paravojska granatirala parkirališta i autobusne stanice, uništivši ili oštetivši 24 autobusa i 14 tramvaja.<ref>[[#UN-ov izvještaj VI|UN-ov izvještaj VI]], paragraf 108</ref>
{{Quote box|width=30%|align=left|citat="Srbi će osloboditi Sarajevo, ili sporazumom ili nekim drugim sredstvom."|izvor=Radovan Karadžić za beogradske novine, 15. travnja 1992.<ref>[[#UN-ov izvještaj VI|UN-ov izvještaj VI]], paragraf 113</ref>}}

''[[New York Times]]'' objavio je da Sarajevo počinje izgledati poput "''labirinta barikada, kontrolnih točaka i klopki za tenkove''".<ref>[[#UN-ov izvještaj VI|UN-ov izvještaj VI]], paragraf 117</ref> 18. travnja, nakon što je sarajevska televizija odbila prekinuti emitiranje, granatirana je obližnja tramvajska stanica.<ref>[[#UN-ov izvještaj VI|UN-ov izvještaj VI]], paragraf 120</ref> Armija BiH borila se sa srpskom paravojskom oko tvornice streljiva JNA dok je opet sedmero civila ubijeno taj dan.<ref>[[#UN-ov izvještaj VI|UN-ov izvještaj VI]], paragraf 124</ref> 21. travnja devet granata ispaljenih iz [[minobacač]]a pogodilo je sarajevsku televiziju,<ref>[[#UN-ov izvještaj VI|UN-ov izvještaj VI]], paragraf 131</ref> dok je po prvi put granatirana bolnica, a kola hitne pomoći nisu mogla doći do ranjenih zbog snajpera.<ref>[[#UN-ov izvještaj VI|UN-ov izvještaj VI]], paragraf 133-134</ref>
[[Datoteka:1984 Winter Olympics Sarajevo Sports Complex 1995-06-09 2.JPEG|desno|mini|250px|Olimpijski muzej i groblje u okolici nakon opsade]]
25. travnja granatiran je Olimpijski muzej u 20:30 sati, te je velik dio njegove izložbe uništen u požaru.<ref>[[#UN-ov izvještaj VI|UN-ov izvještaj VI]], paragraf 161</ref> Dva dana kasnije, srpske snage zaustavile su sve konvoje hranom koji su išli prema gradu.<ref>[[#UN-ov izvještaj VI|UN-ov izvještaj VI]], paragraf 171</ref> 2. svibnja odigrao se [[napad na kolonu JNA u Sarajevu]], znan i kao ''incident u Dobrovoljačkoj ulici'', kada je Armija BiH napala konvoj JNA koji je napuštao Sarajevo prema dogovoru o povlačenju. Nakon tog okršaja, 215 pripadnika JNA je zarobljeno a najmanje šest je poginulo.<ref name="reuters">{{cite web| publisher=[[Reuters]]| url=http://in.reuters.com/article/2011/03/07/idINIndia-55380420110307| title=Austria won't send Bosnia general to Serbia| date=7. ožujka 2011| accessdate=7. ožujka 2011| archivedate=2012-10-03| archiveurl=https://web.archive.org/web/20121003023842/http://in.reuters.com/article/2011/03/07/idINIndia-55380420110307| deadurl=yes}}</ref> Motiv je bio razmijeniti te vojnike za predsjednika Izetbegovića, kojeg je dan prije JNA zarobila kada se vraćao sa mirovne konferencije u [[Lisabon]]u na sarajevskom aerodromu.<ref>{{cite web| publisher=New York Times| url=http://www.nytimes.com/1992/05/03/world/sarajevo-s-center-erupts-in-war-weakening-yugoslav-truce-effort.html?scp=1&sq=sarajevo%20may%203%201992&st=cse| author=John F. Burns| title=Sarajevo's Center Erupts in War, Weakening Yugoslav Truce Effort| date=3. svibnja 1992| accessdate=7. ožujka 2011}}</ref>

Usprkos dogovorenom primirju, 3. svibnja srpske snage ponovno pokreću artiljerijsku paljbu na grad te ubijaju deset civila,<ref>[[#UN-ov izvještaj VI|UN-ov izvještaj VI]], paragraf 192</ref> uništavaju zgradu uz cestu Maršala Tita dok je [[Gazi Husrev-begova džamija]], najstarija na Balkanu, oštećena.<ref>[[#UN-ov izvještaj VI|UN-ov izvještaj VI]], paragraf 193</ref> Najmanje 15 vojnika JNA ubijeno je u sukobima sa Armijom BiH tog dana.<ref>[[#UN-ov izvještaj VI|UN-ov izvještaj VI]], paragraf 194</ref> 4. svibnja MiG-ovi JNA napali su ciljeve na planini [[Trebević]].<ref>[[#UN-ov izvještaj VI|UN-ov izvještaj VI]], paragraf 202</ref> U manje od tjedan dana, do novog primirja u srijedu 6. svibnja, poginulo je najmanje 70 osoba u gradu, od toga samo 14 vojnika.<ref>[[#UN-ov izvještaj VI|UN-ov izvještaj VI]], paragraf 212</ref> Dva dana kasnije, granatiranje je opet nastavljeno u području [[Ilidža|Ilidže]].<ref>[[#UN-ov izvještaj VI|UN-ov izvještaj VI]], paragraf 219</ref>

==== Svibanj-prosinac ====
10. svibnja, ''New York Times'' je izvjestio da je otežavanje prolaska konvoja sa hranom ispraznilo trgovine Sarajeva, a da su ljudi bili u redovima kako bi kupili kruh od onih kamiona koji su uspijeli stići do svojih odredišta.<ref>[[#UN-ov izvještaj VI|UN-ov izvještaj VI]], paragraf 224</ref> Po prvi put u 453 godine, srednje škole su zatvorene kako bi se transformirale u centar za starije i nemoćne osobe.<ref>[[#UN-ov izvještaj VI|UN-ov izvještaj VI]], paragraf 226</ref> Istodobno, snage VRS-a počele su zaustavljati patrole UN-a i Međunarodnog odbora Crvenog križa te im oduzimati njihove kamione.<ref>[[#UN-ov izvještaj VI|UN-ov izvještaj VI]], paragraf 231</ref> Još veće nepoštivanje međunarodnih organizacija za mir dogodio se 18. svibnja kada je u Vraniku bombardiran konvoj [[Međunarodni odbor Crvenog križa|Međunarodnog odbora Crvenog križa]], pri čemu je uništeno 4,5 tona hrane i lijekove te ubijen predstavnik te organizacije [[Frederic Maurice]]. Ponovno su za napad optužene snage VRS-a.<ref>[[#Human Rights Watch|Human Rights Watch 1993.]], str. 78</ref> EEZ je 11. svibnja opozvao sve svoje veleposlanike iz Beograda te osudio "ubijanje i protjerivanje stanovništva iz Sarajeva", kao i zauzimanje sarajevske zračne luke, čime je spriječena humanitarna pomoć gradu.<ref>[[#UN-ov izvještaj VI|UN-ov izvještaj VI]], paragraf 232</ref> Idućeg dana, snage VRS-a otvorile su paljbu na četvrt Dobrinje, pri čemu je ubijeno tri civila.<ref>[[#UN-ov izvještaj VI|UN-ov izvještaj VI]], paragraf 234</ref>

[[Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda]] izglasalo je rezoluciju 752 kojom poziva Jugoslaviju da povuče svoje vojnike iz Bosne te da se otvori glavna zračna luka Sarajeva kako bi se osigurao dotok humanitarne pomoći za tamošnje stanovnike.<ref>{{cite web|url=http://www.nato.int/IFOR/un/u920515a.htm|title=''UN SecurityCouncil 3069th Meeting, Resolution S/RES/752''|date=15. svibnja 1992|accessdate=9. travnja 2012|publisher=Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda}}</ref>

Kako bi pokušali probiti opsadu i stići do zaliha hrana i [[lijek]]ova u Visokom, Armija BiH pokrenula je napad na Ilidžu, na što su snage VRS-a otvorile paljbu širom Sarajeva.<ref>[[#UN-ov izvještaj VI|UN-ov izvještaj VI]], paragraf 243-245</ref> Vodile su se i teške bitke za kasarnu Viktor Bubanj, pod kontrolom JNA.<ref>[[#UN-ov izvještaj VI|UN-ov izvještaj VI]], paragraf 249</ref> Granatirane su i UN-ove lokacije, pri čemu je uništeno njihovih 12 kamiona.<ref>[[#UN-ov izvještaj VI|UN-ov izvještaj VI]], paragraf 250</ref>

19. svibnja, u Ilidži je VRS zaustavila kolonu od tisuću automobila i 20 autobusa u kojima su bile izbjeglice koje su htjele napustiti grad i otići u [[Split]]. Oko 5.000 civila je tako postalo taocima te vojske, te su pušteni tek nakon nekoliko dana pregovora. Istodobno, VRS je istjerivala Bošnjake iz onih sarajevskih četvrti koje bi osvojila.<ref>[[#UN-ov izvještaj VI|UN-ov izvještaj VI]], paragraf 269-271</ref> 27. svibnja, u 10 sati ujutro, projektil je pao na skupinu ljudi u redu za kruh te ubio 16 a ranio preko stotinu osoba. Projektil je ispaljen iz brda pod kontrolom VRS-a.<ref>[[#UN-ov izvještaj VI|UN-ov izvještaj VI]], paragraf 299</ref>

