Prijeđi na sadržaj

Deseteronošci

Izvor: Wikipedija
Deseteronošci
Maja crispata
Sistematika
Carstvo:Animalia
Koljeno:Arthropoda
Razred:Malacostraca
Podrazred:Eumalacostraca
Nadred:Eucarida
Red:Decapoda
Podredovi
Dendrobranchiata Bate, 1888

Macrura Reptantia Bouvier, 1917

Pleocyemata Burkenroad, 1963
Baze podataka
Lucifer hanseni.
Schizophrys aspera.
Stenopus spinosus.
Callichirus major.

Deseteronošci (Decapoda), red deseteronogih rakova nastanjenih u slatkim i slanim vodama.

Podjela Decapoda

[uredi | uredi kôd]
Ernst Haeckel: Deseteronošci

Ordo Decapoda Latreille, 1802

Jadranske vrste decapoda

[uredi | uredi kôd]

U Jadranu obitavaju brojne vrste koje pripadaju velikom broju porodica a najpoznatije su kozice (nekoliko porodica) i jastozi.

Jastozi ili Palinuridae u Jadranu imaju predstavnika jastoga, najcjenjenijeg u toj porodici, znanstveno nazvan Palinurus elephas.

Rakove pucavce (Alpheidae) koji pripadaju natporodici Alpheoidea karakteriziraju asimetrična kliješta, a pretpostavlja se da komuniciraju pomoću pucketnja. Neke vrste rakova pucavaca koje žive u Jadranu su: mali pucavac (A. dentipes), crveni pucavac (Alpheus glaber), pucavac (Synalpheus gambarelloides), Veliki pucavac (Alpheus macrocheles), sićušni pucavac (Athanas nitescens) i pucavac škrgaš (Automate branchialis).

Rakovi Calappidae ili crvenopjege rakovice pripadaju natporodici Calappoidea, a u Jadranu živi Crvenopjegava rakovica Calappa granulata koja se često ulovi u mrežu stajačicu

Porodica Callianassidae nekada je pripisivana vlastitoj natporodici. To su manji račići koji žive zakopani u mulju. Slični su karlićima, ali su im lijeva kliješta glomaznija. Glavna vrsta je Callianassa tyrrhena, a i u Jadranu još žive: Bijeli medo (Callianassa candida), Podzemni medo (Callianassa subterranea), Režnjasti medo (Calliax lobata) i Nazubčani medo (Callianassa denticulata) Rakovi kopači (Atelecyclidae) žive na većim dubinama, žive u rupama i nisu toliko poznati. Porodica pripada natporodici Cancroidea. U Jadranu žive vrste Okrugli kopač (Atelecyclus rotundatus) i Dlakavi kopač (Atelecyclus undecimdentatus)

Rakovi samci Diogenidae u Jadranu imaju pet predstavnika: kućar, rak samac, moruzgvin samac, diogenov samac i okati rak samac.

Dorippidae ili kratkorepci zadnjim nogama nose predmete sa dna a drže ih poviše oklopa. U Jadranu žive: rak nosač Rak nosač (Ethusa mascarone) i Medorippe lanata ili Vuneni kratkorepac.

Dromiidae ili kosmači u Jadranu imaju predstavnika Dromia personata, lokalno nazivan kosmač

Rak žbirac Eriphia verrucosa pripada porodici Eriphiidae, a odlikuje se snažnim kliještima

Rakovi Strigljači (Galatheidae) imaju 9 predstavnika u jadranu a odlikuju se dugim kliještima. Jedan od njih poznat je u narodu kao smrt ili hrapavi hlapić a naraste do 12 cm.

Šuše ili Grapsidae u Jadranu zastupaju rodovi Planes i Pachygrapsus svaka s jednom vrstom. Rakovi koje poznajemo kao Svijetložućkasta šuša, Šuša biserčica i Šarena šuša ne pripadaju porodici šuša nego porodici Varunidae. U prave šuše pripadaju samo Šuša (Pachygrapsus marmoratus) i [[Pelagična šuša]] (Planes minutus), ali svi oni žive uz hridovitu obalu gdje se često mogu vidjeti i pripadaju natporodici Grapsoidea.

Laomediidae ili noćna krugala u Jadranu imaju predstavnika Noćno krugalo Jaxea nocturna. Druga vrsta roda Jaxea je Jaxea novaezealandiae koja je opisana tek 1966. a živ uz Novi Zeland.

Porodica Leucosiidae ili ebalie su sitnije vrste koje se danju zakapaju u mulj i pijesak, a noću se izlaze hraniti. U Jadranu živi 7 vrsta

Porodica škampa (Nephropidae) ima dva predstavnika Homarus gammarus (Hlap) i Nephrops norvegicus (Škamp)

Samotnjaci ili Paguridae za razliku od rakova samaca njihova desna kliješta su snažnija i izražajnija. U Jadranu živi više vrsta kao što su: Dlakavi rak pustinjak, Strašljivi samotanac, Kratkonogi samotanac, Čekinjasti rak pustinjak i drugi.

Parthenopidae ili šestila imaju u srazmjeru s tijelom glomazna kliješta. U Jadranu žive Šestilo, Malo šestilo, Dugoklješto šestilo i Ružićasto malo šestilo.

