Idi na sadržaj

Egejsko more

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Egejsko more
Egejsko more na karti
LokacijaSredozemsko more
Koordinate39°N 25°E / 39°N 25°E / 39; 25
VrstaMore
Primarni priliviInachos, Ilisos, Spercheios, Pineios, Haliacmon, Vardar, Struma, Nestos, Maritsa
Primarni odliviSredozemsko more
Države slivaGrčka, Turska, Sjeverna Makedonija, Srbija, Bugarska
Maks. dužina700 km
Maks. širina400 km
Površina214,000 km2
Maks. dubina3,544 m
Egejsko more

Egejsko more (grčki, Αιγαίον Πέλαγος, Aigaion Pelagos; turski, Ege Denizi ili Adalar Denizi[1]) je rukavac Sredozemnog mora, smješten između Grčke i Turske. Na sjeveru je Egejsko more povezano sa Mramornim morem preko moreuza Dardaneli a preko Bosfora i sa Crnim morem. Egejska ostrva se nalaze unutar ovog mora kao i na njegovoj južnoj strani a od značajnijih tu su: Kreta i Rodos.

Smatra se kolijevkom dvije velike antičke kulture, kretske i grčke. Kasnije su tim morem vladali Perzijanci Rimljani, Bizantinci, Đenovljani i Mlečani, kao i Osmanlije. Danas Egejsko more dijele Grčka (veći dio) i Turska (manji dio).

U antičko vrijeme Egejska ostrva (često drugo ime za Egejsko more) su bili izvorište kulturnog razvoja i "šablon" za današnju demokratiju. Razvijalo se pomorstvo, trgovina i posredovalo se znanje.

Etimologija

[uredi | uredi izvor]

Još od antičkih vremena postoje razna objašnjenja za ime Egejskog mora. Prema nekim od njih, more je nazvano prema grčkom gradu Aegae, odnosno poslije Aegea, ili prema kraljica Amazonki, koja je umrla u ovom moru, ili, posebno među Atinjanima, prema Egeju (Aegeus), kralju Atine i ocu Tezeja, koji se bacio i utopio u moru od tuge za sinom pomislivši da je sin ubijen od strane Minotaura.

U nekim južnoslovenskim jezicima, Egejsko more se često naziva i Bijelo more (primjer bugarskog jezika: Бяло море).[2]

Geografija

[uredi | uredi izvor]

Egejsko more se prostire na površini od oko 214.000 km2 a dugo je oko 610 i široko oko 300 kilometara. Maksimalna dubina mora je 3.543 metara (istočno od ostrva Kreta). Egejska ostrva, koja se nalaze unutar mora, sa sljedećim ostrvima (uglavnom raspoređena od zapada prema istoku): Kitera, Antikitera, Kreta, Kasos, Karpatos i Rodos, razgraničavaju more na jugu.

Egejska ostrva, koja gotovo sva pripadaju Grčkoj, mogu se podijeliti u sedam grupa:

Također pogledajte

[uredi | uredi izvor]

Reference

[uredi | uredi izvor]
  1. ^ "Arhivirana kopija". Arhivirano s originala, 3. 1. 2015. Pristupljeno 19. 6. 2015.CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)
  2. ^ Zbornik Matice srpske za društvene nauke: (1961), Volumes 28-31, str.74


pFad - Phonifier reborn

Pfad - The Proxy pFad of © 2024 Garber Painting. All rights reserved.

Note: This service is not intended for secure transactions such as banking, social media, email, or purchasing. Use at your own risk. We assume no liability whatsoever for broken pages.


Alternative Proxies:

Alternative Proxy

pFad Proxy

pFad v3 Proxy

pFad v4 Proxy