16. i 17. svibnja, konvoj UN-a napustio je grad zbog straha od sigurnosti.<ref>{{cite web|last=Sudetic|first=Chuck|url=http://www.nytimes.com/1992/05/18/world/a-fearful-sarajevo-sees-un-s-last-convoys-go.html?scp=5&sq=sarajevo%20may%201992%20&st=cse|title=''A Fearful Sarajevo Sees U.N.'s Last Convoys Go''|date=18. svibnja 1992|accessdate=9. travnja 2012}}</ref> 8. srpnja, [[Organizacija za europsku sigurnost i suradnju]] (OSCE) izbacila je Jugoslaviju iz svojeg članstva zbog umiješanosti u rat u Bosni.<ref>{{cite web|url=http://www.osce.org/item/58332|title=''Serbia and Montenegro suspended as a participating State''|publisher=Organizacija za europsku sigurnost i suradnju|date=8. srpnja 1992}}{{Dead link|date=November 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> 30. svibnja, UN je nametnuo sankcije protiv Jugoslavije.<ref>{{cite web|url=http://www.unhcr.org/refworld/docid/3b00f2122c.html|title=''UN Security Council Resolution 757 (1992) Adopted by the Security Council at its 3082nd meeting, on 30 May 1992''|date=30. svibnja 1992|accessdate=9. travnja 2012|publisher=UNCHR|author=Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda}}</ref>

VRS je, umjesto da se zauzme grad, nastavio s gađanjem s okolnih brda. Ciljevi su bili morenje glađu i demoralizacija stanovništva. 18. lipnja [[Washington Post]] objavio je da "stanovnici Dobrinje jedu travu zbog nedostatka hrane, te da se u posljednja dva tjedna oko 50 ljudi na dan sahranjuje u gradskim parkovima".<ref name="aljazeera"/> Međunarodna zajednica počela je polako reagirati na opsadu grada, slanjem promatrača, [[UNPROFOR]]-a i zračnog koridora kojim bi se snabdijevalo stanovništvo. 28. lipnja, [[François Mitterrand]] posjećuje Sarajevo i otvara zračni koridor prema gradu, ali govori o "katastrofi", a ne o opsadi. Nakon toga je potreba za vojnom intervencijom u visokim vojnim krugovima ocijenjena kao nepotrebna.<ref>{{cite news|title=''CONFLICT IN THE BALKANS; Mitterrand Flies Into Sarajevo; Shells Temper Message of Hope''|date=29. lipnja 1992|accessdate=09-04-2012|last=Burns|first=John F|publisher=New York Times}}</ref>

Zapovjednik snaga VRS-a, general [[Ratko Mladić]], dao je izrazitu naredbu da se gađaju svi nesrpski civilni ciljevi u Sarajevu.<ref>[[#UN-ov izvještaj IV|UN-ov izvještaj IV]], paragraf 298</ref> Granatirana je gradska bolnica (posebno je bila granatirana tijekom vremena za posjete poslijepodne), džamije, crkve i mnogi drugi ciljevi. Niti kola [[hitna pomoć|hitne pomoći]] nisu bila sigurna: 24. lipnja VRS je otvorila paljbu na jedna takva kola te ubila svih šest ljudi u njima, uključujući i ranjenike.<ref>[[#Human Rights Watch|Human Rights Watch 1993.]], str. 79</ref> VRS je i često otvarala paljbu na ljude koje su odlazili na [[pogreb]]e. Neki su ranjeni, neki preminuli.<ref>{{cite news|last=Burns|first=John F.|url=http://www.nytimes.com/1992/08/05/world/shellfire-hits-sarajevo-funeral-for-slain-children.html?pagewanted=all&src=pm|title=''Shellfire Hits Sarajevo Funeral for Slain Children''|publisher=New York Times|date=5. kolovoza 1992|accessdate=09-04-2012}}</ref> 25. kolovoza, na Narodnu knjižnicu u Sarajevu otvorena je tenkovska i artiljerijska vatra. Tom objektu je time nanesena velika šteta i u njemu je buknuo požar. Uništeno je više od milion knjiga i dokumenata pohranjenih u tom objektu, među kojima je bilo i jedinstvenih drevnih rukopisa i knjiga neprocjenjive vrijednosti.<ref>{{cite web|url=http://archive.ifla.org/IV/ifla61/61-riea.htm|title=''Libraries Are Not for Burning: International Librarianship and the Recovery of the Destroyed Heritage of Bosnia and Herzegovina''|publisher=Sveučilište Harvard|first=Andrea|last=Riedlmayer|accessdate=9. travnja 2012}}</ref>

31. prosinca, [[Butros Butros-Gali]], glavni tajnik UN-a, posjetio je grad na Silvestrovo, a dočekali su ga prosvjednici.<ref>[[#UN-ov izvještaj VI4|UN-ov izvještaj VI - 4]], paragraf 1769</ref>

=== 1993. ===
==== Siječanj-lipanj ====
[[Datoteka:APC passes Presidency Sarajevo.jpg|desno|mini|250px|Vozilo UNPROFOR-a vozi se ulicama tijekom opsade, 1993.]]
1. siječnja 1993. Sarajlije su dočekale prvu Novu godinu pod opsadom. Te noći ponovno je otvorena paljba na grad, dok su se snage Armije BiH i VRS ponovno sukobile.<ref>[[#UN-ov izvještaj VI4|UN-ov izvještaj VI - 4]], paragraf 1775</ref> Druga polovina 1992. i prva polovina 1993. godine su predstavile vrhunac opsade grada Sarajeva. Razne su grozote učinjene Sarajlijama uz žestoke gubitke. Neke su ulice bile toliko ugrožene da su nosile naziv "snajperska staza".<ref>{{cite news|publisher=BBC News|url=http://www.bbc.co.uk/news/uk-17390057|title=''Sarajevo: Inside 'sniper alley'''|date=4. travnja 2012|last=Bell|first=Martin|accessdate=09-04-2012}}</ref> Mnogi dijelovi grada kao naprimjer [[Novo Sarajevo]] bili su pod kontrolom VRS-a.

Branitelji grada po naoružanju su bili daleko slabiji od srpskih napadačima. Napadima na srpske kasarne u gradu branitelji Sarajeva su pokušali kompenzirati nedostatak oružja. Neki bošnjački kriminalci koji su u početku rata formirali obrambene jedinice sudjelovali su u trgovini oružjem. Jedan od bosanskih Srba koji su se pridružili Armiji BiH u obrani grada, [[Jovan Divjak]], pokušavao je u tom razdoblju motivirati građane.
{{izdvojeni citat|Nekada sam se glupo ponašao, recimo pretrčavao ulicu gdje je bio snajper. Pa bi mi onda ljudi pljeskali. A ja sam to radio zbog njih, da im dignem moral.<ref name="dalje">{{cite web|url=http://dalje.com/hr-svijet/ja-nisam-srbin-ja-sam-bosanac/29869|title=''Ja nisam Srbin, ja sam Bosanac''|publisher=Dalje|date=27. ožujka 2007.|accessdate=08. 11. 2010.|archive-date=2010-11-19|archive-url=https://web.archive.org/web/20101119145926/http://dalje.com/hr-svijet/ja-nisam-srbin-ja-sam-bosanac/29869|dead-url=yes}}</ref>}}

Sredinom 1993. godine u aerodromskom naselju [[Butmir]] završen je 800 metara dugačak [[Sarajevski ratni tunel]], koji je dozvolio ne samo ranjenima da napuste grad, nego prije svega omogućio opskrbu grada hranom, ali, putem prevazilaženja embarga Ujedinjenih naroda na oružja, i oružjem.<ref>{{cite news|publisher=BBC News|url=http://www.bbc.co.uk/news/uk-17408721|title=''Sarajevo: The 'secret' tunnel under the city''|date=4. travnja 2012|last=Little|first=Alan|accessdate=09-04-2012}}</ref> Početak tunela je u obiteljskoj kući Kolarevih pored staze Sarajevskog aerodroma na Butmiru. Danas je ta kuća muzej ratne povijesti. Najvjerovatnije Sarajevo ne bi preživjelo bez oružja, hrane i lijekova koji su prošli kroz taj tunel.

