Idi na sadržaj

Azovsko more

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Azovsko more
Azovsko more na karti
LokacijaIstočna Evropa
Koordinate46°N 37°E / 46°N 37°E / 46; 37
VrstaRubno more
Maks. dužina360 km
Maks. širina180 km
Površina39.100 km2
Prosječna dubina7 m
Maks. dubina14 m
Zapremina vode290 — 320 km3
Slanost10,9
Dužina obale11860 km
OstrvaJejska kosa, Zelenji, Boljšoj Dzendzik
1 Dužina obale nije dobro definisana mjera.

Azovsko more (rus. Азóвское мóре; ukr. Азвське мóре) je najpliće more na svijetu, povezano Kerčkim moreuzom sa Crnim morem na jugu. Na sjeveru i zapadu je okružen Ukrajinom, a na istoku Rusijom.

Geografija

[uredi | uredi izvor]

More je dugačko 340 km i široko 135 km. Glavne rijeke koje se ulivaju su Don i Kubanj, koje obezbjeđuju da voda mora ima niži salinitet, a također unose velike količine mulja. Na zapadu leži 100 km dugi Arabatski rt i vrlo slani Sivaški zaliv. Azovsko more je najpliće more na svijetu sa prosječnom dubinom od 13 m i najvećom dubinom od 15,3 m. Na mjestima sa velikim nanosima mulja, prosječna dubina je manja od 1 metra. Preovlađujuća morska struja ide u smjeru suprotnom od kazaljke na satu. Salinitet ide od 1 do 15 promila (u poređenju sa okenskih 30-40 promila) u zavisnosti od mjesta i godišnjeg doba.[1] Plitkost i mali salinitet čine more pogodnim za zamrzavanje. Formiranje morskog leda se može privremeno desiti bilo gdje u periodu od decembra do polovine marta. U sadašnjim klimatskim uslovima, more se ne zamrzava cijelo, iako se more tokom 18. i 19. vijeka i sve do kraja 1970ih bilo redovno zamrzavalo svake godine do početka februara.

Reference

[uredi | uredi izvor]

Vanjski linkovi

[uredi | uredi izvor]
pFad - Phonifier reborn

Pfad - The Proxy pFad of © 2024 Garber Painting. All rights reserved.

Note: This service is not intended for secure transactions such as banking, social media, email, or purchasing. Use at your own risk. We assume no liability whatsoever for broken pages.


Alternative Proxies:

Alternative Proxy

pFad Proxy

pFad v3 Proxy

pFad v4 Proxy