Content-Length: 258413 | pFad | http://hr.wikipedia.org/wiki/Laos

Laos – Wikipedija Prijeđi na sadržaj

Laos

Izvor: Wikipedija
Laoska Narodna Demokratska Republika
ສາທາລະນະລັດປະຊາທິປະໄຕ
ປະຊາຊົນລາວ

Sathalanalat Paxathipatai Paxaxon Lao

Zastava Grb
Zastava Grb
Geslo
Mir, neovisnost, demokracija, jedinstvo i blagostanje.
Himna
Pheng Xat Lao

Položaj Laosa
Glavni grad Vientiane
Službeni jezik laoski
Državni vrh
 - Predsjednik Thongloun Sisoulith
 - Predsjednik Vlade Phankham Viphavanh
Neovisnost Od Francuske 19. srpnja 1949.
Površina 79. po veličini
 - ukupno 236.800 km2
 - % vode 2 %
Stanovništvo 101. po veličini
 - ukupno (2002.) 5 635 967
 - gustoća 24/km2
Valuta kip (100 ata)
Pozivni broj +856
Vremenska zona UTC +7
Internetski nastavak .la

Laos ili Lao,[1] službeno Laoska Narodna Demokratska Republika, država je u jugoistočnoj Aziji, bez izlaza na more. Graniči na zapadu i jugu s Tajlandom, na zapadu s Burmom (Mijanmarom), na sjeveru s NR Kinom, na istoku s Vijetnamom i na jugu s Kambodžom.

Povijest

[uredi | uredi kôd]

Nakon propasti kraljevstva Nanzhao čije je središte bilo u južnoj Kini u 14. stoljeću na području Laosa uzdiglo se kraljevstvo Lan Xang koje je na svom vrhuncu bilo jedno od najvećih u jugoistočnoj Aziji. U 18. stoljeću većim dijelom Laosa zavladao je susjedni Tajland. U 19. stoljeću Francuska je postupno uključila Laos u svoj kolonijalni imperij.

Nakon neovisnosti Laos je postao kraljevinom. Rat u susjednom Vijetnamu prouzročio je političku nestabilnost (američke snage bombardirale su istočni Laos u kojem su djelovali gerilci Vijetkonga). Godine 1975. komunistički je pokret Pathet Lao zbacio kralja i proglasio narodnu republiku, te učvrstio veze s Vijetnamom. Iako su komunisti još uvijek na vlasti, gospodarstvo se postupno preoblikuje po tržišnom modelu.

Zemljopis

[uredi | uredi kôd]

Reljefom Laosa dominiraju planine (najviši vrh Phou Bia, 2817 m) i uzvisine koje zauzimaju sjever i istok zemlje. Nizine, u kojima živi većina stanovništva, nalaze se na zapadu uz rijeku Mekong i njene pritoke. Administrativno je podijeljen u 16 provincija (khoueng), 1 prefekturu (kampheng nakhon) i oblast glavnog grada (nakhon luang).

Stanovništvo

[uredi | uredi kôd]

Najbrojnija je etnička skupina narod Lao čiji je jezik blizak tajskom i koji žive uglavnom u nizinama uz rijeke. U planinskim i gorskim predjelima žive mnogobrojne manje etničke grupe od kojih su najpoznatiji Hmong koji vode gerilsku borbu protiv središnjih vlasti. Najzastupljenija religija je teravadski budizam 57,8 %, zatim tradicionalna vjerovanja 33,6 %, ateizam 4,8 % i ostalo 2,8 %

Popis etničkih grupa

[uredi | uredi kôd]

Gospodarstvo

[uredi | uredi kôd]

Usprkos gospodarskim reformama u zadnja dva desetljeća i visokom gospodarskom rastu Laos je još uvijek siromašna zemlja s nerazvijenom infrastrukturom. Glavna gospodarska aktivnost je poljoprivreda (uzgoj riže). Bruto domaći proizvod je u 2003. bio 1700 američkih dolara (USD) po stanovniku, mjereno po PPP-u.

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. Radovan Radovinović, Ivan Bertić, ur., Atlas svijeta : novi pogled na Zemlju, [3. dopunjeno izd.], konzultant  Branko Borčić , uz redakciju osnovnoga orječja Veljka Rogića, [orječja, te tematski zemljovidi [i] orječna obradba Jugoslavije Ivan Bertić, prijevod orječjā s njemačkoga Mirjana Stančić, suradnik na izradbi kazala Tomislav Garić, suradnik na doradbi zemljovida Krunoslav Šoštarić], Sveučilišna naklada Liber, Zagreb, mjeseca travnja 1984., str. 112., 113., 124., 178., 184., 190., (NSK)

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]
Sestrinski projekti
Zajednički poslužitelj ima stranicu o temi Laos
Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Laos
Wječnik ima rječničku natuknicu Laos
Nedovršeni članak Laos koji govori o državi treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.








ApplySandwichStrip

pFad - (p)hone/(F)rame/(a)nonymizer/(d)eclutterfier!      Saves Data!


--- a PPN by Garber Painting Akron. With Image Size Reduction included!

Fetched URL: http://hr.wikipedia.org/wiki/Laos

Alternative Proxies:

Alternative Proxy

pFad Proxy

pFad v3 Proxy

pFad v4 Proxy