Baskija (autonomna zajednica)
| |||||
 Geografski položaj Autonomne zajednice Baskije u Španjolskoj | |||||
| Glavni grad | Vitoria-Gasteiz | ||||
| Površina - ukupno |
14 po veličini - 7,235 km² | ||||
| Stanovništvo - Ukupno |
7 po veličini - 2,185,405 (2011.) | ||||
| Politički status | Autonomna zajednica | ||||
| Statut usvojen | 25. oktobar 1979. | ||||
| ISO 3166-2 | ES-PV | ||||
| Broj predstavnika u Las Cortes Generales Kongres Senat |
19 15 | ||||
| Predsjednik | Iñigo Urkullu | ||||
| Službene stranice | |||||
Autonomna zajednica Baskija (baskijski: Euskal Autonomia Erkidegoa, španjolski: Comunidad Autónoma Vasca) je španjolska autonomna zajednica, smještena na sjeverozapadu Španjolske.
Autonomna zajednica Baskija obuhvaća provincije; Álava, Gipuzkoa i Biskaja (Vizcaya/Bizkaia).[1]
Baskija je svojom površinom od 7,235 km², -14 po veličini autonomna zajednica, a sa svojih 2,185,405 stanovnika[2] sedma u zemlji. Sa sjevera graniči sa Biskajskim zaljevom sa istoka sa autonomnom zajednicom Navarrom, sa juga sa La Riojom i sa zapada sa Kantabrijom.[1]
Planine Pirineja razdvajaju španjolsku od francuske Baskije na sjeveroistoku; međutim, etnički slična autonomna zajednica Navarre čini većinu granice s francuskom baskom. Današnja Autonomna zajednica Baskija osnovana je nakon usvajanja statuta o autonomiji 1979. Vlada autonomne zajednice sastoji se od predsjednika i parlamenta, a administrativni centar je Vitoria-Gasteiz.[1]
Planine po Biskaji i Gipuzkoji su jako strme, pa su rijeke kratke i brze, sa isklesanim dubokim kanjonima.[1]
Prosječna godišnja količina padavina je oko 1.270 mm, ali čak preko 1.500 mm padne oko San Sebastiana, polovica od tog padne u slivu rijeke Ebro Na sjeveroistoku prevladava Oceanska klima, koju karakteriziraju relativno jake i redovite padavine, dok na jugu Álave u međuplaninskom pojasu već prevladava neka vrsta polumediteranske klime.[1]
Stanovnici sliva rijeke Ebro žive po malim selima, usred svojih polja, oranica i vinograda. Nasuprot tome stanovnici Pirineja žive po vrlo razbacanim pojedinačnim farmama, na rijetkim mjestima u planini koja omogućuju oranice.[1]
Brza industrijalizacija Baskije sredinom 19. vijeka rezultirala je eksplozivnim rastom obalnih gradova San Sebastián i Bilbao, na račun naselja u zaleđu. Tako da je i danas najgušće naseljen pojas uz obalu (oko 4 / 5 Baska živi u metropolskom Bilbau.[1]
Provincija Álava je još uvijek najruralniji baskijski kraj, iako je i njen administrativni centar Industrijaliziran još pedesetih.[1]
Provincije Gipuzkoa i Biskaja su jako Industrijalizirane, još od kraja srednjeg vijeka kad se počela intenzivno iskapati željezna ruda i sjeći drva. Metalurgija je koncentrirana u Bilbau i duž obala rijeke Nervión. Pored industrije Bilbao je jedan od vodećih financijskih centara Španjolske, a nakon otvaranja Guggenheimova muzeja 1997. postao je i turistički centar.[1]
Po Baskiji ima tvornica i izvan Bilbaua koje proizvode kojekakve proizvode od metalnih do prehrambenih artikala i kemikalija. Velika tvornica celuloze i papira nalazi u Tolosi na obali rijeke Oria. Velik je turistički centar je San Sebastián na obali Biskajskog zaljeva.[1]
Baski dugo traže autonomiju, njihov separatistički pokret tridesetih godina prošlog vijeka uspio je 5. oktobar 1936. proglasiti autonomiju Baskijska nacionalistička partija formirala je autonomnu vladu i sklopila savez sa republikanskim snagama protiv generala Francisca Franca za vrijeme građanskog rata (1936.-39). Nakon republikanskog poraza, Franco je ukinuo baskijsku autonomiju 1939. i ugušio separatistički pokret, pa su brojni lideri emigrirali. Buntovni nezadovoljnici su 1959. osnovali terorističku organizaciju ETA koja je svojim akcijama destabilizirala Španjolsku u više navrata.[1]
Nakon restauracije demokracije u Španjolskoj sedamdesetih, Baskija je ponovno od 1979. imala autonomiju a Baskijska nacionalistička partija ponovno je postala vodeća politička partija u regiji. Kako je ETA nastavila sa svojim akcijama pala je i popularnost Baskijske partije pa je na parlamentarnim izborima 2009. izgubila vlast, i morala ući u koaliciju sa drugim političkim partijama. Tek kad se ETA 2011. odrekla terorizma Baskijska partija, se sljedeće godine vratila na vlast.[1]
- Gobierno Vasco (es)
| Autonomne zajednice | Andaluzija • Aragonija • Asturija • Balearski otoci • Baskija • Estremadura • Galicija • Kanarski otoci • Kantabrija • Katalonija • Kastilja-La Mancha • Kastilja i León • La Rioja • Madrid • Murcia • Navara • Valencija |  |
|---|---|---|
| Autonomni gradovi | ||
| Plazas de soberanía | ||