Prijeđi na sadržaj

Vlažnost zraka

Izvor: Wikipedija
Hidrograf

Vlažnost zraka predstavlja količinu vodene pare u atmosferi i jedan od najvažnijih klimatskih elemenata. Od njene količine direktno zavisi pojava oborina. Vodena para u atmosferi efikasno apsorbira dugovalno zračenje Sunca. Zrak koji sadrži najveću moguću količinu pare smatra se zasićenim, ako pak dođe do rashlađivanja istog on će postati prezasićen i nastaje kondenzacija. Prelazak vodene pare u tekuće stanje pri određenoj temperaturi naziva se rosna točka.

Mjerenje vlažnosti zraka

[uredi | uredi kod]

Za mjerenje vlažnosti zraka u atmosferi koriste se posebni mjerni instrumentihigrografi i higrometri. Napona vodene pare se izražava u milimetrima živinog stuba mm Hg, a vlažnost zraka u postocima (%). Na kartama se izovaporama povezuju mjesta sa istim naponom pare, a izohumidama mjesta sa istom relativnom vlažnošću zraka.

  • Apsolutna vlažnost zraka (e) predstavlja težinu vodene pare u gramima koja je sadržana u 1 zraka. Mijenja se u zavisnosti od položaja kopna i mora. U osnovi raste od polarnih zona prema ekvatoru. Najveća vlažnost zraka zabilježena je u Perzijskom zaljevu i delti Mekonga.
  • Relativna vlažnost zraka (r) predstavlja odnos između apsolutne vlažnosti i maksimalne moguće (E), koji bi on mogao imati na datoj temperaturi, do zasićenja. Relativna valažnost zraka je veća zimi nego leti, na planinama leti raste sa visinom. Izražava se u postocima: vrlo suh zrak ima ispod 55%, suh je između 55-74%, umjereno vlažan 75-90% i vrlo vlažan je preko 90%.
  • Specifična vlažnost zraka predstavlja sadržaj grama vodene pare u jednom kilogramu vlažnog zraka.
  • Deficit zasićenosti zraka (D) predstavlja razliku između maksimalne količine vodene pare (E) koju zrak može primiti pri određenoj temperaturi i one količine pare koja se u tom trenutku u njemu nalazi. U biti to je manjak vodene pare do potpunog zasićenja. Izražava se u mm Hg.

Literatura

[uredi | uredi kod]
  • Mastilo, Natalija (2005): Rečnik savremene srpske geografske terminologije, Geografski fakultet, Beograd
  • Dukić, Dušan (2006): Klimatologija, Geografski fakultete, Beograd

Vanjske veze

[uredi | uredi kod]
pFad - Phonifier reborn

Pfad - The Proxy pFad of © 2024 Garber Painting. All rights reserved.

Note: This service is not intended for secure transactions such as banking, social media, email, or purchasing. Use at your own risk. We assume no liability whatsoever for broken pages.


Alternative Proxies:

Alternative Proxy

pFad Proxy

pFad v3 Proxy

pFad v4 Proxy