Bijelo more

Bijelo more
Bijelo more na karti
Vrsta	More
Površina	90,000 km2
Prosječna dubina	60 m
Maks. dubina	340 m

Bijelo more (ruski: Бе́лое мо́ре, finski: Vienanmeri; 64–69° N) zaljev je Sjevernog ledenog mora i nalazi se između poluostrva Kola na sjeveru i poluostrva Kanin na sjeveroistoku. Površina mu je oko 90.000 km².

Bjelomorsko-baltičkim kanalom je povezan sa Baltičkim morem.

Opis obale i mora

Najveći zaljevi su Kandalakšanski, Oneški, Dvinski i Mezenski. Uz nekoliko manjih ostrva najznačajnija su Solovetcka ostrva. Prosječna dubina mora je 60 m, dok je najveća dubina od 340 m izmjerena u Kandalakšanskom zaljevu. Temperatura Bijelog mora je vrlo niska. Vrlo brzi prelaz između ljeta i zime odražava se i na toplinskim odnosima voda. Srednja temperatura u januaru iznosi od −10 do −13 °C, dok su u julu temperature od 8 do 15 °C.

Petroglifi na Onjega jezeru i Bijelom moru

Svjetska baština
Bjelomorski petroglifi
Lokacija	Rusija
Kriterij	iii
Referenca	1654
Uvrštenje	2021. (44. sjednica)
Sajt

Svjetska baština

Pored Bijelog mora, u okrugu Belomorski, nalazi se jedno od najvećih nalazišta sa petroglifima u Evropi koji dokumentuju neolitsku kulturu u Fenoskandiji. Zajedno sa petroglifima na obalama Onjega jezera proglašeni su za svjetsku baštinu

Lokalitet sadrži 3.411 figura raspoređenih u 11 grupa. Petroglifi Bijelog mora uglavnom se sastoje od rezbarija koje prikazuju scene lova i jedrenja, uključujući njihovu pripadajuću opremu, kao i životinjske i ljudske otiske. Pokazuju značajne umjetničke kvalitete i svjedoče o stvaralaštvu kamenog doba. Petroglifi su povezani sa ostalim arheološkim nalazištima kao što su ostaci naselja i groblja.

U glavnom gradu Karelije, Petrozavodsku, nalazi se nacionalni muzej Karelije sa posebnim odjelom u kojem je kamenje sa originalnim potroglifima i opisom.