Prijeđi na sadržaj

Ewa Majewska

Izvor: Wikipedija
Ewa Majewska

Eva Alisja Majevska (Ewa Alicja Majewska, 1978) je poljska filozofkinja, politička aktivistkinja, feministkinja i pisac. U toku 1990-tih i 2000-tih bila je uključena u anarhističke, ekološke i ženske društvene pokrete, kao i pokrete protiv državnih granica. Trenutno je saradnica Instituta za kulturna istraživanja u Berlinu.[1]

Biografija

[uredi | uredi kod]

Majevska je studirala na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Varšavi. Odbranila je doktorat na temu filozofskih koncepata porodice na Univerzitetu u Varšavi 2007. godine. Predavala je studije roda na Institutu za primijenjene društvene nauke Univerziteta u Varšavi (2003-2014). U zimskom semestru 2009-2010. godine bila je dio istraživačke grupe pod vođstvom Beatris Bejn na Univerzitetu Berkli u Kaliforniji. 2010. godine je učestvovala u GeXcel projektu na Univerzitetu Orebro u Švedskoj, u okviru koga je razvijala feminističku kritiku neoliberalizma inspirisanu klasičnim i savremenim konceptima ljubavi. Živi u Varšavi i predaje studije roda. Predavala je i držala pozicije na Jagelonijan Univerzitetu u Krakovu, Institutu za istraživanja čoveka u Beču, te Institutu za kultura istraživanja u Berlinu.

Objavila je četiri knjige na poljskom jeziku i uredila četiri zbornika. Objavila je i preko 50 članaka i eseja na engleskom, njemačkom, francuskom, ukrajinskom i poljskom, u časopisima kao što su "Signs. Journal for Women in Culture and Society", "Springerin", "e-flux", "Third Text", "Journal of Utopian Studies" or "Jacobin". Njeno sadašnje istraživanje je posvećeno Hegelovoj filozofiji, feminističkoj kritičkoj teoriji i kulturama antifašizma. Njena sljedeća knjiga, “Feministički antifašizam” biće objavljena 2021. godine od strane uglednog izdavača VERSO.[1]

Aktivistički i zagovarački rad

[uredi | uredi kod]

Volontirala je za poljsku Indymedia i radila u ženskom odjelu Odbora za pomoć i obranu potisnutih radnica. Također je autor izvještaja o nasilju nad ženama u obitelji i intimnim odnosima za poljski ogranak Amnesty International (2005) [2]. Trenutno je aktivna u udruzi "Prema djevojkama" i inicijativi za slobodu u kulturi Indeks 73. Do 2014. članica je Sporazuma o ženama od 8. ožujka.

Politički rad

[uredi | uredi kod]

Pridružila se stranci Lewica Razem (Lijevo Zajedno) 2015. Godine. Na parlamentarnim izborima 2015. godine stala je kao kandidatkinja za Sejm u varšavskom okrugu s 26. mjesta na Totalnoj listi [3]. U sklopu stranke sudjelovala je u radu statutarnog povjerenstva, a također je suosnovala program 'Zajedno za kulturu'. U svibnju 2016. izabrana je u nacionalni revizijski odbor stranke, a u lipnju 2017. u nacionalno vijeće [4]. Od 2018 nije članica partije.

Teorijski rad

[uredi | uredi kod]

Njen filozofski rad se kreće između frankfurtske škole, teorija Žila Deleza i socijalističkog feminizma. Teme kojima se bavi su rod, porodica, granice i migracije, mediji, a često piše o pitanjima slobode i moći. Ona razvija analitička sredstva koja socijalnu imaginaciju usmjeravaju ka emancipaciji.

Izabrana bibliografija

[uredi | uredi kod]

Knjige

  • Art as a guise? Censorship and other paradoxes of politicizing culture. Krakow: Ha!art corporation, 2013, ISBN 978-83-64057-30-4.
  • Feminism as a social philosophy. Sketches from family theory. Warsaw: Difin, 2009. ISBN 978-83-7641-091-3.
  • Ewa Majewska, Jan Sowa (ed.): Zniewolony umysł 2. Krakow: korporacja ha!art, 2007, ISBN 83-89911-61-2.
  • Martin Kaltwasser, Ewa Majewska, Kuba Szreder (ed.): Futurism of industrial cities. Kraków: korporacja ha!art, 2007. ISBN 978-83-89911-70-4.
  • E. Majewska, E. Rutkowska, Equal School, House of Polish-German Cooperation, Gliwice, 2007.
  • A. Wolosik, E. Majewska, Sexual harassment Stupid fun or serious matter, Diffin Publishing House, Warsaw, 2011.

Članci

References

[uredi | uredi kod]
  1. 1,0 1,1 https://www.versobooks.com/books/3820-feminist-antifascism
  2. „Archive copy”. Arhivirano iz originala na datum 2015-02-07. Pristupljeno 2015-02-07. 
  3. „Archive copy”. Arhivirano iz originala na datum 2016-02-13. Pristupljeno 2020-07-12. 
  4. http://partiarazem.pl/2017/06/wybralismy-wladze-krajowe/
pFad - Phonifier reborn

Pfad - The Proxy pFad of © 2024 Garber Painting. All rights reserved.

Note: This service is not intended for secure transactions such as banking, social media, email, or purchasing. Use at your own risk. We assume no liability whatsoever for broken pages.


Alternative Proxies:

Alternative Proxy

pFad Proxy

pFad v3 Proxy

pFad v4 Proxy