U svibnju 1993. Ujedinjeni narodi su proširili "sigurnosne zone" i na Sarajevo<ref>{{cite news|title=''1993: UN makes Srebrenica safe haven''
 |url=http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/april/16/newsid_4253000/4253441.stm  |publisher=BBC News  |author= |date=16. travnja 2005 |accessdate=22-10-2010}}</ref> a istog mjeseca tada 17-godišnja Inela Nogić izabrana je za Miss opkoljenog Sarajeva i postala simbol otpora ovog grada. Nogić je prvi put stala na pozornicu na kojoj je osvojila titulu Miss, i s koje je umjesto ''mira u svijetu'' poručila: "''Ne dozvolite da nas ubijaju''".<ref>{{cite news|url=http://www.nacional.hr/clanak/127850/miss-sarajeva-dva-desetljeca-poslije|title=''Miss Sarajeva - dva desetljeća poslije''|date=6. travnja 2012|accessdate=09-04-2012|publisher=Nacional|archive-date=2012-04-09|archive-url=https://web.archive.org/web/20120409035647/http://www.nacional.hr/clanak/127850/miss-sarajeva-dva-desetljeca-poslije|dead-url=yes}}</ref>

1. lipnja, tijekom [[Kurban-bajram]]a, dva projektila su ispaljena na nogometnu utakmicu u Dobrinji, gdje se okupilo 200 gledatelja. Eksplozija je ubila 15 ljudi.<ref>{{cite news|url=http://www.guardian.co.uk/world/1993/jun/02/warcrimes.fromthearchive|title=''Blood and tears end a soccer game which no one could win''|publisher=Guardian|last=Schork|first=Kurt|date=2. lipnja 1993|accessdate=09-04-2012}}</ref>

[[Mušan Topalović]], zapovjednik 10. brdske brigade Armije BiH, započeo je osvetničke pohode protiv srpskih stanovnika koji su ostali u Sarajevu. Odvezeni su iz svojih domova, opljačkani te katkad ubijeni u jami "Kazani", u kojoj je pronađeno 29 leševa.<ref>{{cite news|url=http://www.nytimes.com/1997/11/12/world/postscript-to-sarajevo-s-anguish-muslim-killings-of-serbs-detailed.html?pagewanted=all&src=pm|title=''Postscript to Sarajevo's Anguish: Muslim Killings of Serbs Detailed''|publisher=New York Times|author=Chris Hedges|date=12. studeni 1997|accessdate=01-09-2012}}</ref>
==== Srpanj-prosinac ====
[[Datoteka:Evstafiev-mladic-sarajevo1993w.jpg|lijevo|mini|220px|Ratko Mladić, zapovjednik VRS-a, stiže na zrakoplovnu luku u Sarajevo radi pregovora]]
1. srpnja, VRS je navela da je uvela "cestarinu" u rasponu od 140 do 350 $ za kamione i vozila [[UNHCR]]-a.<ref>[[#UN-ov izvještaj VI7|UN-ov izvještaj VI7]], paragraf 2813</ref> U subotu, 3. srpnja, ispaljeno je preko tisuću projektila na grad te ubilo sedmero ljudi, što je najveći opseg bombardiranja u skoro mjesec dana. Kao odgovor na napad, Armija BiH krenula je u protuofenzivu napadom na četvrti pod kontrolom VRS: [[Vogošća]], Rajlovac, Ilidža and Nedžarići.<ref>[[#UN-ov izvještaj VI7|UN-ov izvještaj VI7]], paragraf 2821-2822</ref> 4. srpnja, nastao je zastoj u raspodjeli humanitarne pomoći: službenici UN-a su odlučili dati 20 do 25 % pomoći vlastima RS, što je otprilike jednako broju stanovnika Sarajeva pod njihovom kontrolom u to doba. Međutim, vlasti RS-a su tražili 50 % pomoći. Kada je UN to odbio, RS je blokirala sve konvoje koji su prenosili gorivo. Nakon natezanja, službenici su VRS-u dali jedan od ukupno četiri kamiona sa gorivom. Kada su na zračnoj luci zahtijevali još jedan kamion, UN je odbio, zbog čega Sarajevo dva tjedna nije dobilo 70 tona goriva potrebno za održavanje struje.<ref>[[#UN-ov izvještaj VI7|UN-ov izvještaj VI7]], paragraf 2829</ref> Također, usprkos dolasku ljeta, u grad je stizalo samo 2 % [[pitka voda|pitke vode]] u usporedbi sa količinom prije rata.<ref>[[#UN-ov izvještaj VI7|UN-ov izvještaj VI7]], paragraf 2830</ref> 9. srpnja šefica UNHCR-a Sadako Ogata u Ženevi je upozorila da u prosjeku svaki građanin Sarajeva dnevno ima manje od 2,5 litara vode dnevno te da se očekuje da će stanje biti još gore.<ref name="aljazeera">{{cite web|url=http://balkans.aljazeera.net/makale/hronologija-opsade-sarajeva|title=''Kronologija opsade Sarajeva''|publisher=Al Jazeera Balkans|date=6. travnja 2012|accessdate=9. travnja 2012}}{{Dead link|date=November 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref>

12. srpnja, u Dobrinji, u ulici Hakije Turajlića 39, jedna minobacačka granata kalibra 82&nbsp;mm ispaljena je na skupinu ljudi u redu za vodu kraj pumpe. 12 ljudi je ubijeno, među njima i 6-godišnje dijete, a neki su još imali kontejnere vode zavezane na leđima. Vatra je otvorena s teritorija pod kontrolom VRS-a, približno iz pravca zapad-sjeverozapad.<ref>[[#UN-ov izvještaj VI7|UN-ov izvještaj VI7]], paragraf 2874-2875</ref> Nestašica vode dovela je do 750 zabilježenih slučajeva [[tifus]]a tog ljeta.<ref>[[#Bethlehem|Bethlehem 1997.]], str. xlviii</ref> Zbog odbijanja vlade BiH u popravljanju električne mreže koja snabdijeva pogon streljiva u Vogošći, VRS je isključila dovod struje i plina Sarajevu.<ref>[[#UN-ov izvještaj VI7|UN-ov izvještaj VI7]], paragraf 2880</ref> 15. srpnja, oko 8.500 bošnjačkih izbjeglica je potražilo utočište u području [[Bjelašnica|Bjelašnice]] nakon pada Trnova.<ref>[[#UN-ov izvještaj VI7|UN-ov izvještaj VI7]], paragraf 2890</ref> VRS je nekoliko dana kasnije napjzad propustila konvoj sa gorivom - prvo je opskrbljena gradska pekara, a zatim glavna crpka za dotok vode te bolnica koja je trebala gorivo za generatore.<ref>[[#UN-ov izvještaj VI7|UN-ov izvještaj VI7]], paragraf 2894</ref>
[[Datoteka:Sarajevo siege garbage.jpg|desno|mini|250px|Kontejneri puni otpada tijekom zime 1993.]]
15. kolovoza, nakon skoro tri mjeseca, struja i voda su obnovljeni u dijelovima grada.<ref>[[#Bethlehem|Bethlehem 1997.]], str. xlvix</ref> David P. Forsythe, suradnik Međunarodnog odbora Crvenog križa, usporedio je vladu BiH sa vladom [[Biafra|Biafre]] jer je "iskorištavala bošnjačke žrtve" kako bi navela Zapad na intervenciju, te je u tu svrhu "usporila dotok ptike vode u Sarajevo". Američka administracija i Europa su pak oklijevali aktivno se uključiti u rat jer su se bojali novog scenarija po uzoru na [[Vijetnam]].<ref>[[#Forsythe|Forsythe 2007.]], str. 68</ref> 6. rujna obnovljena je nastava u gradu, no učenici su su smiješteni po garažama, podrumima i stepenicama jer u školama vlasti ne bi mogle garantirati za njihovu sigurnost.<ref>[[#UN-ov izvještaj VI8|UN-ov izvještaj VI8]], paragraf 3303</ref>

24. kolovoza Vijeće sigurnosti usvaja rezoluciju 859 kojom "izražava zabrinutost" zbog opsade grada, te osuđuje "osvajanje teritorija silom".<ref>{{cite web|url=http://www.unhcr.org/refworld/docid/3b00f161f.html|publisher=UNHCR|author=Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda|title=''Resolution 859 (1993) Adopted by the Security Council at its 3269th meeting, on 24 August 1993''|date=24. kolovoza 1993|accessdate=1. rujna 2012}}</ref>

Od kada su iz Armije BiH izbačeni kriminalci i odmetnici u listopadu 1993., Divjak je naveo da je vojska poboljšala disciplinu i sposobnost.<ref name="ReferenceA">[[#UN-ov izvještaj VI9|UN-ov izvještaj VI9]], paragraf 4016</ref> Prema UNHCR-u, u gradu je do listopada 1993. bilo 68.200 [[izbjeglica]], što je 21 % ukupnog stanovništva Sarajeva.<ref>[[#Mann et al|Mann et al]], str. 4</ref> Na [[Božić]], 689 projektila je ispaljeno na grad, a nekoliko je palo u blizini bolnice Koševo.<ref name="ReferenceA"/> 27. prosinca, VRS je osvojila rovove Armije BiH u Vogošći, nakon čega su snage Bosne izvršile protunapad: 321 projektil je ispaljen na Sarajevo a 70 na položaje pod srpskom kontrolom.<ref>[[#UN-ov izvještaj VI9|UN-ov izvještaj VI9]], paragraf 4033</ref> Granatirano je područje [[Grbavica|Grbavice]].<ref>[[#UN-ov izvještaj VI9|UN-ov izvještaj VI9]], paragraf 4037</ref> Nekoliko dana prije dočeka Nove godine, oko tisuću Sarajlija je autobusima evakuirano iz grada, dok je dr. Ismet Cerić po prvi put skovao novi termin, "Sarajevski sindrom", kako bi opisao stanje straha građana u tom gradu.<ref>[[#UN-ov izvještaj VI9|UN-ov izvještaj VI9]], paragraf 4059-4060</ref> 31. prosinca, tri projektila su pala na ulicu Vase Miškina te usmrtila troje a ranila 20-ak osoba.<ref>[[#UN-ov izvještaj VI9|UN-ov izvještaj VI-9]], paragraf 4065</ref>

=== 1994. ===
{{glavni|Masakri na Markalama}}
{| class="wikitable" style="float: right;"
|+ Godišnja razina crijevnih bolesti u Sarajevu tijekom rata<ref>[[#Mann et al|Mann et al 1994.]], str. 11</ref> 
|-
! Bolest|| 1992. || 1993. || Porast 
|-
| Hepatitis A || 72 || 644 || 89 puta 
|-
| Enterokolitis || 3.718 || 12.612 || 34 puta
|-
| Bakterijska dizenterija || 110 || 218 || 2 puta  
|}

