Zastava Bosne i Hercegovine
Sadašnja zastava Bosne i Hercegovine proglašena je 4. veljače 1998., zamijenivši prethodnu koja je korištena od neovisnosti ali je Srbi u BiH nisu prihvatili.
Zastava se sastoji od tamno plavog polja s jednakokračnim pravokutnim žutim trokutom čiji jedan krak dodiruje gornju stranicu zastave a drugi je okrenut prema vijorećoj stranici. Duž [hipotenuza|hipotenuze [trokut]a nalazi se devet bijelih petokrakih zvijezda od kojih se prvoj i posljednjoj vidi samo polovica.
Prvotna svijetlo plava boja na zastavi bila je plava Ujedinjenih naroda. Međutim, izabrana je tamno plava, koja odgovara plavoj boji zastave Europske unije.
Tri kuta trokuta simboliziraju tri konstitutivna naroda BiH: Bošnjake, Srbe i Hrvate. Zvjezdice predstavljaju Europu.
Pitanje zastave Bosne i Hercegovine nije rješavano Pariškim mirovnim sporazumom 1995., kojim je konstituirana današnja Bosna i Hercegovina. Politički su predstavnici konstitutivnih naroda dugo iznosili radikalno različite prijedloge zajedničke zastave, oko kojih se nisu mogli dogovoriti. Bilo je prijedloga za zastavu s podijeljenim poljima za Federaciju i Republiku Srpsku ili za tri konstitutivna naroda, pa čak i jedan za zastavu s dva različita lica.
Početkom 1998. godine, Visoki predstavnik za BiH Carlos Westendorp odbacio je sve autohtone i izašao s nekoliko neutralnih prijedloga oko kojih zastupnici Parlamentarne skupštine ponovno nisu uspjeli prikupiti potrebnu većinu, uz suzdržanost svih zastupnika SDS-a i HDZ-a. Dana 3.2. 1998. godine Westendorp je donio Odluku o nametanju Zakona o zastavi BiH kojom je proglasio sadašnju zastavu.
Postoji anegdota da je izgled zastave zapravo precrtan s Westendorpove šalice za čaj.
U 1831. godini umijećem i hrabrošću Husein-kapetana Gradašćevića Bosna i Hercegovina je kratko vrijeme bila oslobođena osmanske vladavine. Zastava korištena u 1831. godini bila je zelena sa žutim mjesecom i zvijezdom u sredini.
Ubrzo nakon pristanka sultana da Bosna prijeđe u austrougarske ruke osmanske trupe povučene su iz Bosne i Hercegovine. U isto vrijeme u Bosni su izbile bune protiv austrougarskog okupatora. Pobunjenici su proglasili nezavisnost i Bosna je jedno vrijeme de facto bila nezavisna. Zastava koju su koristili pobunjenici 1878. godine je zelena sa žutim mjesecom i zvijezdom u sredini.
Postoje indicije da je korištena i zastava vodoravno podijeljena na dva dijela, gornji bijeli i donji crveni. U gornjem dijelu zastave nalazio se crveni mjesec i šestokraka zvijezda.
Poslije austrougarskog preuzimanja Bosne i Hercegovine 1878. godine uobličena je nova zastava za Bosnu i Hercegovinu. Zastave zemalja unutar Austro-Ugarske monarhije imale su standardiziran izgled. Sve su zastave bile vodoravno podijeljene na dva dijela u različitim bojama. Za Bosnu i Hercegovinu izabrane su crvena za gornje polje i žuta za donje polje. Za razliku od ostalih zastava bosanska je sadržavala i grb, koji se sastojao od ruke sa sabljom. Ruka sa sabljom je klasični motiv iz evropske povijesti i korišten je u grbovima mnogih evropskih zemalja. Sam bosanski grb je modifikacija grba Stjepan Vukčića iz 14. vijeka. Postoji i netočno vjerovanje da se zastava Hercegovine razlikovala od zastave cijele Bosne i Hercegovine. Prema ovom mitu zastava Hercegovine je bila obrnuta u odnosu na bosansku zastavu, tj. gornje polje je bilo žuto, a donje crveno. Kako Hercegovina nije imala status zemlje unutar Austro-Ugarske nije mogla imati ni svoju zastavu (landesfarben).
Poslije austrougarske aneksije Bosne i Hercegovine 1908. godine korištena je zastava podijeljena vodoravno u dva jednaka dijela. Gornji dio zastave bio je crvene boje, a donji žute. Ova je zastava bila gotovo istovjetna onoj iz 1878. godine, s izuzetkom uklonjenog bosanskoga grba.
Zastava Narodne, onosno Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine se sastojala od crvene podloge u čijem se lijevom gornjem uglu nalazila zastava Jugoslavije, sa zlatnim obrubom. Odnos širine i dužine zastave je 1:2. Zastava je usvojena 31.12. 1946. godine, donešenjem odluke o zastavi Bosne i Hercegovine.
Prva zastava neovisne BiH, usvojena po proglašenju neovisnosti 1992., bila je bijela zastava sa štitom s ljiljanima koji je preuzet od prvog bosanskog kralja iz 14. vijeka Tvrtka Kotromanića. Isti štit sa sličnom zastavom koristila je bosanska vojna jedinica u vrijeme kosovske bitke protiv Osmanlija. Zastava je zamijenjena jer se smatrala previše bošnjački orijentiranom. Republika Bosna i Hercegovina nastavila je koristiti zastavu s ljiljanima i nakon Pariškog mirovnog sporazuma sve do februara 1998., kada je Visoki predstavnik proglasio sadašnju zastavu.
