Prijeđi na sadržaj

Gruž

Izvor: Wikipedija
Pogled na naselje Gruž s vidikovca Nuncijata

Gruž (tal. Gravosa) je jedan od gradskih kotara grada Dubrovnika.

Općenito

[uredi | uredi kod]

Gruž je stambeno i poslovno naselje u Dubrovniku izgrađeno u nekoliko faza od ranog 13. stoljeća i još uvijek se gradi. Sastoji se od obiteljskih kuća, stambenih zgrada i nebodera, te brojnih poslovnih zgrada.

Geografija

[uredi | uredi kod]

Gruž se, u odnosu na Stari grad, nalazi 2 km zapadno na južnim padinama brda Srđ, iznad gruškog zaljeva.

Obuhvaća predio grada od rta Kantafig na zapadu do prevlake za poluotok Lapad i Ilijine glavice na istoku, te od Jadranske turističke ceste na sjeveru do obale zaljeva pomorske luke Gruž na jugu.

Historija

[uredi | uredi kod]

Nastanak i razvoj

[uredi | uredi kod]

Gruž je bio prvo veće naselje izvan zidina starog Grada u čijem je zaljevu dubrovačka vlastela za vrijeme Dubrovačke Republike gradila svoje vile i ljetnikovce. Gradnja lijepo uređenih kuća započela je u 13. stoljeću, a ekspanziju doživjela u ranom 16. stoljeću. Razvojem grada razvijao se i Gruž pa je s vremenom postao stambeno, poslovno, industrijsko i trgovačko središte Dubrovnika u kojem je teretno-putnička luka, a u naselju je bio i željeznički kolodvor te sve dubrovačke tvornice.

Domovinski rat

[uredi | uredi kod]

Stanovnici Gruža su za vrijeme rata u Hrvatskoj odigrali veliku ulogu u obrani Dubrovnika od agresije i osvajnja juga Hrvatske, pa je tako u Gružu u svibnju 1991. godine osnovan prvi dragovoljački odred grada Dubrovnika čiji zapovjednik je bio pukovnik Krešo Klarić. Tijekom rata u potpunosti je uništena hladnjača u luci Gruž, a brojni stambeni i poslovni objekti te brodice i brodovi u Gružu i gruškoj luci su oštećeni ili u potpunosti izgorjeli.

Papa Ivan Pavao II u Dubrovniku

[uredi | uredi kod]

Dne 6. lipnja 2003. godine, tijekom pastoralnog pohoda Hrvatskoj, papa Ivan Pavao II. je, na oltaru postavljenom u gruškoj luci, proglasio blaženom Mariju Propetog Isusa Petković te nakon toga održao propovijed pred oko 50.000 vjernika iz Dubrovnika i onih pristiglih iz svih krajeva Hrvatske i BiH. U spomen na taj događaj, ulica koja vodi od Kantafiga do gruške tržnice prozvana je ulicom Pape Ivana Pavla II. U toj istoj ulici kraj crkve Sv. Križa podignut je spomenik u njegovu čast.

Stanovništvo

[uredi | uredi kod]

U gradskom kotaru Gruž trenutno živi oko 17000 stanovnika, većinom Hrvata.

Nazivi naselja

[uredi | uredi kod]

Gruž je podijeljen u nekoliko naselja:

  • Kantafig
  • TUP
  • Gruška obala
  • Nuncijata
  • Šipčine
  • Neboderi

Gospodarstvo

[uredi | uredi kod]
Zgrada Atlantske plovidbe otvorena 2014. godine
Autobusni kolodvor Dubrovnik na Kantafigu

Gruž je ekonomsko i poslovno središte grada Dubrovnika. U njemu su smještena sjedišta brojnih tvrtki; konzulat Velike Britanije; luka Gruž s vezovima za putničke trajekte, megacruisere i jahte; putničke agencije; mjenjačnice; najveća dubrovačka tržnica koju stanovnici Dubrovnika zovu Placa; robne kuće Srđ i Minčeta; prometna, lučka i pogranična policija; međunarodni granični prijelaz i carinska ispostava u luci Gruž; autobusni kolodvor; bazen vaterpolo kluba Jug; hoteli Berkeley s četiri i Petka i Adria[1] s tri zvjezdice; perivoji s igralištima za djecu itd.

U Gružu su također bile smještene sve dubrovačke prijeratne tvornice:

  • Dubravka - tvornica boja i lakova,
  • Radeljević - tvornica za proizvodnju ulja,
  • TUP - tvornica ugljenografitnih proizvoda,

koje su za vrijeme i nakon Domovinskog rata zatvorene i prestale s proizvodnjom.

Promet

[uredi | uredi kod]

Gruž je s ostalim dijelovima grada povezan autobusnim linijama 1 (Pile-ACI Marina Dubrovnik), 1A (Pile-Mokošica), 1B (Pile-Nova Mokošica), 1C (Pile-Naš dom), 3 (Pile-Nuncijata), 7 (Kantafig-Opća bolnica-Dubrava Babin Kuk), 8 (Kantafig-Viktorija) prometnog poduzeća Libertas.

Sport

[uredi | uredi kod]
  • VK Jug, vaterpolo klub, višestruki osvajač vaterpolskog prvenstva Hrvatske i pobjednik Europske Lige prvaka u vaterpolu.
  • PK Jug, plivački klub.
  • NK GOŠK Dubrovnik, nogometni trećeligaš.

Izvori

[uredi | uredi kod]
  1. „Turistička zajednica Dubrovnika, Hotel Adria”. Arhivirano iz originala na datum 2013-11-01. Pristupljeno 2014-05-27. 
pFad - Phonifier reborn

Pfad - The Proxy pFad of © 2024 Garber Painting. All rights reserved.

Note: This service is not intended for secure transactions such as banking, social media, email, or purchasing. Use at your own risk. We assume no liability whatsoever for broken pages.


Alternative Proxies:

Alternative Proxy

pFad Proxy

pFad v3 Proxy

pFad v4 Proxy