Usprskos smanjenom trendu, ubijanja su nastavljena. Na [[Nova godina|Novu godinu]], 93 projektila je ispaljeno na grad.<ref>[[#UN-ov izvještaj VI10|UN-ov izvještaj VI-10]], paragraf 4069</ref> Granatiranje je započelo u ponoć, upravo kada je američka sopranistica [[Barbara Hendricks]] držala koncert unutar zgrade televizije BiH, gdje se okupilo 200-injak gledatelja. Neke od njih je nakon koncerta evakuiralo osoblje UN-a.<ref>[[#UN-ov izvještaj VI10|UN-ov izvještaj VI-10]], paragraf 4074</ref> 70-godišnju ženu zakopale su ruševine nakon što su njenu zgradu pogodila dva projektila.<ref>[[#UN-ov izvještaj VI10|UN-ov izvještaj VI-10]], paragraf 4076</ref> Idući dan, projektil ispaljen na stan u Omladinskoj ulici 2 - udaljen 500-injak metara od predsjedništva BiH - ubio je šest članova obitelji Tatarević, a jedini preživjeli bio je 77-godišnji djed.<ref>[[#UN-ov izvještaj VI10|UN-ov izvještaj VI-10]], paragraf 4088</ref> Isti dan, jedan projektil je pao na gomilu djece koja su odlazila iz škole u zapadnom Sarajevu, te ubio jedno dijete.<ref>[[#UN-ov izvještaj VI10|UN-ov izvještaj VI-10]], paragraf 4089</ref> 5. siječnja, grad je ponovno postao odsječen od vode. UNPROFOR je objavio da je glavna opskrba strujom onesposobljena između Reljeva i [[Buća Potok]]a tijekom Božića, neće biti popravljena do sredine mjeseca zbog potrebe za odobrenjem popravka napajanje između Vogošće i [[Velešići|Velešića]].<ref>[[#UN-ov izvještaj VI10|UN-ov izvještaj VI-10]], paragraf 4121-4122</ref> 11. siječnja, projektil je sletio ispred ulaza zgrade Međunarodnog odbora Crvenog križa - koja se nalazi u blizini televizije - te usmrtio 66-godišnju srpkinju Ljeposavu Pajić, koja je htjela poslati pismo svojoj unuci koja se nalazila u onom dijelu Sarajeva pod kontrolom VRS-a kako bi ju zamolila da joj pošalje mlijeko u prahu i slike svadbe.<ref>[[#UN-ov izvještaj VI10|UN-ov izvještaj VI-10]], paragraf 4199</ref>

11. siječnja ulazno-sletne staze zračne luke su granatirane te je tako na nekoliko dana onemogućena dostava hrane UN-a.<ref>[[#UN-ov izvještaj VI10|UN-ov izvještaj VI-10]], paragraf 4200-4202</ref> 18. siječnja Sarajevo je imalo svoj prvi dan bez ijedne zabilježene smrti od početka godine. Naime, obilni [[snijeg]] je smanjio vidljivost te je stoga aktivnost snajpera prekinuta.<ref>[[#UN-ov izvještaj VI10|UN-ov izvještaj VI-10]], paragraf 4250-4251</ref>

22. siječnja na područje Alipašinog polja pale su tri minobacačke granate. Prva granata je pala na park iza stambenih zgrada u Bosanskoj ulici 4, a druga i treća granata pale su ispred tih zgrada, gdje su se igrala djeca. Šestoro djece je poginulo, a pet odraslih je ranjeno.<ref>[[#UN-ov izvještaj VI10|UN-ov izvještaj VI-10]], paragraf 4273</ref> Vatra je otvorena sa teritorija pod kontrolom VRS-a. Sarajlije su pokušavale održati koliko-toliko normalan život: jedna znamenita epizoda bila je kazališna predstava antiratnog mjuzikla "[[Kosa (mjuzikl)|Kosa]]" koja je privukla puno gledatelja zbog paralele rata u Vijetnamu i opsade grada.<ref>[[#Maček|Maček 2009.]], str. 56</ref>

4. veljače, projektil je ispaljen na ljude u redu za brašno u Dobrinji (petak je bio "dan brašna") te usmrtio devet ljudi.<ref>[[#UN-ov izvještaj VI10|UN-ov izvještaj VI-10]], paragraf 4365</ref> Izravan artiljerijski napad na otvorenu, krcatu tržnicu na Merkalama 5. veljače odnio je 66 života a ranio preko 200 ljudi. Međunarodna zajednica pozvala je VRS da povuče teško naoružanje iz grada, no ovi su samo dopsutili da ih UN "stavi pod nadzor".<ref>{{cite news|publisher=BBC News|url=http://www.bbc.co.uk/news/uk-17439158|title=''Sarajevo: 1994 market massacre kills 66''|date=4. travnja 2012|last=Little|first=Alan|accessdate=09-04-2012}}</ref>

U jednom od bizarnijih događaja, Karadžić je pozvao ruskog pisca i političara, [[Eduard Limonov|Eduarada Limonova]], u Pale na obilazak grada. Novinarka Slavenka Drakulić ovako je opisala taj susret:
{{izdvojeni citat|Godinama, kad god bi pomislila na Karadžića, jedan mi prizor nikada nije izlazio iz glave...Karadžić stiže sa gostom, ruskim piscem Eduardom Limonovom. Sarajevo leži pod opsadom ispred njih, jasno mogu vidjeti svaku zgradu, svaku ulicu, svako drvo. Idealan položaj za snajpere. Obučen u crni kaput, sa šalom oko vrata pošto je zima, Karadžić galantno i sa smiješkom nudi svojem gostu "jedinstvenu priliku" koja nalikuje caru, gospodaru života i smrti. On nudi Limonovu da pokuša pucati iz mitraljeza koji je usmjeren prema gradu. Tek tako, radi zabave. "Pokušaj", on kaže, kao da izaziva Limonova. Kao u filmu u kojem kralj nudi svoju pušku gostu kako bi ubijao divlje životinje. Samo što u gradu žive ljudi, a ne životinje. Limonov prihvaća izazov, klekne pred oružjem i puca. Svi su oduševljeni, Limonov također, on je kao jedan od njih! Usprkos činjenici što je umjetnik, on nije kukavica.<ref>{{cite news|url=http://www.guardian.co.uk/commentisfree/2008/jul/23/radovankaradzic.warcrimes2|last=Drakulić|first=Slavenka|title=''First justice. Next, truth. Only then is reconciliation possible''|publisher=Guardian|date=23. srpnja 2008|accessdate=09-04-2012}}</ref>}}
[[Datoteka:Evstafiev-bosnia-cello.jpg|mini|250px|desno|Ruševine gradske vijećnice]]

14. kolovoza, uz posredstvo UNPROFOR-a, potpisan je "''Antisnajperski sporazum''" između Vahida Karavelića, predstavnika Armije BiH, i Dragomira Miloševića, predstavnika VRS-a, kojim se predviđa prestanak snajperskih napada.<ref>[[#MKSJ Milošević|MKSJ Milošević]], paragraf 53</ref> Sporazum je smanjio snajperske napade šest tjedana, ali nakon toga UNPROFOR je objavio kako su obje strane prekršile sporazum i nastavile sa snajperskim napadima.<ref>[[#MKSJ Milošević|MKSJ Milošević]], paragraf 55</ref>
Papa Ivan Pavao II potvrdio je u rujnu posjetu Sarajevu, ali je svejedno morao otkazati zbog straha od sigurnosti. 1. prosinca, zatvorena je zračna luka; nestalo je plina; "Velepekari" je isključena struja zbog neplaćenih računa, te je tako Sarajevo opet ostalo bez kruha usred zime.

24. rujna [[Vijeće sigurnosti]] donijelo je rezoluciju 942 kojom se u jednim od najstrožih izjava osuđuje RS zbog odbijanja teritorijalnog dogovora kojim bi se završio rat u Bosni, te uvodi sankcije na bilo kakve gospodarske aktivnosti pod kontrolom bosanskih Srba, zamrzava sredstva te uvodi zabranu putovanja istima. Također se prilikom uspostavljanja tih mjera zabranjuje skretanje povlastica na područje pod kontrolom RS-a, ali i [[RSK]]-a.<ref>{{cite web|url=http://www.unhcr.org/refworld/docid/3b00f1504.html|title=''Resolution 942 (1994) Adopted by the Security Council at its 3428th meeting, on 23 September 1994''|publisher=UNHCR|author=Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda|date=24. rujna 1994|accessdate=25. travnja 2012}}</ref> 23. prosinca, potpisan je novi sporazum o primirju. UNPROFOR je objavio kako je broj oružanih incidenata potom spao za 90 %, ali već u ožujku iduće godine, snage VRS ponovno su pojačale svoje vojne aktivnosti.<ref>[[#MKSJ Milošević|MKSJ Milošević]], paragraf 57-59</ref>

