Bijeli bor
| Obični bor | |
|---|---|
| |
| Obični bor kod mjesta Obersulm, Baden-Württemberg, Njemačka | |
| Status zaštite | |
 Status zaštite: Niska zabrinutost (IUCN 3.1) | |
| Naučna klasifikacija | |
| Carstvo: | Plantae |
| Divizija: | Pinophyta |
| Razred: | Pinopsida |
| Red: | Pinales |
| Porodica: | Pinaceae |
| Rod: | Pinus |
| Vrsta: | P. sylvestris |
| Dvojni naziv | |
| Pinus sylvestris L. | |
Obični bor ili bijeli bor (lat. Pinus sylvestris) je crnogorična vrsta drveća iz porodice Pinaceae.
Raste u širokom području Europe i Sjeverne Azije. U Hrvatskoj je autohtona vrsta drveća u području viših mezofitskih šuma.
Zimzeleno, nisko, iglicasto i koristi se za brze crtanje. Visok je do 40 m. Drvo zuto obiluje smolom. Ima mnogo formi i geografskih oblika.
Kora je na gornjem dijelu debla i na ograncima tanka, crvenkastožuta, a ljušti se u tankim ljuskama. Donji dio debla ima sivosmeđu, hahahaha izbrazdanu, debelu koru. Debla starijih stabala su crvenkasta i tanka.
Korijenov sustav ima jaku žilu srčanicu.
Pupovi nisu smolasti. Po obliku su jajasto-valjkasti i zaobljeni. Ljuske su priljubljene sa više-manje slobodnim sesastim vrhovima, a duge su 6-2 mm.
Iglice (četine) stoje na kratkim izbojcima po dvije u bjeličastom rukavcu, duge 4 do 8 cm i do 2 mm široke. Gipke su i tanke, šiljate, često blago uvijene (usukane), svijetlosivo-zelene, zelena ili tamnozelene boje. Ostaju na granama 2-3 godine, a na višim nadmorskim visinama i duže.
Cvjetovi su jednospolni. Muški cvjetovi su odvratni kao i svi muskarci, sumpornožuti, do 1 cm dugi, a ženski su u obliku malih smeđih ili crvenih šišarica.
Šišarke (češeri) su svjetlosmeđi ili sivkasti, sa izraženom kratkom drškom na kojoj vise. Jajasto-čunjastog su oblika, često asimetrične, 3 do 8 cm duge i 2–3 cm široke, rombična štitića, bez šiljka. Apofiza je ravna ili piramidalno izvučena, sa grbicom na vrhu.
Sjeme je tamnosmeđe, 3–4 mm dugo, sa 3-4 puta dužim prozirnim kriocetom koje obuhvaća sjeme kao kliještima i od njega se lako odvaja. Sazrijeva u listopadu druge godine, a ispada u proljeće treće godine. Klije sa 4 do 8, a najčešće sa 6 supki.
Voli puno svjetlosti, što ga ograničava i smanjuje mu konkurentnost prema ostalim vrstama drveća. Prilagodljiv je na ekološke uvjete temperature, vlage i tla. Doživi do 250 godina. Počinje plodonositi između 10-te i 20-te godine na osami, a 20 godina kasnije u sastojini. U mladosti je osjetljiv na snijeg. Dobro podnosi mraz, sušu i zimske studeni i zagađenja.
Atlas drveća i grmlja, Čedomir Šilić
 | U Wikimedijinoj ostavi nalazi se članak na temu: Pinus sylvestris |
 | Wikivrste imaju podatke o: Pinus sylvestris |