Runjavci ili Pilumnidae su maleni obalni račići obrasli dlačicama. U jadranu žive Strigljača, Runjavac, Runjavi kliještavac i Strigljačica.

Čuvarkuće ili Pinnotheridae žive u dagnjama, periskama i kamenicama. U vrijeme parenja napuštaju domaćina. Čuvarkuća i Mala čuvarkuća žive u Jadranu.

Porodici sitrovi ili Pirimelidae pripadaju maleni obalni račići s bodljikavim izraslinama sprijeda na oklopu. U Jadranu žive Šareni zubac i sitar.

Rakovi veslači ili Portunidae imaju spljoštene zadnje noge kojima se ukopavaju u pijesak. U Jadranu ih živi više vrsta: Rak od koće, Graktavac, Kopljanik, Dugonogi veslač, Plavi rak i drugi.

Porodica Upogebiidae ili Karlići nalik su kozicama, a ribari je koriste kao mamac a poznaju ih pod imenima gambor i medo. Tri vrste žive u Jadranu: karlić, Bjelkasti karlić i zvjezdasti karlić. Žive u kanalima koje iskapaju u pijesku i mulju.

Magaretari ili Xanthidae imaju gladak oklop, i gotoovo svi imaju crna kliješta. Obitavaju po čitavom jadranu. Vrste: magaretar, napolitanski magaretar, riđoglavi magaretar, grbasti magaretar, račić i račić magaretar.

Porodica grimizni zezavci (Calocarididae) koje obuhvaća 7 vrsta u Jadranu ima predstavnika Calocaris macandeae ili grimizni zezavac. Živi u mulju na većim dubinama.

Porodica Scyllaridae ili zezavci su veliki rakovi bez kliješta. Tri vrste žive u Jadranu: Baba, Zezavac i Patuljasti zezavac. Majidae ili rakovice imaju duge noge, hrane se najviše algama, a i često su obrasle algama koje same na sebe stavljaju. U Jadranu ih živi mnogo vrsta kao Mjesečeva rakovica, Travnata rakovica, Obrasla kosteljašica, Grancigula, Bodljikava sablasna rakovica i druge.

Porodice kozica

[uredi | uredi kôd]

Pjeskorovke ili Crangonidae dobile su ime po tome što se ukopavaju u pijesak i mulj. U Jadranu ih živi više vrsta, među kojima i pjeskorovka Crangon crangon. Pripadaju natporodici Crangonoidea. Porodica Crvene kozice (Aristeidae) pripada natporodici Penaeoidea i najvažniji su kočarski ulov u Europi i Sredozemlju. U Jadranu žive vrste Crvena kozica (Aristeomorpha foliacea) i Svijetlocrvenarvena kozica (A. antennatus)

Kozice čistaći Hippolytidae dobivaju ime po tome što se hrane parazitima s drugih morskih organizama. U Jadranu ih ima 8 vrsta.

Palaemonidae su u hrvatskom jeziku poznate kao male kozice, i njih ima višre vrsta u Jadranu: Sićušna koraljna kozica, Kozica čistač, Žutopjega kozica, Spužvar pucavac i druge

Porodica Pandalidae ili dubinske mekušice (dubokomorske mekušice) su izgledom tipične kozice na srednjim i velikim dubinama. Šest vrsta živi u Jadranu: zlatna kozica, hitroplovka, sićušna prugasta kozica, zelena kozica, kratkorepa crvena kozica i kratkorepa kozica.

Penaeidae ili mekušice su svjetski komercijalno najvažnije kozice, uzgajaju ih i na farmama. U jadranu žive Velika kozica i Dubinska kozica.

Pelagičke svjetlosne kozice ili Luciferidae žive bez doticaja s morskim dnom. U Jadranu živi jedna od 7 priznatih vrsta.

Batipelagične kozice ili Sergestidae su dubokomorske kozice koje preko dana žive pri dnu a noću se dižu prema gornjim slojevima mora. U Jadranu žive Člankovita batipelagična kozica, Živahna batipelagična kozica, Snažna batipelagična kozica i Roščićava batipelagična kozica.

Processidae ili noćne kozice žive u plitkom moru među morskim travama. Sedam vrsta koje žive u Jadranu su: Oštrokljunka, Krupna kozica, Snažna kozica, Mirna sićušna kozica, Nouvelijeva kozica, Žljebasta kozica i Zlatoglava kozica.

Solenoceridae su poznate i kao Kozice iz mulja. U Jadranu živi samo kozica iz mulja (Solenocera membranacea)[1]

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. Podvodni.hr. Inačica izvorne stranice arhivirana 6. srpnja 2014. Pristupljeno 16. siječnja 2015.
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Deseteronošci
Logotip Wikivrsta
Logotip Wikivrsta
Wikivrste imaju podatke o taksonu Decapoda
pFad - Phonifier reborn

Pfad - The Proxy pFad of © 2024 Garber Painting. All rights reserved.

Note: This service is not intended for secure transactions such as banking, social media, email, or purchasing. Use at your own risk. We assume no liability whatsoever for broken pages.


Alternative Proxies:

Alternative Proxy

pFad Proxy

pFad v3 Proxy

pFad v4 Proxy