=== 1995. ===
{{glavni|Operacija Namjerna sila}}
[[Datoteka:Sarajevo Tunnel II.jpg|desno|mini|250px|[[Sarajevski ratni tunel|Sarajevski tunel]]]]
7. travnja jedna modificirana avio-bomba pala je na stambeno naselje u Hrasnici, u podnožju planine [[Igman]], uništivši pritom jednu kuću i oštetivši jedanaest kuća. Granata je imala za posljedicu civilne žrtve – jedna je osoba poginula, a tri su ranjene. Vatra je otvorena s Ilidže, s teritorija pod kontrolom VRS-a.<ref name="Karadžić21">[[#MKSJ Karadžić|MKSJ Karadžić]], str. 21</ref>

24. svibnja, na asfalt u ulici Safeta Zajke pao je i eksplodirao jedan projektil, usmrtivši dvoje i ranivši petoro ljudi. Vatra je otvorena s teritorija pod kontrolom VRS-a iz pravca jugoistoka. Jedna modifiicirana avio-bomba pala je na Majdansku ulicu bb. Poginula su dva civila, a šest ih je ranjeno. Istog mjeseca, pogođena je zgrada kod stambenog bloka u ulici Safeta Hadžića, uništivši tri gornja kata stambene zgrade. Nakon te eksplozije uslijedilo je nekoliko artiljerijskih granata. Više zgrada je teško oštećeno. Dvije osobe su teško ranjene.<ref name="Karadžić21"/>

16. lipnja jedna avio-bomba ispaljena je s teritorija pod kontrolom VRS-a iz pravca sjeverozapada. Bomba je pala na zgradu sveučilišnog medicinskog centra i onkološkog odjeljenja u ulici Dositejeva 4-a. Nanesena je velika šteta, a tri osobe su lakše ranjene. Istog dana, jedan projektil je eksplodirao pored zgrade br. 10 na Trgu međunarodnog prijateljstva, pri čemu je sedam ljudi lakše ranjeno, a okolni
objekti su znatno oštećeni.<ref name="Karadžić22">[[#MKSJ Karadžić|MKSJ Karadžić]], str. 22</ref> Istog dana, oko 15:20 sati, jedna minobacačka granata kalibra 120&nbsp;mm pala je na grupu od otprilike 50-70 civila koji su stajali u redu za vodu u ulici Marka Oreškovića, na Dobrinji. Poginulo je sedam ljudi, a dvanaest je ranjeno. Granata je ispaljena s Nedžarića, s teritorija pod kontrolom VRS-a.<ref name="Karadžić22"/> 28. lipnja ponovno je pojačan napad na grad kada je avio-bomba pogodila zgradu TV u Sarajevu. Jedna osoba je poginula, a 28 je ranjeno. Vatra je također otvorena s Ilidže, s teritorija pod kontrolom VRS-a.<ref name="Karadžić22"/>

22. kolovoza, oko 09:20 sati, jedna modificirana eksplozivna naprava eksplodirala je na stepeništu između drugog i trećeg kata zgrade BITAS u ulici Zmaja od Bosne 64. Jedna osoba je poginula, a jedna je zadobila teške ozljede. Naprava je ispaljena s teritorija pod kontrolom VRS-a, na jugozapadu.<ref name="Karadžić22"/>

28. kolovoza ispaljen je još jedan projektil na krcatu tržnicu te ubio 37 a ranio najmanje 90 ljudi,<ref>{{cite news|publisher=BBC News|url=http://www.bbc.co.uk/news/uk-17402772|title=''Sarajevo: Another market massacre''|date=4. travnja 2012|last=Bell|first=Martin|accessdate=09-04-2012}}</ref><ref name="guardian"/> nakon čega je međunarodna zajednica odlučila intervenirati.

==== Intervencija međunarodne zajednice i kraj rata ====

1995. godine međunarodne snage su se suprotstavile vojsci VRS-a. Srpske snage su napale jednu točku za skupljanje oružja koja je bila pod zaštitom Ujedinjenih naroda, što je [[NATO]] tjeralo na zračne udarce na skladišta oružja bosanskih Srba.<ref>{{cite web|title=''Serbs kill again in Sarajevo''|url=http://edition.cnn.com/WORLD/Bosnia/updates/sep95/9-02/9pm/index.html|publisher=[[CNN]]|author=Jackie Shymanski|date = 02. 09. 1995.|accessdate = 29. 08. 2010.}}</ref> Srbi su pokušavali spriječiti te napade putem uzimanja talaca 370 vojnika Ujedinjenih naroda,<ref>[[#Goldstein|Goldstein 1996.]], 25. V 1995.</ref> ali u naprijetku sukoba VRS morala se postepeno povlačiti. Grijanje i opskrba strujom i vodom su se vratili u grad.

Poslije masovnog ubijanja u istočnobosanskom gradu [[Srebrenica]], međunarodna zajednica je bila prisiljena reagirati. Krajem kolovoza 1995. godine NATO-ovi avioni su počeli bombardirati položaje VRS-a u Bosni i Hercegovini te SVK-a u Hrvatskoj. Istovremeno "''[[Rapid Reaction Force]]''" Ujedinjenih naroda pod zapovjedništvom [[Velika Britanija|Velike Britanije]] i [[Francuska|Francuske]] gađa srpske položaje oko Sarajeva minobacačima sa Igmana. U listopadu 1995. godine sklopljeno je [[primirje]] i kasnije te godine [[Daytonski sporazum]] je Bosni i Hercegovini - i Sarajevu - donio mir.

U sklopu s Daytonskim sporazumom Sarajevo je poslije rata podijeljeno u dva dijela. Jedan dio pripada novo-formiranoj Federaciji Bosne i Hercegovine i u njemu se nalazi vlada države i vlada Federacije, a jedan dio (istočni) pripada Republici Srpskoj. Granica između ta dva entiteta je na [[Dobrinja|Dobrinji]] kod aerodroma.

Iako je tada slijedilo jedno razdoblje stabilizacije i normalizacije, bošnjačka vlast je tek 29. veljače 1996. godine opsadu Sarajeva objavila završenom. Iako je sporazum u Daytonu potpisan u prosincu 1995., projektil ispaljen mjesec dana kasnije iz Grbavice, tada još pod kontrolom VRS-a, je 9. siječnja 1996. pogodio tramvaj i ubio jednu ženu te ranio 19 ljudi. To su bile zadnje žrtve opsade.<ref name=NewYorkTimes>"[http://www.nytimes.com/1996/01/10/world/sarajevo-grenade-leaves-one-dead-and-19-wounded.html Sarajevo Grenade Leaves One Dead And 19 Wounded]" (10 siječnja 1996). The New York Times.</ref>

== Posljedice ==
[[Datoteka:Sarajevo 1996 destroyed apartment.jpg|lijevo|mini|250px|Uništen stambeni kompleks nakon rata]]
[[Datoteka:1984 Winter Olympics Sarajevo Sports Complex 1995-06-09 2.JPEG|thumb|U okolici [[Olimpijska dvorana Zetra|Olimpijske dvorane Zetra]] je uspostavljeno groblje u kojem su pokopani poginuli civili nakon opsade]]
U ovom su vremenu bile napadnute mnoge civilne zgrade. Izvještaji ističu da je već u rujnu 1993. godine na tisuće zgrada u Sarajevu bilo srušeno i sve ostale zgrade bile su manje ili više oštećene. Tome pripadaju bolnice, novinarske agencije, industrijske zgrade, zgrade vlasti, vojarne i baze UN-a. Među važnijim objektima se nalaze zgrada Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine i [[Vijećnica]], koja je [[25. travnja]] 1992. godine izgorjela zajedno s mnoštvom nenadoknadivih djela povijesti i kulture. Sarajevo je prije rata opskrbljivalo stanovništvo sa 210.000 [[kubični metar|kubičnih metara]] vode dnevno, što je otprilike 200 litara po osobi. Tijekom rata, bilo je moguće opskrbiti samo dvije do tri litre vode po osobi dnevno. Prije rata, godišnje je obavljeno pet tisuća popravaka na vodovodu, no tijekom rata bilo je moguće obaviti samo 300 popravaka zbog opasnosti od metaka.<ref>[[#Mann et al|Mann et al 1994.]], str. 7</ref> Zbog nestašice električne energije, bolnice su morale obavljati operacije uz svijeću a doktori sa hladnim rukama. Također, vladao je nedostatak zavoja, lijekova, proteza i ostale opreme.<ref>[[#Mann et al|Mann et al 1994.]], str. 8</ref> Do listopada 1993., u prosjeku je samo 20 % djece [[Cijepljenje|cijepljeno]] godišnje.<ref>[[#Mann et al|Mann et al 1994.]], str. 9</ref>

Gađanje grada je koštalo mnogo ljudskih života. Prilikom pojedinih gađanja ubijene su desetine i ranjene stotine ljudi. Jedan strašan primjer za to je pokolj na otvorenoj tržnici "Markale", gdje su u veljači 1994. godine granate ispaljene sa srpskih položaja na [[Špicasta stijena|Špicastoj stijeni]] pogodile masu ljudi i uzeli život 66 Sarajlija.<ref name="siege lifted"/><ref name="guardian">{{cite web|title=Radovan Karadzic claims Bosnian Muslims 'killed own people' in Sarajevo |url=http://www.guardian.co.uk/world/2010/mar/02/radovan-karadzic-siege-sarajevo-myth|publisher=Guardian|author=Mark Tran|date = 02. 03. 2010.|accessdate = 29. 08. 2010.}}</ref> Kao odgovor na ta gađanja [[UN]] su srpskim snagama diktirale jedan ultimatum prijeteći da će ih bombardirati, ukoliko ne pristanu na povlačenje svojih težih oružja do jedne određene točke. Pristali su pred krajem ultimatuma i od onog trenutka gađanje Sarajeva se postepeno smanjilo, što se može smatrati kao početak puta ka završavanju rata. Nestašica hrane dovela je drastičnih načina na koji su građani preživljavali: primjerice, ljudi su lovili i jeli [[golub]]ove.<ref>[[#Vulliamy|Vulliamy 1994.]], str. 189</ref> [[12. listopada]] [[1994]]., [[UNHCR]] je objavio da je međunarodni zračni humanitarni konvoj ušao u 467. dan, čime je blokada Sarajeva nadmašila blokadu [[Berlin]]a, gdje je zračni humanitarni konvoj trajao 462 dana, od lipnja [[1948]]. do rujna [[1949]]. Do tada, UN je objavio da je bilo 7.272 letova koji su donijeli ukupno 81.948 tona hrane i druge humanitarne pomoći Sarajevu.<ref name="UNCOE"/>

Karadžić je izjavio da VRS nije imala nikakve veze s Markalama nego da su "Bošnjaci gađali svoje vlastite ljude kako bi inicirali djelovanje NATO-a". Također je tvrdio da su "Bošnjaci pretvorili škole i bolnice u vojne instalacije te su stoga one bile legitimne mete."<ref name="guardian"/>

=== Žrtve i štete ===
[[Datoteka:Evstafiev-bosnia-sarajevo-grave-digger-shovels.jpg|desno|mini|250px|Groblje u Sarajevu]]
{| class="wikitable" style="float: right;"
|+ Broj poginulih u Sarajevu (civila i vojnika) od 1991. do 1995.<ref name="idc"/> 
|-
! Godina|| Bošnjaci || Srbi || Hrvati || ostali 
|-
| 1991. || 9 ||8 || 1 || 0 
|-
| 1992. || 5.199 || 2.043 || 458 || 108
|-
| 1993. || 2.473 || 698 || 184 || 37
|-
| 1994. || 809 || 376 || 50 || 10
|-
|1995. || 799 || 343 || 43 || 5
|-
|Ukupno || 9.289 || 3468 || 736 || 160
|}

Tijekom opsade umrlo je oko 14.000 ljudi, od čega 5.604 civila (među njima 643 djece<ref name="idc"/>) a bilo je oko 56.000 djelomično i teško ranjenih. 4/5 svih žrtava dogodilo se 1992. i 1993. godine.<ref name="idc"/> Od 5.604 mrtvih civila, 3.899 su Bošnjaci (70 %), 1.133 Srbi (20 %), 439 Hrvati (8 %) te 133 ostali.<ref name="idc"/>

Broj stanovnika se nakon rata smanjio sa 520.000 na 349.000, a kasnije se broj povećao za 89.000 ljudi, raseljenih Bošnjaka iz istočne Bosne. Etničke podjele, koje je SDS zastupao, postale su trajne tako da je stanovništvo Sarajeva promijenjeno: Robert Donia procjenjuje da su nakon rata Bošnjaci činili 89 % stanovništva: njihov udio povećao se od 1991. do 1998. sa 252.000 na 304.000 pripadnika, dok se broj Srba smanjio sa 157.000 na 18.000. Broj Hrvata spao je sa 35.000 na 21.000 pripadnika.<ref>[[#Donia|Donia 2006.]], str. 346</ref>

Tijekom opsade, broj samoubojstava u Sarajevu je dramatično porastao, broj [[pobačaj]]a se udvostručio a broj rođene djece smanjio za 50 %.<ref>[[#UN-ov izvještaj VI|UN-ov izvještaj VI]], paragraf 23-24</ref> Od 65.000 do 80.000 djece u gradu, najmanje 40 % je doživjelo da snajperi izravno pucaju na njih.<ref>[[#UN-ov izvještaj VI|UN-ov izvještaj VI]], paragraf 22</ref>

Vlada Bosne i Hercegovine je procjenila da je granatiranje uništilo preko 10.000 apartmana, a oštetila preko 100.000. Od stalih zgrada, 23 % je ozbiljno oštećeno, 64 % dijelomično oštećeno, a 10 % minimalno oštećeno.<ref name="UNCOE">[[#UN-ov izvještaj VI|UN-ov izvještaj VI - C. Summary of the battle and siege]]</ref>

Neke od granatiranih i oštećenih objekata su: [[bolnica]] Koševo, vojna bolnica, bolnica Jezero, zgrade Oslobođenje, zgrade radija i televizije, [[pošta]]nski ured, televizijski toranj, [[tramvaj]]i, hotel Bristol, [[hotel]] Europa, sveučilišne zgrade, [[tržnica]], [[Židovi|židovska]] i ostala groblja u gradu, olimpijske lokacije, glavna [[knjižnica]], Islamska teološka škola, džamije, Olimpijski muzej, zgrada Velepekara, nacionalni muzej, tvornica čokolade, narodna [[banka]], veterinarski fakultet, zgrada Elektroprivreda, predsjednička zgrada, parlament, sarajevska sudnica, sjedište [[UNPROFOR]]-a i drugi.<ref name="UNCOE"/>

Prema procjenama, na Sarajevo je ispaljeno 64.490 granata i projektila u prve dvije godine opsade ili otprilike 329 dnevno. Najviše je bilo [[22. srpnja]] 1993., kada je ispaljeno 3.777 projektila na grad.<ref name="UNCOE"/> Sveukupno, procjenjuje se da je između 480.000<ref name="žene u crnom"/> i 500.000 projektila ispaljeno na grad.<ref>[[#Preez Bezdrob|Preez Bezdrob 2006.]], str. 166</ref>

== Suđenja MKSJ-a ==
[[Datoteka:Evstafiev-Radovan Karadzic 3MAR94.jpg|desno|mini|150px|Bivši predsjednik RS-a, Radovan Karadžić, osuđen je, između ostalog, i za za opsadu Sarajeva]]
[[Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije]] (MKSJ) je optužio nekoliko zapovjednika za ratne zločine tijekom opsade. 2003. donio je prvu presudu za opsadu Sarajeva.
* [[Stanislav Galić]], zapovjednik korpusa Romanija, je zbog kampanje terora protiv Sarajlija, uključujući masakr na Markalama, proglašen krivim za [[teror]] i [[zločin protiv čovječnosti]] te osuđen na doživotnu zatvorsku kaznu.<ref>{{cite web|url=http://www.dw.de/dw/article/0,,2484221,00.html|title=''Galiću doživotni zatvor''|date=1. prosinca 2006|accessdate=1. rujna 2012|publisher=Deutsche Welle}}</ref>
* [[Dragomir Milošević]], zapovjednik istog korpusa, dobio je 29 godine zatvora.<ref>{{cite web|url=http://www.icty.org/sid/10268|title=''Žalbeno vijeće djelomično potvrdilo osuđujuće presude Dragomiru Miloševiću i umanjilo mu kaznu na 29 godina zatvora''|publisher=MKSJ|date=12. listopada 2009|accessdate=9. travnja 2012}}</ref> Tijekom izrečenja presude, sudac Patrick Robinson je rekao: "''Nije bilo sigurnog mjesta u Sarajevu...Moglo se nastradati bilo kada i bilo gdje''."<ref>{{cite news |url=http://www.guardian.co.uk/world/2007/dec/12/warcrimes|title=''General who led Sarajevo siege jailed for war crimes'' |date=12. prosinca 2007 |publisher=Guardian|accessdate = 29. 08. 2010.}}</ref> 
* MKSJ je bivšeg načelnika Generalštaba [[Vojska Jugoslavije|Vojske Jugoslavije]], generala [[Momčilo Perišić|Momčila Perišića]], isprva 2011. proglasio krivim i osudio ga na kaznu od 27 godina zatvora za [[raketiranje Zagreba]] i za pomoć i podržavanje opsade i terora civila u Sarajevu.<ref>{{cite news|publisher=Nacional|url=http://www.nacional.hr/clanak/115757/presuda-momcilu-perisicu|title=Perišiću 27 godina zatvora za teror u Sarajevu i Srebrenici te raketiranje Zagreba|date=6. rujna 2011|accessdate=09-04-2012|archive-date=2019-02-16|archive-url=https://web.archive.org/web/20190216035456/https://www.nacional.hr/clanak/115757/presuda-momcilu-perisicu|dead-url=yes}}</ref> Drugom, pravomoćnom presudom, Perišić je oslobođen svih optužbi jer je žalbeno vijeće zaključilo kako je on "pomagao srpske vojne formacije u sklopu njihovih općih napora, a ne kako bi ih usmjerio na počinjenje pojedinih zločina". Prema nalazima te presude, Perišić je samo kao vojnik izvršavao naređenja donesena u Vrhovnom savjetu obrane (VSO) SR Jugoslavije. Kada je stupio na dužnost načelnika Generalštaba VJ 1993., odluka VSO o pomoći vojskama van Srbije već je donesena, a Perišić ju je samo provodio, ne izlazeći iz zadanih okvira.<ref name="Jungvirth">{{cite web| url=http://www.slobodnaevropa.org/content/konacna-presuda-haga-perisic-oslobodjen-za-zlocine-u-bih-i-hrvatskoj/24914171.html| title=Konačna presuda Haga: Perišić oslobođen za zločine u BiH i Hrvatskoj| date=28. veljače 2013| publisher=Slobodna Evropa| accessdate=28. veljače 2013|author=Goran Jungvirth}}</ref><ref>{{cite web| url=http://www.icty.org/sid/11221| publisher=Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslvaiju | title=Appeals Chamber Acquits and Orders Release of Momčilo Perišić| accessdate=28. veljače 2013}}</ref> Ipak, u svojoj presudi, MKSJ navodi da je SRJ putem Perišića odobrila isporuku od 800.000 metaka, 2.000 pušaka i 5.400 snajperskih strojnica VRS-u samo u studenom 1993. godine te 721.250 metaka, 27.130 granata, 900 projektila, 50 mina, 100 raketa i 350 detonatora u prosincu iste godine.<ref>[[#MKSJ Perišić|MKSJ Perišić]], str 325-326</ref> Velik dio tog oružja korišten je u vojnoj kampanji protiv Sarajeva.
* [[Radovan Karadžić]], bivši predsjednik Republike Srpske, se također našao na suđenju 2009., između ostalog zbog zločina tijekom opsade grada.<ref>{{cite news |url=http://www.nacional.hr/clanak/81638/u-haagu-nastavljen-postupak-protiv-karadzica-izvodenjem-prvog-svjedoka |title=''U Haagu nastavljen postupak protiv Karadžića izvođenjem prvog svjedoka'' |date=13. 04. 2010. |publisher=[[Nacional]] |accessdate=29. 08. 2010. |archive-date=2010-09-01 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100901123257/http://www.nacional.hr/clanak/81638/u-haagu-nastavljen-postupak-protiv-karadzica-izvodenjem-prvog-svjedoka |dead-url=yes }}</ref> 2016. je prvostupanjskom presudom proglašen krivim za [[teror]], nezakonite napade na civile i ubojstva u Sarajevu, te je osuđen na 40 godina zatvora.<ref>{{cite web|title=''UN welcomes historic guilty verdict against Radovan Karadžić''|publisher=UN News Centre|date=24. 3. 2016|url=http://www.un.org/apps/news/story.asp?NewsID=53537#.VvUeWtLNzIU|author=}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.nytimes.com/2016/03/25/world/europe/radovan-karadzic-verdict.html?rref=collection%2Ftimestopic%2FKaradzic%2C%20Radovan&action=click&contentCollection=timestopics&region=stream&module=stream_unit&version=latest&contentPlacement=4&pgtype=collection&_r=0 |publisher=[[New York Times]]|date=24. 3. 2016|title=''Radovan Karadzic, a Bosnian Serb, Is Convicted of Genocide''|author=Marlise Simons}}</ref><ref>{{cite web|title=Radovan Karadžić sentenced to 40 years for Srebrenica genocide|publisher=Guardian|date=24. 3. 2016|url=http://www.theguardian.com/world/2016/mar/24/radovan-karadzic-criminally-responsible-for-genocide-at-srebenica|author=}}</ref> 
* [[Ratko Mladić]] je također optužen za opsadu grada.<ref>{{cite news |url=http://www.nacional.hr/clanak/108910/biografija-krvnika-procitajte-tko-je-ratko-mladic-i-za-kakve-ga-monstruoznosti-terete |title=''Biografija krvnika: Pročitajte tko je Ratko Mladić i za kakve ga monstruoznosti terete'' |date=26. svibnja 2011 |publisher=[[Nacional]] |accessdate=29. 08. 2010. |archive-date=2011-05-29 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110529160501/http://www.nacional.hr/clanak/108910/biografija-krvnika-procitajte-tko-je-ratko-mladic-i-za-kakve-ga-monstruoznosti-terete |dead-url=yes }}</ref>

Tužitelji su opsadu pred MKSJ-om ovako saželi:
:{{izdvojeni citat|Opsada Sarajeva, kako je popularno dobila naziv, je bila epizoda tolike ozloglašenosti u sukobu u bivšoj Jugoslaviji da se mora vratiti natrag u razdoblje [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] kako bi našli neku usporedbu u europskoj povijesti. Od tada nijedna profesionalna vojska nije provela kampanju neumoljivog nasilja protiv stanovnika europskog grada kako bi ih smanjili do stanja srednjovjekovnog lišavanja u kojoj su bili u stalnom strahu od smrti. U razdoblju pokrivenom u ovoj optužnici, nije bilo sigurnog mjesta za Sarajlije, niti kod kuće, škole, bolnice, od namjernog napada.}}<ref>[[#MKSJ Galić|MKSJ Galić]], paragraf 2</ref>

== Komemoracije ==
[[Datoteka:Sarajevo Red Line.jpg|desno|mini|150px|U znak sjećanja na žrtve opsade, 2012. u Sarajevu je postavljeno 11 tisuća crvenih stolica]]
5. travnja 2012., na 20. godišnjicu početka opsade grada, postavljen je 11.541 crveni stolac na glavnoj cesti, ukupne dužine od 800 metara, u znak sjećanja na poginule žrtve grada. Projekt je nazvan 'Sarajevska crvena linija'.<ref>{{cite news|publisher=Jutarnji list|title=''Rijeka crvenih stolaca u središtu Sarajeva: 11.541, po jedan za svakog poginulog''|url=http://www.jutarnji.hr/rijeka-crvenih-stolaca-u-sredistu-sarajeva--11-541--po-jedan-za-svakog-poginulog/1020011/|date=6. travnja 2012|accessdate=09-04-2012|archive-date=2012-04-09|archive-url=https://web.archive.org/web/20120409012801/http://www.jutarnji.hr/rijeka-crvenih-stolaca-u-sredistu-sarajeva--11-541--po-jedan-za-svakog-poginulog/1020011|dead-url=yes}}</ref> [[Žene u crnom]] su istog datuma na Trgu Republike u u Beogradu organizirale komemoraciju za žrtve opsade.<ref name="žene u crnom">{{cite web|url=http://www.zeneucrnom.org/index.php?option=com_content&task=view&id=783|publisher=Žene u crnom|title=''20 godina OD AGRESIJE NA BOSNU I HERCEGOVINU''|accessdate=9. travnja 2012}}</ref>

Iste godine otvoren je "Muzej opsade" pod nazivom "Umijeće življenja 1992.-1996."<ref>{{cite news|url=http://www.dnevniavaz.ba/vijesti/sarajevo/88867-predstavljen-muzej-opsade-umijece-zivljenja-1992-1996-video.html|publisher=Dnevni Avaz|title="Muzej opsade - Umijeće življenja 1992-1996" (VIDEO)|author=Redakcija Dnevnog Avaza|date=4. travnja 2012|accessdate=09-04-2012|archivedate=2012-04-08|archiveurl=https://web.archive.org/web/20120408014652/http://www.dnevniavaz.ba/vijesti/sarajevo/88867-predstavljen-muzej-opsade-umijece-zivljenja-1992-1996-video.html|deadurl=yes}}</ref>

== Filmovi ==
* [[Remake (film)|Remake]]
* [[Ostavljeni]]
* [[U zemlji krvi i meda]]
* [[Grbavica (2006.)|Grbavica]]
* [[Dobro došli u Sarajevo]]

== Izvori ==
=== Reference ===
{{reflist|2}}

=== Izvještaji ===
{{refbegin}}
* {{cite book|ref=UN-ov izvještaj IV|last=Bassiouni|first=M. Cherif|title=Final report of the United Nations Commission of Experts established pursuant to security council resolution 780 (1992), Annex IV – The policy of ethnic cleansing|date=28. prosinca 1994|url=http://www.ess.uwe.ac.uk/comexpert/ANX/IV.htm|publisher=[[Ujedinjeni narodi]]|accessdate=9. ožujka 2012|archiveurl=https://web.archive.org/web/20110604020502/http://www.ess.uwe.ac.uk/comexpert/ANX/IV.htm|archive-date=2011-06-04|deadurl=}}
* {{cite book|ref=UN-ov izvještaj VI|title=Final report of the United Nations Commission of Experts established pursuant to security council resolution 780 (1992), Annex VI – Study of the battle and siege of Sarajevo|last=Bassiouni|first=M. Cherif|publisher=[[Ujedinjeni narodi]]|date=28. prosinca 1994|url=http://www.ess.uwe.ac.uk/comexpert/ANX/VI-01.htm|accessdate=9. travnja 2012|archive-date=2011-06-04|archive-url=https://web.archive.org/web/20110604023055/http://www.ess.uwe.ac.uk/comexpert/ANX/VI-01.htm|deadurl=yes}}
* {{cite book|ref=UN-ov izvještaj VI4|title=Final report of the United Nations Commission of Experts established pursuant to security council resolution 780 (1992), Annex VI – Study of the battle and siege of Sarajevo (04/10)|last=Bassiouni|first=M. Cherif|publisher=[[Ujedinjeni narodi]]|date=28. prosinca 1994|url=http://www.ess.uwe.ac.uk/comexpert/ANX/VI-04.htm|accessdate=9. travnja 2012|archive-date=2011-06-29|archive-url=https://web.archive.org/web/20110629015256/http://www.ess.uwe.ac.uk/comexpert/ANX/VI-04.htm|deadurl=}}
* {{cite book|ref=UN-ov izvještaj VI7|title=Final report of the United Nations Commission of Experts established pursuant to security council resolution 780 (1992), Annex VI – Study of the battle and siege of Sarajevo (07/10)|last=Bassiouni|first=M. Cherif|publisher=[[Ujedinjeni narodi]]|date=28. prosinca 1994|url=http://www.ess.uwe.ac.uk/comexpert/ANX/VI-07.htm|accessdate=9. travnja 2012|archive-date=2011-06-29|archive-url=https://web.archive.org/web/20110629022355/http://www.ess.uwe.ac.uk/comexpert/ANX/VI-07.htm|deadurl=}}
* {{cite book|ref=UN-ov izvještaj VI8|title=Final report of the United Nations Commission of Experts established pursuant to security council resolution 780 (1992), Annex VI – Study of the battle and siege of Sarajevo (08/10)|last=Bassiouni|first=M. Cherif|publisher=[[Ujedinjeni narodi]]|date=28. prosinca 1994|url=http://www.ess.uwe.ac.uk/comexpert/ANX/VI-08.htm|accessdate=9. travnja 2012|archive-date=2011-06-29|archive-url=https://web.archive.org/web/20110629022434/http://www.ess.uwe.ac.uk/comexpert/ANX/VI-08.htm|deadurl=}}
* {{cite book|ref=UN-ov izvještaj VI9|title=Final report of the United Nations Commission of Experts established pursuant to security council resolution 780 (1992), Annex VI – Study of the battle and siege of Sarajevo (09/10)|last=Bassiouni|first=M. Cherif|publisher=[[Ujedinjeni narodi]]|date=28. prosinca 1994|url=http://www.ess.uwe.ac.uk/comexpert/ANX/VI-09.htm|accessdate=9. travnja 2012|archive-date=2011-06-29|archive-url=https://web.archive.org/web/20110629022325/http://www.ess.uwe.ac.uk/comexpert/ANX/VI-09.htm|deadurl=}}
* {{cite book|ref=UN-ov izvještaj VI10|title=Final report of the United Nations Commission of Experts established pursuant to security council resolution 780 (1992), Annex VI – Study of the battle and siege of Sarajevo (10/10)|last=Bassiouni|first=M. Cherif|publisher=[[Ujedinjeni narodi]]|date=28. prosinca 1994|url=http://www.ess.uwe.ac.uk/comexpert/ANX/VI-10.htm|accessdate=9. travnja 2012|archive-date=2011-06-29|archive-url=https://web.archive.org/web/20110629022408/http://www.ess.uwe.ac.uk/comexpert/ANX/VI-10.htm|deadurl=}}
{{refend}}
=== Literatura ===
{{refbegin}}
* {{cite book|ref=Bethlehem|first=Daniel|last=Bethlehem|url=http://books.google.hr/books?id=7SczBzxA6-IC&dq=The+%22Yugoslav%22+crisis+in+international+law:+General+issues&hl=hr&source=gbs_navlinks_s|title=The "Yugoslav" crisis in international law: General issues|publisher=[[Cambridge University Press]]|year=1997|isbn=9780521463041}}
* {{cite book|ref=Donia|last=Donia|first=Robert J.|title=Sarajevo: A Biography|year=2006|url=http://books.google.hr/books?id=ACvJHam2_-oC&dq=sarajevo+siege&hl=hr&source=gbs_navlinks_s|publisher=[[University of Michigan Press]]|isbn=9780472115570}}
* {{cite book|ref=Forsythe|last=Forsythe|first=David P.|url=http://books.google.hr/books?id=-2FPAAllJEMC&dq=srebrenica+after+world+war+II&hl=hr&source=gbs_navlinks_s|title=The International Committee of the Red Cross: a neutral humanitarian actor|publisher=Taylor & Francis|location=Oxford|year=2007|isbn=9780415341516}}
* {{cite book| ref=Goldstein|last=Goldstein|first=Ivo| title=Kronologija: Hrvatska, Europa, Svijet|publisher=Novi Liber|year=1996|location=Zagreb|isbn=9536045125}}
* {{cite book|ref=Maček|last=Maček|first=Ivana|title=Sarajevo Under Siege: Anthropology in Wartime|year=2009|url=http://books.google.hr/books?id=1DHDVf2ITy0C&dq=sarajevo+school+siege&hl=hr&source=gbs_navlinks_s|isbn=9780812241266|publisher=[[University of Pennsylvania Press]]}}
* {{cite book|ref=Mann et al|last=Mann, Drucker, Tarantola & McCabe|first=Jonathan, Ernest, Daniel & Mary Pat|title=Bosnia: The War Against Public Health|year=1994|url=http://www.ippnw.org/pdf/mgs/1-3-mann.pdf|publisher=Medicine & Global Survival|volume=1|access-date=2013-02-28|archivedate=2019-06-21|archiveurl=https://web.archive.org/web/20190621012838/https://www.ippnw.org/pdf/mgs/1-3-mann.pdf|deadurl=yes}}
* {{cite book|ref=Human Rights Watch|first=Ivana|last=Nizich|title=War Crimes in Bosnia-Hercegovina: A Helsinki Watch Report, Opseg 1|url=http://books.google.hr/books?id=nltdtAo38K0C&dq=Red+Cross+Convoy+Attacked+En+Route+to+Sarajevo+1992&hl=hr&source=gbs_navlinks_s|location=New York City|publisher=Human Rights Watch|year=1993|isbn=9781564320834}}
* {{cite book|ref=Preez Bezdrob |last=Preez Bezdrob |first=Anne Marie du|title=Sarajevo Roses: War Memoir of a Peacekeeper|year=2006|publisher=Oshun|isbn=9781770070318}}
* {{Cite book|author=Sense Agency|ref=Sense-Karadžić|url=http://sense-agency.com/tv_tribunal.27.html?vid=89|title=''TV Tribunal 429''|date=30. listopad 2009|publisher=Sense-Agency.com|access-date=2013-02-28|archivedate=2016-03-04|archiveurl=https://web.archive.org/web/20160304233823/http://sense-agency.com/tv_tribunal.27.html?vid=89|deadurl=yes}}
* {{cite book|ref=Vulliamy|last=Vulliamy|first=Ed|title=Seasons in hell: understanding Bosnia's war|year=1994|publisher=Simon & Schuster|location=New York City|isbn=9780671713454}}
{{refend}}
=== Enciklopedije ===
* {{Cite book|isbn=9781593393106|ref=BritannicaBosnia|title=Bosnian conflict|url=http://www.britannica.com/EBchecked/topic/1365562/Bosnian-conflict/281167/Background|last=Malcolm|first=Noel L.|publisher=[[Encyclopædia Britannica]]|year=2010|lokacija=Chicago, Illinois|datum=2012}}
=== Ostali izvori ===
{{refbegin}}
* {{Cite book|url=http://www.icty.org/x/cases/galic/tjug/en/gal-tj031205e.pdf|title=The Prosecutor vs. Stanislav Galić - Judgement and Opinion|publisher=MKSJ|accessdate=9. travnja 2012|ref=MKSJ Galić|date=5. prosinca 2003}}
* {{Cite book|accessdate=9. travnja 2012|ref=MKSJ Karadžić|url=http://www.icty.org/x/cases/karadzic/ind/bcs/090227.pdf|publisher=MKSJ|title=''Tužitelj Međunarodnog suda protiv Radovana Karadžića - Treća izmijenjena optužnica''|date=27. veljače 2009}}
* {{Cite book|url=http://www.icty.org/x/cases/dragomir_milosevic/tjug/en/071212.pdf|title=The Prosecutor vs. Dragomir Milošević - Judgement|publisher=MKSJ|accessdate=9. travnja 2012|ref=MKSJ Milošević|date=12. prosinca 2007}}
* {{Cite book|url=http://www.icty.org/x/cases/perisic/tjug/en/110906_judgement.pdf|title=The Prosecutor vs. Momčilo Perišić - Judgement|publisher=MKSJ|accessdate=9. travnja 2012|ref=MKSJ Perišić|date=6. rujna 2011}}
{{refend}}

== Poveznice ==
* [[Historija Sarajeva]]
* [[Povijest Bosne i Hercegovine|Povijest Bosne]]
* [[Rat u Bosni i Hercegovini]]
* [[Srbija u jugoslovenskim ratovima]]
* [[Udruženi zločinački poduhvat]]

== Vanjske poveznice ==
{{WProjekti
|commonscat     = Siege of Sarajevo 
}}
* [http://www.bhdani.com/arhiva/251/t25156.shtml Kronologija opsade Sarajeva] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130522161154/http://bhdani.com/arhiva/251/t25156.shtml |date=2013-05-22 }}
* [http://www.bbc.co.uk/news/world-europe-17636640 20. godišnjica opsade Sarajeva] članak na BBC News
* [http://dnevnik.hr/vijesti/svijet/sarajlije-se-prisjetile-mislim-da-su-zrtve-poginule-uzalud.html Sarajevo se praznim gledalištem prisjeća 11.541 žrtve opsade] Dnevnik.hr
* [http://www.dw.de/dw/article/0,,15863674,00.html?maca=bos-standard_feed-bos-10037-xml 11.541 stolica za poginule građane Sarajeva]
* [http://www.sa92.ba/v1/index.php?&lang=en SA92.BA: Sarajevo 1992. – 1996. Foto galerija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160303182602/http://www.sa92.ba/v1/index.php?&lang=en |date=2016-03-03 }}
* [https://www.b92.net/info/vesti/pregled_stampe.php?yyyy=2003&mm=12&dd=28&nav_id=128667 Transkripti presretnutih razgovora Karadžića i Miloševića]

{{Ratovi u Jugoslaviji}}

[[Kategorija:Rat u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Historija Sarajeva]]
[[Kategorija:Opsade|Sarajevo]]
[[Kategorija:JNA]]